Znanost
5102 prikaza

8 mitova o hrani u koje skoro svi i dalje vjerujemo

Ženska ruke režu meso
Thinkstock
Ako i dalje vjerujete da su jaja i punomasne namirnice zlo, nastavite čitati...

Kada nešto dovoljno često ponavljamo, s vremenom to postaje kao istina, a zapravo je daleko od toga. Tako je nastalo i nekoliko 'prešutnih' mitova o hrani, poput onog da su jaja loša ili da je dobro jesti više obroka kroz dana, koje je znanost naknadno razotkrila. Evo osam 'razotkrivenih' mitova:

Mit: Namirnice s malim udjelom masti su dobre

Cijela industrija namirnica s niskim udjelom masnoće izgrađena je na ovom mitu. Nedostatak masti mora se nadoknaditi, pa se hrani najčešće dodaju različite vrste šećera i umjetnih sladila, a njihov rezultat je predvidiv – iako ste se odrekli masti, i dalje se debljate.

Dodavanje šećera povezano je s pretilošću, dijabetesom i drugim stvarima koje skraćuju život, dok su umjetna sladila povezana s nekim drugim lošim stvarima poput metaboličkog sindroma, dijabetesa, depresije, preranog poroda i bolesti srca.   

Mit: Zasićene masti su loše

Maslac, sir, meso i kokosovo ulje izbjegavalo se još od istraživanja 1958. godine, koje je provedeno u sedam država u kojima su se proučavale navike stanovnika koje su povezane s konzumacijom hrane i stopom bolesti srca.Otkriveno je da je bilo više slučajeva srčanih oboljenja tamo gdje je bio visok postotak konzumacije masnoća. Takvi rezultati bili su temelj za stvaranje većine drugih pretpostavki.

No, pokazalo se da je studija manjkava jer su se u njoj ignorirale zemlje poput Norveške, u kojoj je konzumacija masnih namirnica visoka a pojava srčanih bolesti niska. Novo istraživanje provedeno je prije pet godina u 21 državi, te je obuhvatilo 350.000 ljudi. Ovaj put došlo se do novog zaključka – nema nikakve poveznice između zasićenih masti i bolesti srca, čak štoviše, otkriveno je da zasićene masti povećavaju razinu dobrog kolestora u krvi te izmijenjuju loš kolesterol u benigni krvni faktor. 

Jaja na oko | Author: Thinkstock Thinkstock

Mit: Jaja su loša

Desetljećima su jaja nosila stigmu 'loše hrane' zbog visokih masnoća i kolesterola. No, istraživanje je pokazalo da kolesterol u jajima zapravo podiže dobar kolesterol u krvi, a nekima su ona čak pomogla i kod mršavljenja jer sadrže visok postotak proteina, koji nas dulje vrijeme 'drže' sitima.  

Mit: Treba jesti više ugljikohidrata nego proteina i masti

Mršavi će i dalje ostati mršavi ako jedu žitarice, tjesteninu i krumpire dok će ostalima takva prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata biti štetna, posebice kod onih s prekomjernom težinom, dijabeteseom ili metaboličkim sindromom.

Unosimo li u sebe manje ugljikohidrata 'topit' će se kilogrami, ali će se smanjiti i rizik od srčanih bolesti kao i dijabetesa tipa II.  

Mit: Treba jesti puno manjih obroka tijekom dana

Nekoliko studija 'razotkrilo' je ovaj mit jer se metabolizam temelji na ukupnoj konzumaciji hrane, a ne na broju obroka. Prapovijesni ljudi često su bili gladni, a ustvari, povremeno održavanje posta se pokazala zdravim.

Druge studije su pokazale da je broj obroka koji se konzumira tijekom dana povezan s rizikom raka debelog crijeva, pa tako četiri ili više obroka dnevno povećava taj rizik za 90 posto kod muškaraca.   

Mit: Sva biljna masta je dobra za nas

Istraživanja su pokazala da polinezasićene biljna ulja sadržavaju omega-3 i omega-6 masne kiseline, a mogu biti važan čimbenik i u snižavanju rizika srčanih bolesti. I dok omega-3 masne kiseline pokazuju manji rizik od srčanih bolesti, omega-6, pak, povećavaju rizik od koronarnih bolesti srca.

Masne kiseline u nekim od najpopularnijih biljnih ulja poput soje, kukuruza i suncokreta su omega-6, dok ulje lana i uljane repice ima tendenciju povećanih omega-3 masnih kiselina.   

Mit: Previše mesa i sira je loše za  kosti i bubrege. 

Istraživanja su pokazala kako kratkoročno proteinska jela povećavaju gubitak kalcija, ali je dugoročno sve suprotno tome. Visokoproteinska dijeta povezuje se s dobrim zdravljem kostiju i manjim rizikom prijeloma, a s druge strane znanstvenici nisu pronašli poveznicu između ove dijete i zdravlja bubrega kod osoba koje s tim nisu imale problema.  

Mit: Kruha od cjelovitih žitarica je dobar za svakoga

Ljudi se nisu uvijek hranili žitaricama jer je poljoprivredna revolucija počela tek 10.000 godina prije Krista. Žitarice su zapravo vrlo niske prehrambene vrijednosti u usporedbi s povrćem, voćem i mesom te sadrže puno fitinske kiseline koja uzrokuje vezivanje nekih minerala u crijevima i tako sprječava da ih tijelo pravilno iskoristi, piše Salon.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.