Znanost
4214 prikaza

Istrebljujemo velike ribe i sad imamo pošast meduza

Meduze prijete plažama na Jadranu 2016.
Duško Marušić/Pixsell
Mediteran kakav je nekoć bio danas je skoro pa mit, sa svakom ulovljenom tunom, sabljarkom ili kornjačom sve je gore

Španjolski otok Menorca zaštićeno je prirodno područje; morska vegetacija, ribe, školjke, a tek plaže... More oko otoka jedno je od posljednjih utočišta plavoperajne tune na Mediteranu, podsjeća Business Insider. Uopće, ovdje još uvijek tako vrvi životom tako da je to područje pod zaštitom UNESCO-a, ga se uspoređuje s Galapagosom, ovdje je čak pet prirodnih rezervata i parkova prirode. Ovdje se strogo prati svaki razvoj, svaka gradnja.

Ali, samo nešto malo dalje prema pučini, more uokolo poharano je divljačkim izlovom ribe, turizmom i zagađenjem.

"Važno je da zapamtimo Mediteran kakav je nekoć bio na najplodnijem moru planeta s velikom bioraznolikosti riba", upotrijebio je Rory More iz Blue Marine Foundation krilaticu izvorno kojom se reklamira turizam na Jadranu u Hrvatskoj.

Poziraju sa sabljarkom na Murteru 2013. Istrebljenje Znanost Alarmantno upozorenje: Jadran ostaje bez vrijedne vrste ribe

On je podsjetio da je u posljednjih pola stoljeća, nešto više, čovječanstvo tako temeljito izlovilo ribe da je Mediteran zbilja poharan kao more koje je gusto okruženo brojnim zemljama koje su sve redom orijentirane na ribarstvo.

"90 posto ribe neodrživo se izlovljava", kazao je.

Njegova organizacija upozorava da je od 1950. do danas iz oceana i mora istrijebljeno čak 90 posto velikih riba. Moore kaže da mnogi koji dolaze na Mediteran to uopće ne razumiju, ne shvaćaju da je to more u najvećem dijelu opustošeno.

"Plivate i jedva da vidite koju ribu zato što jedva da je još koja i ostala... Sve je pod rizikom istrebljenja, sve što je na meti ribarica; uključujući jastoge, škarpine i hobotnice."

Sredozemno more je, kako upozorava WWF, najvažnije svjetsko lovno područje plavoperajne tune. Prije nešto više od jednog desetljeća pisao je Večernji list da je ova vrsta tune istrebljena do 19 posto prvobitne populacije. Samo koju godinu poslije to je dovedeno do pukih tek oko tri posto. Bio je to sam rub istrebljenja i toj inteligentnoj ribi definitivno bi do danas već bio kraj da se nije krenulo s borbom za njen oporavak.

Express je prije dvije godine pisao da se ta riblja vrsta polako oporavlja, ali razloga za slavlje nije bilo jer su isti podaci WWF-a navodili da je mediteranska sabljarka, riba koju naši stari po jadranskoj obali pamte kao iglun, pred potpunim kolapsom. Od ukupnog izlova, ribarske flote iz EU-a love čak 75 posto, prvenstveno ribari iz Italije, Španjolske i Grčke. Ta riba je za Hrvatsku važna kao dio turističke ponude, mada, ovom stopom izlova pitanje je koliko će i to potrajati.

1/6

U posljednjih 20 godina, pisao je Express, ulov sabljarke smanjen je za 50 posto. Previše nedorasle ribe koja još nije spolno sazrela ulovi se prije nego što se stigne reproducirati i tako osigurati opstanak vrste. Bila je to epizoda iz iste mračne priče koju je sada pokrenuo Business Insider. Moore je kazao da se plavoperajna tuna oporavlja zahvaljujući ograničenjima koja je uvela EU, što je primjer da se ipak može, kao i to da je samim ribarima u interesu da se ribari manje i održivo, inače će ostati bez ičega.

Blue Marine Foundation, kako bi obuzdalo ribarenje, posebno ono velikih kompanija, pokrenuo je brojne projekte za zaštitu Mediterana, između ostalog i Project Menorca.

"Nastojimo uključiti male ribare... Na Mediteranu je 70 posto ribara malih, ali oni izlove samo 20 posto ribe. Brodovi velikih kompanija izlove ostalo", kazao je Moore, a tu se onda došlo do vrlo zanimljivog podatka da su upravo mali ribari oni kojima je najlakše objasniti što se događa s morem i privoljeti na suradnju.

Slično je stanje i na Menorci. Velike tvrtke odavno su sasvim nadvladale lokalne ribare. Koliko će se izloviti ribe utječe i na tamošnje koralje i na područja pod morskom travom, vrlo značajna u doba klimatskih promjena zato što ona apsorbiraju 35 puta više puta CO2, barem tako navodi BI, nego šume na kopnu. U morskoj travi se usto skriva i riblja mlađ. No, kada dolazi do zagađenja mora, pa do "oranja" sidrima po dnu...

Sve to dio je borbe Projecta Menorca kroz mjere kao što su uklanjanje plastičnog otpada iz mora, s plaža, zaostalih pokidanih mreža, izbacivanje plastičnih nerecikliranih vrećica iz upotrebe. Primjer mjera za spas i održanje Menore potpuno je primjenjiv na Jadran. Što se velikih riba tiče, na Jadran je primjenjivo ono što je Deutsche Welle nedavno kazao u vezi južne Španjolske i eskalacije broja meduza.

Meduza Genetička metoda Znanost Znanstvenici potvrdili: U Jadranu postoji zasebna vrsta meduza

Bila je riječ o tome da su meduze dosegnule i Menorcu, dotle da je tamo u gradu Benidormu bilo čak zabranjeno kupanje. Meduze se kao pošast sve češće pojavljuju i u Jadranskom moru, onom istom odakle istrebljujemo velike ribe. Stvar je jednostavna; čovjek iskorjenjuje prirodne grabežljivce koji jedu meduze kao što su tuna, morske kornjače, sabljarke i slične, oni eliminiraju sve manje i manje meduza, koje se posljedično počinju eksplozivno razmnožavati.

Meduzama dodatno pomaže i zagađenje Mediterana nitratima, uslijed kojih se razmnožava fitoplankton, logično jer jedno je umjetno gnojivo, a drugo je biljka, pa meduze uza sve ono prije, imaju još i ogromne neočekivane količine hrane.

2017. godine Phys.org donio je rezultate istraživanja prema kojem je Mediteran došao dotle da bi "mu ekosustav lako mogao otići preko granice s koje se više ne bi mogao oporaviti". Diljem svijeta danas je još samo 13 posto površine oceana neoštećeno ljudskim utjecajem i u njima je na samo 5 posto površine još uvijek isti broj morskih organizama kao što je bilo 1950.