Voices
4641 prikaza

Živi kod roditelja i uštedio za auto i mirovinu

Štednja
Getty
Većina nas, zapravo, o štednji za mirovinu počne razmišljati kad je već pomalo kasno

Većina mladih ljudi ne razmišlja o štednji za mirovinu ili o tome da stave neki novac sa strane kako bi u zreloj dobi mogli ostvariti neke snove, jer su “pritisnuti” kreditom za stan, automobil, a kasnije novac ulažu u to da bi djeci osigurali neku sportsku aktivnost ili školu jezika, ili da bi barem povremeno otišli na neko lijepo putovanje.

Većina nas, zapravo, o štednji za mirovinu počne razmišljati kad je već pomalo kasno, kad je pred nama relativno kratko razdoblje da bismo bez velikih odricanja osigurali izvor dodatnih prihoda.

No ako na vrijeme donesete odluku o tome da ćete štedjeti na malim stvarima i taj novac preusmjerite u dobrovoljnu mirovinsku štednju, kod koje možete računati na državne poticaje i mogućnost ostvarenja prinosa, već i s malim iznosom mjesečnih uplata na dugi rok možete uštedjeti određeni iznos kojim možete pokriti dodatni prihod uz mirovinu iz prvog i drugog stupa, ali i neke druge ciljeve.

Muškarac broji novčiće KORAK PO KORAK Ekonomix 8 savjeta koji će vam pomoći posložiti vaše financije

Izračunali smo to na primjeru 24-godišnjeg Ivana, mladog prometnog tehničara, koji se nedavno, prvi put, zaposlio u jednoj zagrebačkoj tvrtki, i to putem mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, popularno zvanog stažiranje. 

Naš sugovornik prima naknadu od 2752 kune neto. Kako živi s roditeljima, dogovorio je da ne daje novac za stanarinu i režije, pod uvjetom da započne neku vrstu štednje. Ivan želi kupiti automobil, pa već redovito štedi za to. Uz kupnju odjeće i obuće te ono što potroši na izlaske i teretanu i ne ostaje mu puno. Ipak, zaključio je da može prestati kupovati kavu i sokove iz automata na poslu svaki dan te tako uštedjeti oko 200 kuna, koje će uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond.

Iako se tih 200 kuna čini malo, zaključio je da će tako lakše ostati uporan u odluci da taj iznos uplaćuje u fond svaki mjesec, a rezultati štednje i s tako malim iznosom mogu biti zadovoljavajući. Kad bi, na primjer, idućih 30 godina u mirovinski fond svaki mjesec zaista uplatio po 200 kuna, Ivan bi ukupno za tu vrstu štednje izdvojio oko 72.000 kuna. 

Kako država na sve uplate dobrovoljne mirovinske štednje do 5000 kuna godišnje “dodaje” 15 posto poticaja (najviše do 750 kuna godišnje), izračunali smo da bi na Ivanove uplate iz proračuna na njegov račun kroz 30 godina “sjelo” još 10.800 kuna iz proračuna. 

Uz pretpostavku da prosječan godišnji prinos fonda u kojem Ivan štedi iznosi oko pet posto, što odgovara stvarnom prosjeku koji su dobrovoljni mirovinski fondovi ostvarili u proteklih 15-ak godina, ukupan iznos na računu nakon 30 godina mogao bi dosegnuti oko 187.600 kuna. 

Millennials Millennials Ekonomix Ništa ne kupuju, sve iznajmljuju – od glazbe do odjeće

Kako pravo na isplatu iz trećeg mirovinskog stupa možemo početi koristiti već s 50 godina, naš bi Ivan nakon 30 godina štednje i navršenih 50 godina odmah mogao koristiti to pravo. Pritom do 30 posto ušteđenog novca (ili oko 56.297 kuna) može podići odjednom, dok ostatak mora biti isplaćen kroz mirovinu, i to najkraće na rok od pet godina. 

Pretpostavimo li da će se odlučiti za desetogodišnje razdoblje isplate, cijelo to vrijeme imao bi pravo na mirovinu od 1094 kune mjesečno. Uzeli smo u obzir i mogućnost da prosječan prinos fonda u promatranom razdoblju bude tri posto.

Uz iste uvjete štednje, Ivan bi tijekom 30 godina uplatio 72.000 kuna i ostvario državne poticaje u visini 10.800 kuna, ali bi ukupan iznos na računu mogao iznositi 133.155 kuna. Odluči li se na to da 30 posto tog iznosa dobije jednokratno, Ivan bi imao pravo na 39.946 kuna, a idućih deset godina primao bi 776,96 kuna mjesečne mirovine. 

