Drugog svibnja obližnje kuće zaljuljao je potres od 5 stupnjeva, da bi dan poslije iz raspuklog tla na području vulkana Kilauea na Havajima stala teći lava. To i nije bila neka posebna vijest, jer se to očekivalo nekoliko dana unaprijed. Posebna vijest nije bila niti kada je 4. svibnja potres magnitude 6,9 pogodio to područje, porušivši 27 kuća u Leilani Estates na najvećem havajskom otoku. Ali je zato bila vjest početak eksplozivne erupcije 17. svibnja u 4.15 u ranu zoru koja otada ne prestaje.
Posljednje vijesti govore o tome da je erupcija, koja otada ne prestaje, stvorila fontanu pakla koja lavu izbacuje do visine od čak 60 metara, da tokovi lave okolnim krajem napreduju brzinom od 600 metara na sat, da su pojedini predjeli koje je lava zatrpala, prekriveni sa 6 metara stijene stare samo nekoliko dana, kao i to da je evakuirano već 2000 stanovnika okolnih mjesta, a da na evakuaciju treba računati još 1000.
Sve kako bi se spriječilo da nekoga sprži paklena rijeka rastaljenih stijena koja je probila iz Zemljinog plašta kroz Zemljinu koru, sve do površine. Biti spržen na takav način, jezivo je i zamisliti, jer magma je užasno vruća... Koliko je zapravo vruća magma, koliko je vruća lava? Prvo treba raspraviti osnovne pojmove; magma je rataljena stijena dok se nalazi unutar vulkana, a kada pokulja vani, onda je to lava.
Temperatura od situacije do situacije, od vulkana do vulkana, jako se razlikuje i velikim dijelom ovisi o kemijskom sastavu rastaljene stijene o kojoj je riječ. Lava obično eruptira na temperaturi od 1000 ili 1100°C, ali može pokuljati i "ohlađena" na 600°C, kao i užarena sve do 1600°C. Felsična lava sastoji se od između 65 i 75 posto silicijevog dioksida na površinu će pokuljati na temperaturi između 600 i 800°C. Andezitska lava sastoji se do između 55 i 65°C, zbog čega se može zagrijati na između 800 i 1000°C.
Nadalje, bazaltna magma sastoji se od samo između 45 i 55°C, zbog čega je u stanju zagrijati se bez problema do 1200°C. I, konačno, ultramafična lava u stanju je doseći temperaturu sve do 1600°C zbog visokog udjela, primjerice, magnezijevog ili nekih drugih oksida. No, kako je priroda malo kada savršeno uniformirana, a zbog ogromne raznolikosti minerala u Zemljinoj kori, postoji i niz vrsta lava s razmjerno visokim udjelima ugljika, željeza, sumpora ili nekih drugih minerala, no to su već netipične pojave.
S obzirom na temperaturu, lava ima i različitu boju. Tako su one najhladnije crvene boje, one srednje narančaste, ona najvruće žute, prema najsvjetlijim varijantama u slučajevima kad je lava baš jako užarena. Srednja temperatura lave iz Kilaueae otprilike je 1170°C, dok je ona lava koja je kuljala iz planine Sv. Helena, bila temperature od oko 800°C. Zgodno je znati i to da to hoće li erupcija biti mirna ili eksplozivna, ovisi isključivo o tome hoće li u vulkan prodrijeti voda iz nadzemnog ili podzemnog toka.
Ako se to dogodi, voda koja prodre u vulkan, u dodiru s lavom tako naglo se zagrije i iz tekućeg prijeđe u plinovito stanje, da se para u djeliću sekunde širi takvom silinom da je to zapravo eksplozija u pravom smislu riječi. A onda i srednji vulkan bude u stanju izbacivati lavu i do 600 metara u visinu. Na kraju, odakle nekome uopće ideja da se naseli na području za koje zna da je vulkan?
Odgovor je u tome što su ljudi tome skloni od pamtivijeka, naravno, ukoliko nisu svježe uspomene na kakvu katastrofalnu erupciju. Tlo koje nastaje erozijom nakon erupcije vulkana, kad se sve smiri stotinama godina poslije, u pravilu je jako plodno, što je tijekom povijesti bilo jako važno za odlučiti gdje se nastaniti. Danas, pak, s obronaka Vezuva zapravo se pruža prekrasan pogled na Napulj, na Napuljski zaljev, na Mediteran.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
šta dalje od vezuva