Znanost
1197 prikaza

ESA-i se ne javlja skupi robot koji se spustio na Mars

ESA-in projekt Schiaparelli na Marsu
ESA
Istraživački modul Schiaparelli dio je misije vrijedne 345 milijuna dolara

Orbiter europsko-ruske misije TGO, odaslan u potrazi za znakovima života na Marsu, uspješno je primio podatke modula Schiaparelli, potvrdila je u četvrtak Europska svemirska agencija (ESA), ali još ne zna je li modul preživio spuštanje na Crveni planet. Lander Schiaparelli, poznat i kao Entry, Descent & Landing Demonstrator Module (EDM, modul za ulazak, silazak i spuštanje na tlo), funkcionirao je "savršeno" do određene točke, rekao je voditelj planetarnih misija Andrea Accomazzo.

Međutim, kada se Schiaparelli uz pomoć padobrana 'prizemljio' ili bolje reći 'primarsio', on se nije ponašao "kako se očekivalo", rekao je Accomazzo. "Trebat će neko vrijeme za analizu podataka", upozorio je Accomazzo i dodao da su primljeni "smisleni" podaci. Na pitanje iz publike putem postavljeno putem telekonferencije koliki su izgledi da je Schiaparelli još u jednome komadu, generalni direktor ESA-e Jan Woerner kratko je odgovorio "Ne znamo".

Misiju ExoMars čine sonda "Trace Gas Orbiter" (TGO) i modul za "ulazak, spuštanje i ateriranje" (EDM), koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća. Nakon sedmomjesečnog putovanja i prijeđenih 496 milijuna kilometara, kontrolori misije odvojili su EDM od sonde u nedjelju u 16 sati i 40 minuta po srednjoeuropskom vremenu. Cijeli projekt misije ExoMars koštao je 345 milijuna dolara, što se na prvu može činiti puno, ali je zapravo duplo jeftinije od NASA-inih usporedivih projekata.

U misiji je korišten skoro isti dizajn kao u misiji Venus express, koja je trajala devet godina od kraja 2005. TGO se smjestila u očekivanu orbitu i normalno funkcionira, što je ESA u svome centru pozdravila pljeskom. Međutim, Schiaparelli, težak 577 kg i dizajniran da nakon rizičnog šestominutnog spuštanja sleti na površinu planeta tako što će koristiti padobran i potisnike kako bi se smanjila brzina od skoro 21.000 kilometara na sat, nije se oglasio, jer je kontakt s njime bio izgubljen u zadnji čas prije predviđenog vremena, objavila je ESA.

I dok je TGO zadužen za "njuškanje" atmosfere oko Marsa kako bi otkrio plin u tragovima poput metana koji bi mogao naslutiti da postoji neki oblik današnjeg života na planetu, Schiaparellijeva je zadaća slati podatke o temperaturi, vlazi, gustoći i električnim svojstvima. Zbog ograničenog kapaciteta nepunjivih baterija Schiaparelli bi trebao samo nekoliko dana istraživati tlo i okoliš Marsa te utrti put za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za izvanzemaljskim životom.

ExoMars rover trebao je bi biti lansiran 2020. Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine 2003. europska sonda Mars Express spustila je mini-lander Beagle2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na Mars, ali je bio oštećen.

Ukoliko na Marsu postoji život, nije vjerojatno da će se pronaći na površini koju bombardiraju ultraljubičaste i kozmičke zrake. No, tragovi metana u tankoj atmosferi Marsa mogu biti pokazatelj da se nešto "kuha" dublje ispod površine, pojašnjavaju znanstvenici. Kako metan ne bi dugo preživio Sunčeve ultraljubičaste zrake, znanstvenici vjeruju da mora iz nečega doći.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.