Znanost
68536 prikaza

Ispod leda se počela otapati najopasnija stvar na svijetu

Otapanje leda
Getty images
Međunarodni tim proučio je 17 ledenih lokacija diljem svijeta, uključujući i one na Arktiku, Antarktiku, Islandu, Alpama, Kavkazu i Britanskoj Kolumbiji

Topljenje leda poseban je fenomen 21. stoljeća, a primjeri ledenih površina koji nestaju, sve su češći. Znanstvenici nude i niz primjera kako topljenje ledenjaka utječe i kako bi moglo utjecati na okoliš, pa su tako objavili i informaciju da bi topljenje leda moglo potaknuti otpuštanje zakopanog zračenja.  

Međunarodni tim proučio je 17 ledenih lokacija diljem svijeta, uključujući i one na Arktiku, Antarktiku, Islandu, Alpama, Kavkazu i Britanskoj Kolumbiji. Tragovi prirodne radijacije postoje, no znanstvenici su tražili primjere zračenja koje su potaknuli ljudi. 

"To su neke od najvećih razina radijacija u okolišu izvan zona nuklearnog isključenja", kaže Caroline Clason sa Sveučilišta Plymouth.

Radijacija od ljudske ruke, poput one u nuklearnoj katastrofi u Černobilu 1986. godine, te nesreće u Fukushimi 2011. godine, odlazi u atmosferu. Tu je niz radioaktivnih elemenata, poput radioaktivnog cezija, zbog kojeg se ljudi razbolijevaju, a od posljedica izlaganju čak i umiru, piše Popular Mechanics.

Alpe u doba klimatskih promjena Utjecaj klime Znanost Katastrofa: Nestaju ledenjaci na Alpama, tope se...

Nakon katastrofe u Černobilu takvi su oblaci putovali diljem Europe, i bez obzira na granice. Nošene kišom čestice su stigle i do Velike Britanije. Smrzavanjem te kiše nastaje led, u kojem čestice ostaju zarobljene. 

"Radioaktivne čestice jako su lagane pa se putem atmosfera mogu transportirati do dalekih lokacija. Kiša ih ispire, no snijeg ostaje u ledu desetljećima, a prilikom topljenja ulazi i u tlo", kaže Clason. 

Ono što se događa s okolišom i prirodom može se vidjeti i na primjeru divljih svinja u Švedskoj u kojima je 2017. godine pronađena radijacija 10 puta veća od normalnih razina. Tragovi te radijacije koju su uzrokovali ljudi mogu se vidjeti jako dugo vremena, pa se tako u ledu nalaze ostaci radijacije ne samo iz nuklearnih katastrofa, već i upotrebe nuklearnog oružja. Posebno iz razdoblja testiranja istog tijekom 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća. 

"U jezgri sedimenta vidjet ćemo jasan znak Černobila, ali se također može vidjeti i prilično definiran šiljak oko 1963. godine iz razdoblja testiranja teškog naoružanja", naglašava. 

Uragan "Florence", pogled iz ISS-a Samo je jedna Znanost Zaboravite 'drugu Zemlju', ili ćemo popraviti ovu ili umiremo

Radioaktivni elementi imaju različite životne vjekove. Plutonij-241 može 'živjeti' 14 godina, dok sintetički kemijski element Americij 241 ima životni vijek od 423 godine. U ledu može ostati jako dugu, a širi se prilikom topljenja. Clason ga je nazvala "posebno opasnim" bez obzira što ne postoji puno podataka o njegovoj mogućnosti širenja u prehrambenom lancu. 

U znanosti je danas popularna ideja da su ljudi trajno izmijenili temelj kako Zemlja funkcionira kao živi ekosistem. Potraga za radijacijom zakopanom u ledenom tlu i sedimentu mogla bi ponuditi i snažnije dokaze ovih promjena. 

"Ti materijali produkt su onoga što smo ostavili u atmosferi. I pokazatelj su kako naše nuklearno nasljeđe nije nestalo, već je i dalje tu. Važno ga je proučavati, jer je to trag onoga što ostavljamo u okolišu", naglašava. 

  • tplecko 11:20 18.Travanj 2019.

    Da bi bili malo točniji: Plutonij 241 ima half-life od 14 godina, a Americij 241 ima half-life od 423, a ne životni vijek A što je half-life radioaktivnog elementa? To je vremenski period koji je potreban da se količina zračenja ... prikaži još! smanji na 50% Jedini problem je što je half-lige uvijek isti, tako Plutonij 241 za 14 godina smanji svoje zračenje na 50%, a nakon još 14 goina, to zračenje padne na 25%, pa nakon još 14 godina, zračenje padne na 12,5%, i tako dalje i tako dalje

  • omer 07:02 18.Travanj 2019.

    Živjela Hirošima i Nagasaki, a oni dušmani koji su napravili ono zlo da bog da to zadesim i njih i to od njih samih.

  • ZlatkoZD 22:44 17.Travanj 2019.

    Bolje da nas majka zemljica potamani nego da budem rob HDZ-u i bankama cijeli život!