Hrvatsko ljeto iz pakla: U Pločama se topio asfalt

Samo u ljeto 2003. smatra se da je vrućina, i to samo u onom dijelu u kojem je bila iznad prosjeka, pobila 185 ljudi. Ukupno je žrtava bilo puno više, a diljem Europe doslovno su izginuli deseci tisuća ljudi.

Svjetska meteorološka organizacija ima stroge protokole mjerenje temperatura, kao i svih drugih meteoroloških prilika. Meteorološka stanica mora biti određenih dimenzija i određenih materijala, smještena u meteorološkom zaklonu na 2 metra iznad zemlje zbog uklanjanja nepovoljnih utjecaja osunčavanja, vjetrova i oborina, a omogućuje stalnu izmjenu zraka izvana.

Temperaturni maksimum, najviša ikad zabilježena temperatura u Hrvatskoj, zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine, živa se popela na čak 42,8 stupnjeva. Pretprošlog ljeta u kolovozu su u razmaku od samo nekoliko dana izmjerene dvije treće najviše temperature u Hrvatskoj ikada; po 42,3 stupnjeva u Kninu i Kaštel Štafiliću, koji je tog dana bio najvruće mjesto u Europi.

Pola stupnja Znanost Zatopljenje od 1,5 °C mnogim Hrvatima je život ili smrt

Na tako visokim temperaturama može može se početi i topiti asfalt po cestama, a oni koji se nisu uspjeli dovoljno dobro sakriti od vrućine, najozbiljnije riskiraju srčani ili moždani udar, u najmanju ruku kolaps. Temperaturni ispadi u Hrvatskoj iz kolovoza 2017. bili su utoliko gori što je vrućine tada često pratila i visoka vlažnost u zraku, što kombinaciju čini još gorom.

Prema podacima DHMZ-a, u Hrvatskoj je od 2000. godine svaka godina bila toplija od prosjeka, od čega je jedina iznimka bila 2005. Prošla godina bila je četvrta najtoplija u našoj zemlji od početka mjerenja, kao što je ta godina bila četvrta najtoplija za cijeli svijet, i danas statistike DHMZ-a navode da je od 10 najtoplijih godina u našoj zemlji, čak osam godina bilo u 21. stoljeću. Pet najtoplijih je, pak, bilo pet posljednjih godina.

Ksenija Cindrić Kalin iz DHMZ-ovog Odjela za klimatološka istraživanja i biometeorologiju objasnila je prije nekog vremena za Liberoportal.hr kako stoje stvari s godišnjim iznadprosječnim temperaturama.

Davor Puklavec (PIXSELL)

“U kontinentalnoj Hrvatskoj ističu se 2000., 2014. i 2015. kao tri najtoplije godine kada su temperaturne anomalije iznosile od 1,8 do 2,2 Celzijeva stupnja. Gledamo li na sezonskoj skali, najtoplija ljeta su i dalje ona iz 2003. ili 2012., a 2015. se također ubraja među pet najtoplijih godina od početka prošlog stoljeća. U Hrvatskoj je najtoplija zima bila 2014. godine kad su srednje temperature zraka bile 2,5 do gotovo 5 Celzijevih stupnjeva više od prosječnih vrijednosti iz referentnog klimatološkog razdoblja 1961-1990. godine”, rekla je.

Što se u Hrvatskoj događa pokazuje to da su na zagrebačkom području do 1960. zabilježena 43 hladna vala, a nakon toga samo 18. Nasuprot tome, toplinskih valova prije 1960-ih zabilježeno je 28, a nakon toga 41, od čega čak 35 u ovom stoljeću, odnosno zaključno sa 2017. Za to ljeto DHMZ je u osam navrata izdavao upozorenje na umjerenu do visoku opasnost od toplinskih valova.

Ljeta u Hrvatskoj, kako predviđaju svi klimatološki modeli, bit će sve toplija i toplija, s tim što bi do kraja ovog stoljeća promjene u temperaturi zraka ljeti mogle biti i više od 6 Celzijevih stupnjeva. Hrvatska bi prema tome bila jedna od zemalja svijeta posebno pogođenih klimatskih promjenama, trpeći teške posljedice u prirodi, ekonomiji, stanovništvu, vodi, dostupnosti hrane i izloženosti bolestima.

Ekstremno Znanost Pakleno ljeto 2019.: Hrvatskoj se ne piše dobro

Hrvatskoj se za ovo ljeto predviđa to da će se naći na granici između područja valova vrućine i ekstremne vrućine sa zapada i posebno jugozapada Europe, te opasnih oluja koje će harati Balkanom, također uz valove vrućina, s istoka. To može značiti da naša zemlja ostane pošteđena najgorih meteoroloških ekstrema i s jedne i s druge strane, ali isto tako se može izroditi u stanje u kojem bi bila pod naizmjeničnim udarima i s jedne i s druge strane.