Znanost
1549 prikaza

2017. godina najvruća je u povijesti onih bez El Nina

Klimatske promjene
NASA
Ova godina je najekstremnija u konkurenciji sezona u kojima nije bilo prirodnih, nego samo ljudskih utjecaja

Godina koja je na izmaku skoro sigurno neće biti najvruća u povijesti organiziranog praćenja meteorologije, ali će biti druga ili treća najvruća. Usto, 2017. godina sigurno će se na kraju pokazati kao prosječno najvruća od svih godina u kojima nije bilo fenomena El Nino. S ovakvim neslužbenim podacima izišla je UN-ova Svjetska meteorološka organizacija (WHO) uoči velike klimatske konferencije u Bonnu.

WHO je objavio da je zagađenje Zemljine atmosfere stakleničkim plinovima, u prvom redu s CO2 iz ugljena, plina i nafte, dovelo već do 1,1°C viših temperatura diljem svijeta. Prema Pariškom sporazumu, čovječanstvo ni slučajno ne smije prijeći zagrijavanje od 2°C, jer se smatra da će nakon tog praga klimatske promjene izrazito vjerojatno, skoro sigurno, postati nepovratne.

Klimatske promjene | Author: Bureau of Land Management Bureau of Land Management

Pariški sporazum predviđa da se globalno zagrijavanje pokuša zaustaviti na 1,5°C, kako bi mogućnost trajnih katastrofalnih promjena klime bile što manje. Kako je administracija predsjednika Donalda Trumpa već prijetila i obećala da će SAD izaći iz klimatskih sporazuma, jer on smatra da su "klimatske promjene svjetska urota" i laž, a i industrijski sektori često se diljem svijeta odupiru prelasku na obnovljive izvore energije, WHO-ov preliminarni izvještaj je pritisak uoči klimatske konferencije u Bonnu.

U Njemačkoj stotine državnika, tisuće ministara, ekoloških organizacija i raznih drugih direktno zainteresiranih, pokušat će dogovoriti kako točno provesti dogovoreno u Parizu. Što se tekuće godine tiče, WHO navodi da je 2017. bila tek nešto malo manje vruća od 2016. koja je do sada najvruća u povijesti praćenja klime. Od ekstremnih klimatskih pojava, WHO za ovu godinu ističe razorne uragane Harvey, Irma i Maria.

Zatim, tisuće ljudi koji su se utopili u poplavama po Indiji, Nepalu i Bangladešu, desetke žrtava jezivih požara po Portugalu, Kaliforniji i Čileu. Bariloche u Argentini je u lipnju zabilježio ekstremnu hladnoću, -25,4°C. Pakistan, Iran i Oman u dijelovima svojih područja tijekom ljeta su se pržili na vrućinama višima od 50°C, monsuni su pustošili Aziju, suše istočnu Afriku.

Poplava u Zadru | Author: Filip Brala (PIXSELL) Filip Brala (PIXSELL)

Jezivo ljeto kakvo smo pretrpjeli u Hrvatskoj, s vrućinama, sušama i požarima, u usporedbi s onime što se događalo diljem svijeta još je djelovalo i bezazleno, koliko god su štete bile i u ljudskim životima i materijalne i po prirodu. Slično je i s većim dijelom Europe. Prema podacima FAO-a, diljem svijeta danas se četvrtina svih šteta od klimatskih promjena odnosi na poljoprivredu.

Od 2000. do 2016. broj ranjivih ljudi koji su izloženi po život opasnim valovima vrućine porastao je za 125.000. FAO ističe i to da je prošle godine pred ekstremnim klimatskim nepogodama diljem svijeta bježalo 23,5 milijuna ljudi.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.