Znanost
4501 prikaza

Dominacija bez kraja: Kinezi krenuli s novim osvajanjima

Radnik radi na solarnim panelima u Kini
CHINA STRINGER NETWORK/REUTERS/PIXSELL
Energetska neovisnost jedna je od najvažnijih stvari za svaku državu

Leteći iznad sjevernokineske regije Datong moći ćete uživati u pogledu na dvije divovske pande, od kojih jedna izgleda i kao da maše. Ove pande, kinesko nacionalno obilježje, napravljene su od tisuću solarnih panela i zapravo su solarne farme. Solarni paneli koji se protežu na više od 248 jutara, čine po kineskim mjerilima poprilično malene farme. 

"Dizajnirana je i izgrađena u obliku kineskog nacionalnog blaga, divovske pande", objašnjava kompanija koja je izgradila solarnu farmu Panda Green Energy.

Kina se može pohvaliti velikim solarnim kapacitetom, i to više od bilo koje zemlje na svijetu, sa golemih 130 gigavata.  Energija koju proizvode bila bi dovoljna za napajanje nekoliko zemalja veličine Velike Britanije, piše BBC. 

Kina je dom velikom broju po veličini impozantnih solarnih farmi, između ostalog tu je i Longyangxia Dam, s četiri milijuna solarnih panela. Donedavno je to bilo najveće solarno postrojenje na svijetu, no sada je mjesto na vrhu preuzela farma s kapacitetom većim od 1.500 megavata u kineskoj regiji Tengger Desert.

Plastično smeće u moru RAT S PLASTIKOM Znanost Planetu treba spašavati, ali recikliranje je promašaj

Na izgradnju ovih divovskih farmi utrošeni su milijuni dolara, no mnogi se pitaju je li se ulaganje isplatilo. Na to pitanje potvrdno će odgovoriti Yvonne Liu iz tvrtke koja se bavi istraživanjem tržišta Bloomberg New Energy Finance

"Tržište je jako veliko. Dio je to posebne vladine industrijske politike", naglašava Liu. 

Više od 60 posto svjetskih solarnih panela izrađuje se u Kini. Vlada ima veliki ekonomski interes u osiguranju ponude koja bi trebala pratiti veliku potražnju. Povećanjem obnovljivih izvora energije vlasti mogu biti zadovoljne, s obzirom kako je jedan od njihovih ciljeva 'čišćenje' energije koja se proizvodi. Gotovo dvije trećine kineske električne energije i dalje nastaje od ugljena. 

Sasvim razumljivo je kako je Kina svojom veličinom, svojim velikim prostranstvima na sjeveru i sjeverozapadu, idealna lokacija za izgradnju velikih solarnih farmama, koje nastaju rapidnom brzinom. Međunarodna agencija za električnu energiju (IEA) tako napominje kako je Kina svoje ciljeve razvoja solarne energije dostigla tri godine ranije od planirane 2020. godine.

Kineski radnici sastavljaju solarne panele | Author: CHINA STRINGER NETWORK/REUTERS/PIXSELL CHINA STRINGER NETWORK/REUTERS/PIXSELL

No čini se kako je jedan od razlog ulaganja u izgradnju solarnih farmi i u pokušaju da se poveća ulaganje u razvoj infrastrukture i kineska prisutnost u Tibetu. Mnogi će reći kako je takvo ulaganje politički motivirano, a sve kako bi se potvrdila kineska vlast i podržali Kinezi koji su se doselili na ova područja. 

Neki će solarne panele iskoristiti i za zagrijavanje 'ledenog' tla kako bi se na tom području moglo zasaditi drveće, što je pokušaj da se taj dio zemlje učini ugodnijima za život onima koji dolaze. Izgradnja ovih solarnih farmi ima i svojih poteškoća. Od početka 20. stoljeća, Kina je zapravo podijeljena na dvije polovice, otprilike podjednake što se tiče veličine, no nejednake po pitanju naseljenosti. Većina Kineza, njih 94 posto, živi na istočnoj strani zemlje, a preostalih 6 posto žive na zapadu. 