Kako prinosi nisu zajamčeni, i u ovom slučaju treba imati na umu da fond u određenom razdoblju može poslovati i negativno. Također, nije zajamčen ni ukupan iznos na računu člana fonda, no ovaj oblik štednje može biti isplativ već i zbog državnih poticaja.

Riječ je o neto iznosima, dakle, nakon što su podmirene naknade za upravljanje imovinom, koju naplaćuje društvo koje upravlja fondom, kao i naknada koju naplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, koje isplaćuje mirovine.

Naravno, treba imati na umu da prinosi fonda nisu zajamčeni, jer oni mogu biti i manji, a u određenom razdoblju fond može poslovati i negativno, pa ukupan iznos na računu može biti i manji te isti nije zajamčen, no ovaj oblik štednje može biti isplativ već i samo zbog državnih poticaja. 

Štednja Mirovinski šok Ekonomix Lova ‘u čarapi’ jamac je za sigurnu budućnost

Kako je razdoblje od 30 godina prilično dugo, dobro je znati da u ovom slučaju visinu i dinamiku uplata u potpunosti možete prilagoditi vlastitim mogućnostima. Naime, kod štednje u banci ili životnog osiguranja, u slučaju takvih promjena, treba kontaktirati banku ili osiguratelja, pri čemu se često mijenjaju uvjeti štednje i iznos koji možete dobiti na kraju, a uplatu u mirovinski fond možete obaviti onda kad vam to odgovara. 

Ponekad možemo preskočiti jedan mjesec, pa i više mjesečnih uplata, ali to možemo i nadoknaditi povećanjem uplata kasnije ili jednokratnom uplatom određenog iznosa. U slučaju nepredviđenih životnih okolnosti uplate možemo i u potpunosti prekinuti. 

U tom slučaju novac koji smo uplatili u fond ostaje na računu do stjecanja zakonskih uvjeta za isplatu, odnosno do 50. godine člana, ili kasnije, ako tad ne ugovori mirovinu. Tako, na primjer, danas u dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedi i gotovo 10.000 osiguranika starijih od 70 godina, koji na taj način vjerojatno žele iskoristiti pravo na državne poticaje i ostvariti što bolji prinos na štednju, pri čemu mnogi sigurno računaju na to kako će tako ostaviti nešto unucima i djeci.

Vrijednost štednje može rasti čak i u razdoblju kad nema nikakvih uplata. Na primjer, član fonda iz naše priče nakon 30 godina štednje svojih 187.600 kuna može ostaviti u fondu, na primjer dok ne stekne uvjete za prijevremenu ili starosnu mirovinu iz prvog i drugog stupa, otprilike još 10-ak godina, na rok kako je ugovoreno Ugovorom o članstvu. 

Životni stil superbogataša Posao i odmor Ekonomix 8 mjesta na kojima bogataši čuvaju svoj novac

Uz iste uvjete štednje i bez daljnih uplata taj bi se iznos mogao uvećati pa bi doživotna mirovina u tom slučaju mogla iznositi nešto manje od 1500 kuna. Uzeli smo u obzir i mogućnost da fond u promatranom razdoblju ostvari prosječan anualizirani prinos od tri posto. U tom slučaju doživotna mjesečna mirovina iznosila bi 1230 kuna. 

Naravno, opet treba imati na umu da prinosi fondova nisu zajamčeni te da oni u određenom razdoblju mogu biti i manji i negativni, također nije zajamčen ni ukupan iznos na računu člana fonda. 

No važno je naglasiti: riječ je o izračunima u okviru kojih su uračunate i naknade za upravljanje imovinom koje u razdoblju štednje naplaćuje društvo koje upravlja fondom, kao i jednokratna naknada koju kod prijenosa novca radi isplate mirovine naplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, dakle o iznosu neto mirovine.

Više informacija o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji možete pronaći na stranicama dobrovoljnih mirovinskih fondova (www.azfond.hr, www.crosig-trecistup. hr, www.ersteplavi.hr, www.rmf.hr) ili Hanfe (www.hanfa.hr), gdje možete pronaći i izvještaje o rezultatima poslovanja dobrovoljnih mirovinskih fondova i njihove kontakt adrese.

*Svi izračuni u tekstu samo su informativnog karaktera i prikazuju primjer mogućih efekata dobrovoljne mirovinske štednje, uz pretpostavku da se uvjeti štednje neće bitno mijenjati.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.