Znanost
5835 prikaza

Ebola ne staje: Stanje alarmantno, umrlo 2045 osoba!

Guliver/Shutterstock

Powered by:

U Demokratskoj Republici Kongo još uvijek traje bitka s ebolom, a zadnji podaci potvrdili su kako je riječ o drugoj najvećoj epidemiji ebole u svijetu

U ponedjeljak, 2. rujna, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je izvješće o stanju ebole u afričkoj državi Kongo. Poražavajuća statistika potvrđuje da je u velikoj epidemiji zabilježeno više od 3000 slučajeva ebole, od čega je preživjelo samo 911 osoba, a smrtno je stradalo njih 2045. S obzirom na to da lijeka još uvijek nema, susjedne države poduzimaju sve mjere opreza kako se bolest ne bi proširila i na druge zemlje. Ipak, zbog brojnih turista koji putuju iz europskih zemalja u Afriku, rizik od opasnosti zaraze veći je nego prijašnjih godina.

Zašto je Afrika glavno žarište ebole?

Budući da mnoga znanstvena istraživanja sugeriraju kako su šišmiši prirodni domaćini ebola virusa, smatra se da je ebola prvenstveno zarazna bolest divljih životinja kišnih šuma (čimpanze, gorile, šišmiši, majmuni). Upravo se zato najčešće javlja u ruralnim afričkim područjima koja graniče s tropskim šumama. Stoga ne čudi što se prvi zabilježen slučaj ebole u svijetu pojavio upravo u afričkoj državi Zair 1976. godine.

Kako je sve počelo? Nakon što su belgijski doktor Peter Piot i njegovi kolege primili uzorke krvi oboljele časne sestre iz Zaira, isprva su mislili da je riječ o žutoj groznici, no kasnije analize pokazale su da je riječ o nečemu puno opasnijem. Mikrobiolozi su pod mikroskopom primijetili da se u krvi nalazi struktura nalik ogromnom crvu, koji ih je odmah podsjetio na zloglasni virus Marburg. Nakon tog otkrića Piot se sa svojom ekipom odmah uputio na mjesto žarišta.

Loši zdravstveni uvjeti

Stigavši u Zair, znanstvenici su počeli pregledavati oboljele stanovnike (čija se brojka popela na nekoliko tisuća) te su pokušavali otkriti na koji se način virus prenosi kako bi mogli spriječiti daljnju kontaminaciju. Počeli su postavljati pitanja i mapirati odakle dolaze zaraženi ljudi. Shvatili da su se slučajevi grupirali oko lokalne bolnice i da se u prosjeku razboli više žena nego muškaraca. Bolest je posebno pogađala trudnice u dobnoj skupini od 18 do 30 godina.

 | Author: National Geographic ©National Geographic National Geographic

Istraživanje je tada pokazalo da je lokalna bolnica opetovano koristila prljave igle i šprice na drugim pacijentima, što je uzrokovalo širenje virusa među seljanima. Uz to, ljudi su obolijevali i nakon dolaska u kontakt s tijelima na sprovodima. Kad su saznali kako se virus prenosi, sljedeća misija bila im je zaustavljanje širenja ebole, no prije toga umrlo je 300 ljudi. 

Ebola se mogla proširiti i Amerikom!

Iako su se mnogi nadali da je to prvi i zadnji put da svijet čuje o ovom virusu, on je i dalje ostao prisutan u određenim krajevima svijeta. Nekoliko godina kasnije, 1989. godine, virus je ponovno napao, ovoga puta majmune na Filipinima. Budući da tamo nisu znali da su majmuni bolesni, poslali su ih u laboratorij, u američki grad Reston. Majmuni su bili predviđeni za eksperimentiranje, no ubrzo su počeli obolijevati. 

Iako su američki znanstvenici isprva sumnjali na druge bolesti, testiranje na ebolu pokazalo je pozitivne rezultate. U cijelom laboratorijskom timu odmah je nastupila panika s obzirom na to da ovaj virus nikad prije nije zabilježen u SAD-u. Kad su majmuni počeli umirati, dužnosnici su uspostavili protokol kako bi pokušali spriječiti epidemiju. Vjerovali su da bi širenje virusa bilo ozbiljna prijetnja javnom zdravstvu.

 | Author: National Geographic ©National Geographic National Geographic

Nancy Jaax imala je glavnu riječ

Ključnu ulogu u upravljanju cijelom situacijom odigrala je Nancy Jaax, veterinarska patologinja vojske SAD-a. Jaax je spasila cijelu situaciju i spriječila širenje ebole Amerikom te je svojim pothvatom poslužila kao inspiracija Richardu Prestonu za njegov bestseller ''Hot Zone'' iz 1994. godine.

U intervjuu za National Geographic, Jaax je izjavila da joj je šef tada rekao kako misli da ima savršen projekt za nju, a ona se odmah dobrovoljno javila. O agentu, odnosno virusu, nije se znalo ništa osim da mu je smrtnost veća od 90%.

''Majmuni u Restonu bili su u karanteni, ali ono što je nas brinulo jest je li došlo do ljudskog izlaganja ovom virusu. Netko tko je radio u laboratoriju mogao je pokupiti virus te ga kasnije prenijeti na drugu osobu'', rekla je Jaax te dodala da se 4 ili 5 njegovatelja iz ustanove zarazilo virusom, al ih to ipak nije učinilo klinički bolesnima.

 | Author: Guliver/Shutterstock Guliver/Shutterstock

Stvarni događaji na malim ekranima

Detalje cijele priče sada možete pogledati i u seriji ''Vruća zona'', baziranoj prema istoimenom bestselleru. Serija se prikazuje od 15. rujna u 21:55 sati na National Geographicu, a lik Nancy Jaax utjelovila je glumica Julianne Margulies. Nju smo prethodnih godina imali priliku gledati u mnogim filmovima, ali najzapaženiju ulogu ostvarila je u seriji ''The Good Wife'', gdje je glumila lik odvjetnice Alicije Florrick.

Da je riječ o glumici vrhunskog kalibra, potvrdile su i brojne nagrade: 2010. godine osvojila je Zlatni globus za ulogu spomenute odvjetnice, a 2011. i 2014. dobila je prestižni Emmy. Upravo zato ne sumnjamo da će odličan performans pokazati i u seriji ''Vruća zona'', koja će se emitirati u 6 nastavaka.

Serija će primarno pratiti borbu Nancy Jaax koja, usprkos skepticizmu svojih kolega, dr. Petera Jahrlinga (Topher Grace) i pukovnika Vernona Tuckera (Robert Wisdom), pokušava doći do istine i spriječiti širenje ebole Amerikom. U svemu tome podršku joj pružaju njezin suprug potpukovnik Jerry Jaax (Noah Emmerich) i mentor dr. Wade Carter (Liam Cunningham). Ako je suditi prema najavi, koju je pogledalo više od 12 milijuna ljudi, očekuje nas još jedna napeta i uzbudljiva serija temeljena na stvarnim događajima.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.