Znanost
482 prikaza

Buzz Aldrin: "Čovjek će osvojiti Mars do 2040."

Buzz Aldrin na Mjesecu
NASA
Čovjek koji je drugi stupio na tlo Mjeseca ne miruje ni u 86. godini života i nastavlja sa znanstvenim radom

Buzz Aldrin, drugi čovjek u povijesti koji je hodao po Mjesečevoj površini, u svojoj 86 godini života otkriva novi val svoje popularnosti. Prije nekoliko dana objasnio je kako su nastale fotografije astronauta iz misije Apolo 11, dakle njega i Neila Armstronga, posebno ona legendarna na kojoj se na viziru jednog astronauta ogledaju drugi astronaut i lunarni modu. A potom je u intervjuu za BBC još jednom pričao o svojim planovima za svemirski BUS koji bi prometovao od Zemlje do Marsa.

Za Mjesec u ljeto 1969. rekao je da je svaki od astronauta imao svoj set zadataka koje je morao obaviti. Na Armstrongu je bilo da snima okolicu, pa su tako sve fotografije nekog astronauta iz te misije u stvari one koje prikazuju Aldrina. A što se tiče legendarne fotografije koja prikazuje odraz na viziru, otkrio je Aldrin, za tu su se namještali točno ništa. "Bila je to puka sreća", kazao je.

Buzz Aldrin inače od mladih dana posjeduje doktorat MIT-a iz astronomije i jedan je od pionira znanstvenih postignuća u susretima letjelica u svemiru, odnosno spajanju. Novinarka BBC-a zatekla ga je nakinđurenog mnoštvom nakita s uspomenama na slijetanje na Mjesec. Stalno, primjerice, nosi i jedan prsten koji mu je poklonio Muhamed Ali po povratku s Mjeseca. Njegova majica bila je jedina okrenuta budućnosti. I to kakvoj.

Buzz Aldrin | Author: Press Association/PIXSELL Press Association/PIXSELL

Ispod natpisa "odredište Mars" prikazan je vizir astronauta s kojega se odražava krajobraz na Marsu. Aldrin već desetljećima zagovara putovanje na Mars svemirskim brodovima s ljudskom posadom, i to ne puko putovanje da bi se vratilo nazad, nego zato da se izgradi stalna baza i tamo ostane. U tu je svrhu razradio koncept svemirskog shuttlea, de facto autobusa, koji bi po cikličkoj hiperboličnoj orbiti putovao na relaciji Zemljin Mjesec–Marsov Fobos.

Putovanje bi trajalo pet i pol mjeseci, a to što se letjelica ne bi morala boriti s gravitacijskim poljima dvaju planeta, nego bi čak njihovu gravitaciju koristila za ubrzanje i kočenje, značilo bi da bi ostalo puno više mjesta za putnike i teret. "NASA za to nije bila zainteresirana. Rusi s time jesu eksperimentirali, ali nikada nisu došli do toga da naprave letjelicu s posadom. Čini se da im je cijena bila previše visoka", rekao je.

Nevjerojatno mladolik, ovaj znanstvenik još uvijek je izrazito aktivan. S profesorom Jamesom Longuskim sa Sveučilišta Indiana doveo je do toga da su izradili projekt izvedivosti, u koji su povremeno uključivali i studente, a po kojem bi čovjek Mars mogao kolonizirati do 2040. godine. "Ostati tamo, ne ga samo posjetiti", precizirao je Aldrin.

On sam nema nikakvih sumnji da to neće doživjeti. A i kad bi bio dovoljno mlad, rekao je, ne bi se zaputio na takav let, unatoč tome što je prije 47 godina ispisivao povijest s prvim koracima po Mjesecu. "Ja sam puno vredniji ovdje na Zemlji", kazao je i pojasnio da on nipošto nije čovjek koji bi padao u nesvijest od sreće s krampanjem kamenja i zagledanja nalazi li se ispod kojega kakva ameba.

A tu je i njegovo znanstveno značenje na Zemlji, u razvijanju principa po kojima bi čovječanstvo koristilo Mjesec kao odskočnu dasku za juriš na Mars. "Sigurno ima nebrojeno onih kojima bi to bila izvrsna avantura, ali ja nisam jedan od takvih", zaključio je.  

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.