Više od pola godine otkako je umro, Stephen Hawking kao da je još uvijek živ; na vidjelo izlaze sve novi i novi znanstveni radovi u kojima je sudjelovao sve dok nije ispustio posljednji dah, a sada je iz tiska izišla i objedinjena zbirka njegovih eseja "Kratki odgovori na velika pitanja".
Najintrigantnije poglavlje je ono koje se tiče budućnosti genetskog modificiranja ljudi za koje najveći teorijski fizičar, najveći um za kojega se zna da je živio u 21. stoljeću, kaže će vrlo brzo dovesti do stvaranja rase superljudi, kadrih preuzeti nadzor nad svojom evolucijom, što bi posljedično trebalo dovesti do izumiranja svih onih koji si takvo usavršavanje svog DNK i gena svojih potomaka, neće moći priuštiti.
"Do sada smo već mapirali DNK, što znači da smo pročitali 'knjigu života' tako da smo kadri upisivati u nju ispravke", prenosi Washington Post dijelove njegovog eseja.
Hawking je puno ranije predviđao da će takvi znanstveni i tehnološki iskoraci čovječanstvu omogućiti da u lancu DNK pojedinih ljudi koji nose gene određenih bolesti, poput mišićne distrofije, naprosto "briše" takve bolesti iz postojanja., a sve uz jednostavne ispravke. Slično je bilo i s mnogim drugim Hawkingovim predviđanjima razvoja znanosti koje je davao prije desetljeće ili dva. No, u međuvremenu se svijet jako promijenio i briljantni znanstvenik počeo je davati predviđanja koja su bila sve mračnija, sve više na tragu antiutopijskih, pa i apokaliptičnih ZF klasika.
"Siguran sam da će tijekom ovog stoljeća ljudi otkriti kako da mijenjaju inteligenciju i instinkte poput agresivnosti", pisao je dalje Hawking u svojoj najnovijoj knjizi.
U skladu s etičkim raspravama o genetskom manipuliranju živim bićima, posebno ljudima, Hawking piše da niti najmanje ne sumnja da će zakoni koji uređuju to područje pratiti znanstveni napredak. No, poučen povijesnim iskustvom i određenim kretanjima u svijetu danas, on smatra da "određeni ljudi neće biti kadri oduprijeti se iskušenju da kod sebe ili kod svojih potomaka poboljšaju određene karakteristike poput sposobnosti pamćenja, otpornosti na bolesti i dugovječnost. U tom trenutku, kad nastanu prve skupine "poboljšanih ljudi", odnosno "superljudi", doći će do prirodne utakmice.
"Doći će do značajnih političkih problema s neunaprijeđenim ljudima koji se neće moći natjecati... Takvi će vjerojatno ili izumrijeti ili će postati nebitni", predviđa danas pokojni znanstvenik.
Na što je točno mislio Hawking postaje jasno kad se pročita što je o njegovim riječima po tom pitanju objavio Times; odnosno da je Hawking računao s time da će bogati pojedinci biti oni koji će vrlo brzo biti u stanju priuštiti si genetska poboljšanja sebe ili barem svoje djece. Ironično, zahvaljujući tehnološkom i znanstvenom napretku u kojem je sudjelovalo cijelo čovječanstvo, u kojem je veći broj genijalnih znanstvenika i inovatora dolazilo iz najsiromašnijih dijelova čovječanstva, na kraju bi takav znanstveni razvoj mogao dovesti do premještanja rapidnog klasnog raslojavanja u 21. stoljeću, u evolucijski kontekst.
Takav razvoj situacije s umjetno proizvedenom selekcijom ljudi u odnosu na genetske predispozicije, jako podsjeća na eugeničke ideje iz 20. stoljeća, koje su prije polovice stoljeća kulminirale ekstremnim varijantama takvih ideja koje su se savršeno uklopile u nacističku noćnu moru i pokolje Drugog svjetskog rata.
Znanstvena svjetska javnost je, doduše, još i prije upalila najsnažnije alarme zbog upravo ovakve mogućnosti razvoja stvari, i to onog trenutka kad su znanstvenici prije šest godina razvili metodu vrlo jednostavnog, preciznog i efikasnog modeliranja DNK metodom Crispr-Cas9, odnosno korištenjem svojstva pojedinih bakterija da se brane od drugih mikroorganizama, sada u svrhu genetskog modificiranja.
I dok se dandanas ova metoda smatra briljantnim postignućem u smjeru jednostavnog iskorjenjivanja mnoštva bolesti, što više prolazi vrijeme sve je veća bojazan da bi netko tko si to može priuštiti, znači dovoljno bogat, tko je dovoljno vlasto- ili častohlepan, uz pomoć nekog dovoljno neodgovornog iz svijeta znanosti, takvim metodama počeo mijenjati sasvim uredne dijelove čovjekovog DNK u spektakularno unaprijeđene.
Kako navodi Guardian, jedan od mnogih primjera genetskog liječenja inače smrtonosnih bolesti onaj je Bolnice "Great Ormond Street" iz Londona koja na taj način liječi leukemiju. Argument za optimiste je i to da valjda roditelji ne bi bili tako suludih ideja da idu riskirati tko zna kako kobne nuspojave kod svoje djece. Guardian navodi primjer što ga je u raspravama s Hawkingom koristio njegov prijatelj Lord Rees, a koji se s njime povremeno nije slagao.
Njegov argument da do masovnog posezanja za genetskim modificiranjem sebe ili svog potomstva kako bi ga se "poboljšalo", znači onkraj liječenja bolesti, nije za očekivati u takvim razmjerima, imajući na umu sudbinu banke sperme u Kaliforniji. Bila je riječ o instituciji "Repository for Germinal Choice", trajala je od 1980. do 1999. i likvidirana je samo dvije godine nakon što je umro njen osnivač, američki eugeničar Robert Klark Graham. A niti do tada nije bila na posebno dobrom glasu, od optužbi da je rasistička pa nadalje sve u tom stilu.