Laboratorij Snažni suparnici Znanost Brdima dolara Kina otima znanstvenike Zapadu

"No distribucija kineske solarne i energije vjetra je potpuno drugačija", rekao je Yuan Xu sa Sveučilišta Hong Kong.

Većina tih solarnih panela jako je udaljena od naseljenih velikih gradova i ljudi kojima je zapravo potrebna, što zapravo rezultira manjom potrošnjom energije. Kapacitet iskorištenja tih farmi u prvih šest mjeseci ove godine bio je 14,7 posto, napominje Xu. I tako zapravo većina energije propada. 

Ovisi to naravno i o nekim faktorima koje se ne može kontrolirati, kao što je vrijeme. Dio problema je i gubitak velike količine energije putem kilometarskih linija transporta koji povezuju farme s mjestima kojima je potrebna električna energija. Kina ovom problemu pokušava doskočiti novom tehnologijom prijenosa energije, koja uključuje i linije prijenosa koje se nažalost ne mogu izgraditi i razviti tako brzo kako mnogi očekuju. 

Dodatni problem je što je kineska vlada prije nekoliko mjeseci, u svibnju, ukinula sufinanciranje ovih farmi, što je dovelo i do velikog troška njihove izgradnje. Sredstva su ukinuta zbog duga od 15 milijardi dolara na području fonda za obnovljivu energiju. Efekt je bio drastičan, a u usporedbi sa prošlom godinom riječ je o smanjenju za više od 30 posto.

Mnogi investitori u takvoj klimi izbjegavaju zapravo izgradnju gigantski udaljenih solarnih farmi, i okreću se novim mogućnostima, naglašava Liu. Atraktivnije im postaje prekrivanje vrhova zgrada solarnim panelima i distribucija energije potrošačima direktno. Potražnja je velika, i projekti se razvijaju, pa je i zarada na ovim područjima veća. 

Kineske građevine u Šri Lanki Prijateljska gesta Style Nije samo Pelješki most - Kinezi žele graditi i nebodere

No stručnjaci se slažu kako to ne znači da je došao kraj gigantskim kineskim solarnim farmama. 

 "Važno je znati kako Kina svoj utjecaj na ovom području ne pokazuje samo izgradnjom farmi unutar svojih granica, već i izvan zemlje", naglašava Jeffrey Ball sa Sveučilišta Stanford

Nekoliko takvih farmi trenutačno je u izgradnju, a većina njih se gradi u Indiji. Kada budu završene ponosno će nositi titulu "najvećeg solarnog parka na svijetu". I bit će povezane s Kinom, kao što je i i kompleks Benban u Egiptu, koji se proteže na 37 kvadratnih kilometara i imat će kapacitet od gotovo 2.000 megavata. U izgradnju je uključena i jedna kineska tvrtka. 

Panda Green Energy planira diljem zemlje izgraditi solarne farme u obliku pande, najmanje njih 100. Solarne farme u obliku pandi planiraju izgraditi, između ostalih i u Kanadi, uz dodatke nacionalnih obilježja tih zemalja. No stručnjaci napominju kako se cijena solarnih panela tijekom godina ipak smanjuje, pa se nadaju kako za nekoliko godina ukidanje subvencija neće biti problem za razvoj novih. Vjeruju kako će se to dogoditi tijekom tri do pet godina. 

I dok se njihova izgradnja nastavlja, bez obzira na sufinanciranje, problem kojeg se trenutačno ignorira je otpad koji nastaje u tom procesu. Naime, vijek trajanja solarnih panela je oko 30 godina a nakon toga moraju se zamijeniti. Recikliranje nije lako, budući da sadrže opasne kemikalije. Kina bi tako vrhunac solarnog otpada trebala zabilježiti oko 2040. godine, a i dalje nemaju plan kako ga riješiti. 

Zbrinjavanje solarnih panela nakon upotrebe nije možda tako veliki problem kao pitanje nuklearnog otpada, ali je važan s obzirom na planove razvoja, na svjetskoj razini, ove 'zelene' tehnologije. To je pitanje koje će se u jednom trenutku morati rješavati, upozoravaju stručnjaci.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.