Voices
4420 prikaza

Način kako šefa natjerati da vam plati još 120.000 kuna

Radnica u tvornici
Thinkstock
To će za njega biti jeftinije, a za vas vrlo korisno - već površna računica pokazuje da ćete puno uštedjeti

Ako spadate među one koji žele štedjeti, ali nikad za to nemaju novca, razmislite o svojim navikama kad su u pitanju financije. Na primjer, imate li običaj odmah potrošiti svaku povišicu ili bonus na plaću, čim ih dobijete, iako zapravo niste planirali ništa kupovati i ne mislite da je taj trošak bio neophodan? Kupujete li svaki dan prije posla čokoladice, pecivo ili čips, kako biste imali što grickati na poslu kad vas uhvati glad?

Imate li običaj svaki dan navratiti s kolegama s posla na kavu u obližnji kafić, da biste pretresali uvijek iste probleme? Plaćate li neku pretplatu za mobitel, ili internet, koju više ne koristite, ili biste promjenom tarife mogli smanjiti obiteljske troškove za telefon, internet i TV, a da o tome ni ne razmišljate? Podižete li gotovinu s bankomata drugih banaka uz visoke naknade?

Grčki umirovljenici Kategorički protiv Ekonomix Rad do smrti: Ljuti zbog dizanja dobi za mirovinu

Već i površna računica u većini slučajeva pokazala bi da promjenom nekih navika mjesečno možemo uštedjeti 300 do 500 kuna. Kad bismo, pak, taj novac usmjerili u neki povoljan oblik štednje, time bismo na dulji rok mogli imati izvor dodatnih prihoda u slučaju bolesti, ostanka bez posla, ili odlaska u mirovinu. Na primjer, ako pregovarate s poslodavcem o povećanju plaće i pokušavate dobiti 500 kuna neto, možda biste mogli dogovoriti da vam taj iznos uplaćuje direktno na račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu i tako olakšati pregovore i sebi i njemu.

Poslodavac koji radniku s neto plaćom 5000 kuna želi povećati plaću za 500 kuna, za to mora osigurati dvostruki iznos, odnosno umjesto 8019 kuna bruto, ubuduće bi morao osigurati oko 9041 kunu. S druge strane, uplate u dobrovoljni mirovinski fond za račun radnika u mjesečnom iznosu do 500 kuna, odnosno ukupno do 6000 kuna godišnje po radniku, za poslodavca su neoporezive. Dakle, da bi vam posloodavac uplatio 500 kuna u dobrovoljni mirovinski fond, mora osigurati točno – 500 kuna.

Takve su uplate posebno zanimljive malim poslodavcima, primjerice obrtnicima i vlasnicima malih tvrtki, jer za manji broj radnika relativno lako mogu osigurati dodatna sredstva, a takvim uplatama uvelike mogu motivirati svoje radnike koji su često prijavljeni na minimalnu plaću, odnosno zarađuju ispod prosjeka.

Tri bakice sjede na klupi na rivi | Author: Grgo Jelavic (PIXSELL) Grgo Jelavic (PIXSELL)

Poslodavci koji žele na takav način nagraditi svoje radnike ne moraju ulaziti u osnivanje posebnog, zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda u kojem bi štedjeli samo njegovi zaposlenici, već novac mogu uplaćivati za račun radnika u otvorenom fondu. Naravno, iznos koji poslodavac uplaćuje za radnika može biti i manji.

Čak i da sami cijelo to razdoblje ne uplaćujete više ništa, poslodavac bi vam tijekom 20 godina ukupno uplatio 120.000 kuna. Na taj iznos država bi cijelo vrijeme dodavala poticaje, 15 posto na sve uplate do 5000 kuna godišnje, dakle 750 kuna godišnje. Iz državnog proračuna do kraja tog razdoblja ukupno biste primili 15.000 kuna. Pretpostavimo li da će vaš mirovinski fond tijekom tog razdoblja ostvariti prosječan godišnji prinos od 5 posto, kad se odbije naknada za upravljanje imovinom, koju plaćamo društvu koje upravlja fondom, ukupan iznos na računu na kraju štednje mogao bi iznositi otprilike 228.528 kuna.

Pritom treba imati na umu da prosječan prinos ne možemo predviđati, niti su oni zajamčeni, odnosno da fond u određenom razdoblju može poslovati i sa negativnim prinosima, pa i rezultati štednje mogu biti drugačiji, također nije zajamčen ni ukupan iznos na računu člana fonda. Uzeli smo za primjer istog člana i ista pravila štednje, te prosječan godišnji prinos fonda od 4 i 3 posto: Uz prinos od 4 posto, ukupan iznos na računu mogao bi doseći 204.800 kuna, a s prosječnim prinosom od 3 posto mogao bi doseći oko 183.900 kuna.

