Znanost
5538 prikaza

Dio svijeta je zaleđen, drugi dio gori, a evo gdje je RH

26. veljače 2018., val hladnoće u Šibeniku
Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Najgore prognoze se ostvaruju, naša zemlja već danas je među najgore stradalima od vrućina, hladnoća, poplava, suša...

Skoro identična situacija dogodila se i prošle godine u ovo isto vrijeme. Sjeverna Amerika bila je na udaru ciklonske bombe, duboko zamrznuta i zatrpana snijegom preko svih klimatskih prosjeka, a u Australiji se uslijed zaprepašćujućih vrućina topio asfalt, požari su proždirali šumska prostranstva. Prognoze s portala yr.no, norveške radiotelevizije NRK i Norveškog meteorološkog instituta kažu da će Chicago u četvrtak prijepodne zbog polarnog vrtloga iznad većeg dijela SAD-a pretrpjeti -34°C.

A prije samo nekoliko dana Express je pisao o vrućinama u Australiji od skoro 50°C na mjernim postajama i fenomenu da su uslijed suše i vreline po rijekama masovno umirale čak i 100 godina stare ribe. Još u bliskoj prošlosti, prije desetak godina, zvučalo bi kao anegdota iz ZF-a da australski sindikalisti traže donošenje zakona po kojem se obustavlja rad u slučaju dostizanja temperatura od 46°C, što se događa upravo ovih dana.

Požar | Author: Pixabay Pixabay

Ovih dana na Aljasci se otkazuju utrke sa zaprekama pasa zbog – kiše, u Kaliforniji je tvrtka "Pacific Gas and Electric" morala proglasiti bankrot zbog desetaka milijardi zahtjeva za odštete od požara biblijskih razmjera tijekom ekstremno sušnog i vrućeg ljeta 2018., ali i od ranije. Nije pritom riječ samo o tisućama izgorjelih domova, nego i o desecima poginulih ljudi.

U srpnju je u alžirskom gradu Ouargla izmjereno 51°C, u Nawabshahu u Pakistanu 30. travnja, znači u proljeće, izmjereno je 50°C, Oslo je u lipnju imao 16 dana za redom s temperaturama od 30°C i više, u Japanu je u mjesec dana proljeća od vala vrućine pomrlo najmanje 86 ljudi, šumski požari proždirali su sjever Švedske gdje je u mjestu Kvikkjokk izmjereno 32,5°C... Kvikkjokk se, inače, nalazi unutar polarnog kruga.

"Ove pojave ne iznenađuju me previše jer i prije je bilo ekstremnih događaja, ali izgleda da oni postaju sve češći i intenzivniji. Nažalost, statistički trend ne izgleda jako optimistično", komentirao je prije točno jedne godine hrvatski klimatolog Branko Grisogono tadašnje klimatske ekstreme diljem svijeta, vrlo nalik ovima danas.

Umiranje riba starih 100 godina u rijeci Murray u Australiji Klimatske promjene Znanost "Od vrućine umiru nam u rijeci 100 godina stare ribe!"

Grisogono je tih dana bio vrlo tražen za komentiranje klimatskih promjena, jer je usred zime Hrvatska imala proljetne meteorološke prilike. Što se tiče Hrvatske, u našoj zemlji više nije potrebno da nam se dogodi, primjerice, 2. kolovoza 2017. i 42,3°C u Kaštel Štafiliću, što je bilo tog dana najviše u Europi, ili 41,5°C u Kninu na "dan domovinske pregrijanosti", kako su se neki tada gorko zafrkavali, ili 259 litara kiše u Dubrovniku u samo nekoliko sati 2. listopada 2018.

Klimatske promjene u Hrvatskoj se osjećaju već neko vrijeme i ostavljaju sve gori trag i na prirodi i na ljudima i na nacionalnoj ekonomiji. Prije točno dvije godine Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je rezultate studije o ekonomskim štetama po Europi uslijed klimatskih ekstrema od 1980. do 2013. Hrvatska, prema računici ovog tijela EU-a, izgubila je u tom razdoblju milijarde dolara.

Express je tim povodom pisao da je naša zemlja uslijed prirodnih katastrofa tijekom te 33 godine bila druga najgore pogođena u Europi u odnosu na njen BDP; gubila je godišnje čak 0,2 posto BDP-a, a od 2013. naovamo stvari se sve brže kreću prema sve češćim ekstremima i sve gorim štetama uslijed suša, vrućina, hladnoća i leda, misli se pritom na doba godine kad se to po klimatološkim prosjecima ne očekuje.

Smrznuti auto | Author: Thinkstock Thinkstock

Ekstremi u Hrvatskoj pritom se ne događaju samo onda kad stanovnici nenadano moraju "disati na škrge" od vrućine ili se smrzavati u, primjerice, proljeće, nego i onda kada se čini da svijet ne može biti ljepši. Početkom lipnja 2018. naveliko se pisalo o tome da je sezona kupanja počela puno ranije nego inače, da su prosječne temperature mora bile čak 3°C više od prosječnih.

Nova klimatska "normalnost", usto s ekstremima, na Jadranu znači da ugibaju organizmi poput spužvi, školjaka i koralja, da nam prognoziraju bijeg autohtonih ribljih vrsta i do 1000 kilometara sjevernije. To što je 2018. godina diljem svijeta ispala 4. najtoplija otkako je meteoroloških mjerenja, prije 20 ili 30 godina bila bi senzacija u medijima.

No, u dobu u kojem je postalo uobičajeno da je skoro svaka nova godina ujedno i nova najtoplija na planetu Zemlji, ovo je, iako zastrašujuća, bila vijest koja se baš i nije posebno "primila". Ali ako se malo bolje pogleda, najtoplijih pet godina otkako čovječanstvo prati temperature na planetu, bilo je posljednjih pet godina, od 2014. do 2018. Prema tim mjerenjima, svijet je danas pregrijan u odnosu na prosjeke između 0,74°C i čak 0,94°C viška.

Prelog: Vodostaj akumulacijskog jezera Dubrava smanjen za 2,5 metra Nespremni za sutra Znanost Klimatski izvještaj: Slavonija i Baranja postat će pustinje

Prisjetimo se da su podaci UN-ovog IPCC-a izneseni na Pariškoj klimatskih konferenciji otkrili da je okvirna granica između teških udaraca po čovječanstvo i uopće život na planetu zagrijavanje od 1,5°C. Također prije točno jedne godine Express je pisao da razlika između globalnog zagrijavanja od 1,5°C i 2°C za Hrvatsku znači razliku između toga hoće li koliko toliko opstati ili će "zemlja bogata vodom" postati polupustinja, mjestimice i pustinja.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2