Znanost
11938 prikaza

Izumiranje: Na Zemlji će biti kao prije 440 milijuna godina

Priroda
1/5
Pixabay
Znanstvenici su otkrili 2 milijuna vrsta, samo kukaca se procjenjuje da ima 30 milijuna, a svi izumiru

Guardianov George Monbiot na jedinstveni je način opisao raznolikost života na Zemlji, ali i razmjere masovnog izumiranja vrsta posljednjih godina uslijed klimatskih promjena i gubitka staništa. Zemlja čudesno vrvi životom. 4 milijarde godina nakon pojave prvih bakterija, 400 milijuna godina nakon pojave života na kopnu, stotinama tisuća godina nakon pojave prvih ljudi... Čovjek žive vrste popisuje već 200 godina, svjestan da ih tisuće nije još niti otkrio, a da će možda i deseci tisuća izumrijeti prije nego što ih otkrije.

Ta znanstvenike taksonome prvi tjedan studenog 2017. činilo se da je poput svakog drugog. Počelo je s otkrićem 95 buba na Madagaskaru. Nastavilo se sa sedam novih vrsta moljaca u Južnoj Americi, 10 paučnjaka u Ekvadoru, još sedam otrovnih pauka diljem juga Afrike. Javljeno je i o jednom špiljskom raku iz Brazila, sedam podzemnih uholaža, četiri kineska žohara, noćnoj meduzi iz Japana, plavookom vilinskom konjicu iz Kambodže, 13 mnogočetinaša s dna oceana.

Slavoj Žižek SLAVOJ ŽIŽEK Top News 'Čovjek se doveo na rub prirode, do kraja povijesti'

Pa tri crna koralja s Bermude, jedne ptice s Anda čije su svijetlonarančaste oči podsjetile znanstvenike na Inti, božanstvo sunca kod Inka. Do danas znanstvenici su otkrili oko dva milijuna vrsta biljaka, životinja i gljiva. Nitko ne zna koliko ih je još ostalo za otkriti. Neki smatraju još toliko, drugi još 100 milijuna. Ali, čak i pored toga što se svake godine otkrivaju tisuće ranije nepoznatih vrsta, tisuće drugih nestaju u ekološkoj katastrofi koja se sada već naziva "šestim izumiranjem".

U povijesti planeta bilo ih je već pet. Najčuvenije je bilo ono koje je pobilo dinosaure prije 66 milijuna godina. Najgore je bilo ono iz razdoblja Perma koje je otvorilo put usponu dinosaura 190 milijuna prije toga. Kako bi otkrili jesmo li doista usred razdoblja šestog izumiranja po redu, znanstvenici moraju utvrditi i brzinu kojom vrste izumiru i brzinu kojom bi izumirale da nema čovjekovih razornih aktivnosti.

2015. godine skupina američkih i meksičkih znanstvenika ustvrdila je da životne vrste na Zemlji izumiru 100 puta brže nego što bi nestajale da nije čovjeka. Riječ je o ritmu koji nas vodi na put izumiranja koji je pomeo dinosaure. Terry Erwin, čuveni tropski entomolog, kazao je Monbiotu nedavno da se procjene o šestom izumiranju temelje na kalkulacijama na vrlo malom uzorku bioraznolikosti. Kad se dođe do beskralježnjaka – puževa, rakova, gusjenica, pauka, hobotnica i posebno kukaca, koji čine najveći dio životinja na svijetu – čovječanstvo tek nagađa.

Priroda | Author: Pixabay Pixabay

"Ekolozi čine što mogu bez podataka o kukcima", kazao je. Kako bi ekolozi zbilja doznali kako stoje stvari, morat će više pažnje posvetiti beskičmenjacima, a manje "slatkicama i mazama" – to je Erwinov naziv za kralježnjake. Mi živimo u beskralježnjačkom svijetu. Od svih poznatih životinjskih vrsta, manje od 5 posto ima kralježnicu. 70 posto su kukci. Manje od jednog na 200 su sisavci. A i od tog broja veliki udio čine glodavci. Gledano s pozicije bioraznolikosti svijeta, mi sisavci činimo tek mišju šaku na planetu punom buba.

Od tih buba veliku većinu čine biljojedi po tropima. Pa ako želiš doznati potpunu bioraznolikost svijeta i pravu stopu izumiranja, moraš doznati koliko vrsta buba žvače lišće svake vrste tropskih stabala. A prije nego što ih izbrojiš, moraš ih sve imenovati. I tu uskaču taksonomi. Biolozima je bilo vrlo teško definirati što je to vrsta, posebno kad se pokazalo da organizmi često žive u kontinuumu, sve teže je postalo razlikovati jedne od drugih pri otkrićima sve srodnijih vrsta.

