Znanost
6834 prikaza

Guru prehrane objasnio zašto večera treba biti u 14.00 sati

Obiteljska večera
Thinkstock
Prehrana u ketogenoj dijeti temelji se na stanju ketoze, u kojem izvori energije postaju masti

Otkad je vijeka, barem ovog našeg 'modernog' i potrebe da sačuvamo svoj zdravlje, i izgledamo dobro, dijete su postale gotovo rutinski izvor niza novosti u prehrani. U većini slučajeva one se bave pitanjem što jesti, a manje vremenom u kojem hranu trebamo jesti.

Zahvaljujući ketogenoj dijeti post je postao jako popularan, u trendu. Prehrana u ovoj dijeti temelji se na stanju ketoze, u kojem umjesto šećera primarni izvori energije postaju masti. Stručnjaci kažu kako ulasku u tu fazu uvelike pomaže i post. I dok se znanost bavi raspravama o učinkovitosti dugotrajnog unosa visokih masnoća, čini se da ograničavanje trajanja vremena za hranjenje ima niz prednosti. 

Nefrolog dr. Jason Fung, osnivač Intensive Dietary Management programa koji se specijalizirao za dijabetes tipa 2 i post, naglašava kako je jedna studija pokazala kako se prosječni dnevni unos hrane odvija tijekom 14,75 sati dnevno. Studija prof. Satchin Panda sa Salk Instituta pokazala je kako se gotovo polovica ljudi koji su sudjelovali u toj studiji hrani više od 15 sati dnevno. To naravno ne znači da oni jedu 15 sati u komadu, već da se vrijeme njihova hranjenja proteže od npr. 8 ujutro do 23 sata, piše Big Think. 

Do podataka su ispitivači stigli uz pomoć aplikacije za pametne uređaje. 

Šećer Dragocjeni šećer Znanost Zaslađivači ili šećer - što je zaista zdravije?

Tijekom tri tjedna zdravi ispitanici pratili su svoje prehrambene navike i upisivali ih u aplikaciju, a ukupno je zabilježeno 26.676 unosa od čega je 22 posto bio unos vode, 28 posto pakiranih prehrambenih proizvoda a 50 posto obroka sa različitih sastojcima. Studija koja je slijedila nakon pratila je sudionike tijekom 16 tjedana. Manje od 25 posto kalorija konzumirali su prije podneva, a 37,5 posto nakon 18 sati. I to je veliki problem, smatra Fung.

Ispitanici koji su se najmanje hranili prosječno su jeli 3,3 puta dnevno i predstavljaju samo 10 posto populacije, a 90 posto njih hranilo se  puno više. 

"Kada smo pretilim pojedincima savjetovali da jedu oko 10 ili 11 sati dnevno, oni su u prosjeku izgubili oko 3,3 kilograma i osjećali su se puno bolje iako im nismo dali instrukcije da izmjene vrijeme u kojem jedu", rekao je Fung. 

Fung je spomenuo i još jednu studiju koja se bavila vremenom u kojem se ljudi hrane, tj. njihovih rasporedom u kojem konzumiraju hranu, nazvanu Time Restricted Feeding (eTRF). Dvije grupe ispitanika hranile su se na isti način, a razlika je bila u razdobljima  dana kada su hranu mogli jesti. Jedna grupa činila je to u razdoblju od 8 ujutro do 20 sati navečer, dok se druga grupa hranila između 20 sati  i 2 sata ujutro. Svi ispitanici bili su u stanju predijabetesa. 

Loše strane gladovanja Dijete Znanost Stručnjaci protiv gladovanja, kažu da se zbog toga debljate

"Prednosti su bile velike. Srednje razine inzulina drastično su se smanjile, a smanjila i inzulinska rezistencija. Inzulin je pokretač pretilosti pa izmjena trenutka hranjenja i smanjivanja broja sati u kojima jedete, pa čak i kada se preuzme raniji raspored hranjenja, donosi niz prednosti, čak i ako hrana koja se konzumira ostane ista. To je zapanjujuće. Još je veći podatak taj kako je nakon perioda smirivanja od sedam tjedana ta grupa održala i manje razine inzulina. Prednosti su zadržane i nakon što se zaustavilo vrijeme restrikcije, a smanjimo se i krvni tlak", naglašava Fung.

Fung tako kaže kako nije teško postiti 16 ili 18 sati dnevno jer se tijelo jako brzo privikne na taj ritam. No večera u 14 sati predstavlja veliki izazov za način na kojim organiziramo svoje vrijeme i svoj život. 

Funga također zanima i kako izmijeniti način priče oko svih tih dijeta. I potpuno je točno kako previše šećera nije dobro za zdravlje, a da su svježi proizvodi i cjelovite žitarice najčešće bolji odabir od procesirane hrane prepune konzervansa. Svako tijelo ne može podnijeti iste razine kofeina, koji ostavlja traga i na spavanju, pa utječe na metabolizam, i dovodi do pretilosti. U ovom slučaju nijanse su važne. 

Fung je veliki zagovaratelj razgovora o dijetama i prehrani ali kroz prizmu vremena u kojem se hranimo. Važnost našeg dnevnog ritma osjetili smo na svojoj koži a otkrili smo i važnost dnevnog posta i toga kako ne hranjenje nekoliko sati dnevno može imati jako dobre posljedice po naše zdravlje. Čini se kako umjesto da se 'kljukate' raznim napicima i tabletama, uz dovoljno aktivnosti i smanjene obroke, vaš raspored hranjenja prilagodite vašem tijelu, vašem zdravom tijelu. 

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • vjaceslav 13:35 04.Travanj 2019.

    a, što, ako se sat micao?

  • nelson 10:33 18.Listopad 2018.

    to je prerano