Potraga za hranom u kontejneru Velika analiza Ekonomix Tuga i jad: Naši umirovljenici žive od 229 kuna mjesečno

Pritom treba imati na umu da prosječan prinos ne možemo predviđati, niti su oni zajamčeni, odnosno da fond u određenom razdoblju može poslovati i sa negativnim prinosima, pa i rezultati štednje mogu biti drugačiji, također nije zajamčen ni ukupan iznos na računu člana fonda.

Nakon što napunite 50. godina života, isplata može započeti. Pritom možete iskoristiti pravo na isplatu do 30 posto sredstava odjednom, dok ostatak morate koristiti kao mirovinu, najkraće na rok od 5 godina. Umirovljenik koji je štedio u fondu s prosječnim godišnjim prinosom od 5 posto, nakon što se sredstva umanje za naknadu koju naplaćuju mirovinsko osiguravajuće društvo, jednokratno bi mogao dobiti oko 68.558 kuna, a idućih deset godina primao bi oko 1333 kune mjesečne mirovine. Ukoliko se, pak, odluči cijeli iznos štednje usmjeriti u isplatu doživotne mirovine, mirovina bi iznosila oko 1000 kuna.

Umirovljenik koji je štedio u fondu čiji je prosječan godišnji prinos bio 4 posto, mogao bi dobiti oko 61.500 kuna jednokratno i 1195 kuna mjesečne mirovine tijekom deset godina. Odluči li, međutim, sav novac usmjeriti u isplatu doživotne mirovine, idućih deset godina imao bi pravo na 984 kune mjesečno. Umirovljenik čiji je fond poslovao uz prosječan godišnji prinos od 3 posto, jednokratno mogao bi ostvariti oko 55.200 kuna, dok bi mu mjesečna mirovina tijekom idućih deset godina iznosila 1070 kuna. Odluči li, pak, ugovoriti doživotnu mirovinu, bez jednokratne isplate do 30 posto sredstava, mirovina bi mu mogla iznositi oko 880 kuna.

Umirovljenici | Author: Grgo Jelavic (PIXSELL) Grgo Jelavic (PIXSELL)

Dobro je imati na umu da ukupan iznos štednje, a onda i mirovine, možete uvećati i dodatnim uplatama. I za poslodavca i za radnika može biti zanimljiva i činjenica da se ne moraju obavezati na uplate baš svaki mjesec i uplatiti štednju uvijek na isti datum, kao što to vrijedi u nekim drugim oblicima štednje, odnosno da uplate povremeno mogu i preskočiti, ili godišnji iznos štednje mogu uplatiti jednokratno, pri čemu nema penala, kamata, niti o tome treba posebno obavještavati društvo koje upravlja fondom. Dobro je samo imati na umu da redovite uplate najviše utječu na visinu buduće mirovine i ipak nastojati uplaćivati što više možemo.

I ne manje važno: Novac koji se kapitalizira na računu člana u dobrovoljnom mirovinskom fondu u slučaju njegove smrti ulazi u nasljednu masu. No, i kod ugovaranja mirovine na temelju dobrovoljne mirovinske štednje, korisnik mirovine može ugovoriti doživotnu ili privremenu mirovinu sa zajamčenim razdobljem, te imenovati drugog korisnika koji će, u slučaju njegove smrti prije isteka tog razdoblja, imati pravo na isplatu mirovine do kraja tog razdoblja. Na taj način možemo ugovoriti da se mirovina u slučaju smrti člana tijekom određenog razdoblja isplaćuje bračnom partneru, ili djeci, na primjer, dok djedovi i bake unuke mogu imenovati korisnicima mirovine.

Više informacija o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji možete pronaći na stranicama dobrovoljnih mirovinskih fondova (www.azfond.hr, www.crosig-trecistup.hr, www.ersteplavi.hr, www.rmf.hr ili Hanfe (www.hanfa.hr) gdje možete pronaći i izvještaje o rezultatima poslovanja dobrovoljnih mirovinskih fondova i njihove kontakt adrese.

*Svi izračuni u tekstu samo su informativnog karaktera i prikazuju primjer mogućih efekata dobrovoljne mirovinske štednje, uz pretpostavku da se uvjeti štednje neće bitno mijenjati.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.