Najšire prihvaćena definicija je ona biologa Ernsta Mayra koji je rekao da je vrsta definirana jedinkama koje se razmnožavaju samo između sebe, ili barem samo između sebe u uobičajenim okolnostima. Taksonomi ne imenuju samo pojedine vrste, nego i objašnjavaju kako se vrste odnose jedna prema drugoj. Mnogi su znanstvenici potrošili život pokušavajući smisliti koherentni sustav svih vrsta svijeta. Aristotel se najviše ravnao prema tome kako se kreću.

Metković, poplava 2010. Klimatske promjene Top News More će rasti do 10 metara, pogledajte Jadran 2100.

I čini se da je jako puno vremena proveo na Lesbosu, razbijajući glavu o tome jesu li vlasulje i spužve životinje, biljke ili biljke nalik životinjama. A onda je u doba prosvjetiteljstva, u 18. stoljeću, Carl Linnaeus sve promijenio. Postao je "Isaac Newton biologije". Otišao je na ekspediciju u Laponiju u Švedskoj koja je inspirirala još 17 drugih znanstvenika da odu u velika istraživanja po svijetu. Sedam ih se nije vratilo, ali je na osnovu rada svih njih skupa, Linnaeus imenovao 7700 vrsta biljaka i 4400 vrsta životinja.

Puno onoga što je on klasificirao, narednih stoljeća moralo se klasificirati iznova. Ali je svijet zadužio time što je smislio odličan sustav. On je rekao da svaka vrsta mora imati dvije riječi u imenu; prvu koja označava rod, a drugi dio da čini ime same vrste. Koliko je to briljantno pokazuje slučaj s čovjekom – homo sapiensom. Dio "homo" označava da su nam u prethistoriji srodnici bili homo erectus i homo habilis.

A to je dalo prostora i taksonomima da se zafrkavaju, kao s odabiranjem predsjednika za izvor inspiracije – bushi, obamai, donaldtrumpi – posljednji je izrazito "izblajhana" vrsta moljca. Brazilski vilin konjic dobio je ime tagediae, kako bi obilježili puknuće brane iz 2015. Neki se zabavljaju i smišljanjem rime. Kao Terry Goslinger koji je morskom pužu iz roda Tgurunna s Hawaiija dao ime kahuna, pa je nastalo Thurunna kahuna. On je u karijeri imenovao između 300 i 400 vrsta morskih puževa.

Priroda | Author: Pixabay Pixabay

Oni su, kao i koraljni grebeni, na glasu kao posebno osjetljivi na rastuće temperature mora uslijed klimatskih promjena. Neki znanstvenici smatraju da će sve kiseliji oceani uništiti sve koraljne grebene u narednih između 50 i 100 godina. Gosliner je puno optimističniji, te ističe sposobnost koraljnih grebena da se nakon udarca od njega i oporave. I dok koraljnim grebenima u morima prijeti nestanak, jedna gora kriza prijeti kukcima na kopnu. Prave dimenzije toga znanstvenici tek odgonetaju.

Tu se opet javlja problem da entomolozi prvo moraju shvatiti koliko kukaca uopće ima na svijetu. Erwin je tom problemu prionuo u Panami, i to tako da je ispod jednog stabla koje je odabrao, postavio plastičnu pokrivku, potom žestoko poprskao cijelo stablo totalnim insekticidom i pričekao dok su sve mrtve bube popadale na pokrivku. Narednih mjeseci ih je brojao i klasificirao. Ispalo je da je na tom jednom stablu živjelo 1200 vrsta kukaca.

Više od 100 ih je živjelo samo na tom stablu i više nigdje drugdje. Prema tome, on je zaključio da je na svakom hektaru prašume živjelo 41.000 zasebnih vrsta, te da diljem svijeta postoji 30 milijuna vrsta kukaca. Postao je jako čuven i štovan. Po njemu su nazvali 47 vrsta, dva roda, jednu potporodicu i jednu podvrstu. No, mnogi su entomolozi bili skeptični prema njegovim proračunima i pokušavali su taj broj smanjiti. Njega nisu pokolebali.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
  • LeonardS 17:48 20.Prosinac 2017.

    Ma sve OK ako se ostvari Nostradamusovo proročanstvo neka idemo mi ali odoše i političari i eto svima drago !

  • nelson 11:11 20.Prosinac 2017.

    nestat ćemo svi

  • Avatar Nikola Perić
    Neron 08:30 20.Prosinac 2017.

    Idem brzo platiti račun za struju,da mi ne ugase svijetlo na drugom svijetu.