Voices
4123 prikaza

Hrvati sve više štede: U bankama drže 165 milijardi kn

Kune
Igor Kralj (PIXSELL)
Građani još, čini se, ne vjeruju u druge oblike ulaganja, koji u Hrvatskoj bilježe skroman ras

Unatoč složenim gospodarskim uvjetima te činjenici da se Hrvatska još oporavlja od gospodarske krize koja je počela 2008. godine, podaci HNB-a pokazuju da se hrvatski građani i dalje razdužuju i sve više štede. Tako je ukupna štednja građana u bankama krajem prošle godine dosegnula gotovo 165 milijardi kuna. Iako posljednjih godina bilježimo veliki pad kamata na štednju, građani još, čini se, ne vjeruju u druge oblike ulaganja, pa neki drugi oblici štednje, poput životnog osiguranja, ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove ili investicijske fondove, tek stidljivo rastu, iako se u nekim slučajevima mogu ostvariti vrlo zanimljivi prinosi, što je kod ulaganja svojevrsna kamata. 

Usporedbe radi, prosječan godišnji prinos dobrovoljnih mirovinskih  fondova od početka poslovanja kreće se oko 5 posto, što je trenutno puno više u odnosu na kamatne stope na štednju koje nude banke. No, oko 330.000 građana koji imaju račun u nekom od otvorenih ili zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova trenutno na tim računima ima tek oko 4,08 milijarde kuna štednje. Još uvijek je vjerojatno mnogo onih koji ne znaju procijeniti prednosti ulaganja u dobrovoljni mirovinski fond i sigurnost tih ulaganja, pa se vrijedi informirati o tome kako svoj novac možemo uložiti povoljnije.   

Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, naime, u startu ima veliku prednost u odnosu na sve druge oblike štednje koji postoje na tržištu. To su državni poticaji. Naime, na sve uplate u dobrovoljni mirovinski fond do 5000 kuna godišnje, država dodaje 15 posto poticaja. Na to se pripisuju i prinosi koje na tržištu može ostvariti vaš fond. Pritom treba imati na umu da prinose ne možemo predviđati, niti ih fondovi mogu jamčiti, jer ovise o stanju na tržištu kapitala, no dobrovoljna mirovinska štednja može se isplatiti već i zbog državnih poticaja.  

Za one koji nisu sigurni u to kako fondovi upravljaju njihovim novcem, treba naglasiti da poslovanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova redovito nadzire Hanfa, koja nadzire da Društvo koje upravlja fondom posluje u skladu s važećim propisima i ulaže imovinu fonda u skladu sa strategijom ulaganja koju je objavilo u prospektu fonda, te u skladu s limitima koji su određeni kako bi imovina fondova bila uložena u različite vrijednosne papire. Tako fondovi, na primjer, ne mogu izložiti veći dio imovine vrijednosnim papirima jednog društva, odnosno jedne tvrtke, kako bi se umanjili rizici ulaganja za članove u slučaju da ta tvrtka posluje loše i vrijednost dionice padne.  

Kad se učlanite u fond, dobit ćete upute i lozinke za provjeru stanja računa preko interneta i besplatnog telefona, ili možete ugovoriti da vam društvo koje upravlja fondom redovito šalje potvrdu koja sadržava Pregled uplata i stanje na osobnom računu u fondu,  elektroničkom poštom ili na kućnu adresu. Jednom godišnje to mora učiniti i po zakonu. Kad pratite poslovanje svog fonda, treba gledati cijenu jednog udjela u fondu, koja je izražena u kunama te prinose fonda, koji su izraženi u postocima. Najbolje ih je pratiti na godišnjoj, odnosno višegodišnjoj razini, i tako uspoređivati s vrijednostima udjela u drugim fondovima, kako biste procijenili trendove. Pritom možete uspoređivati grafikone koje objavljuju sami fondovi ili Hanfa. Ako vaš fond jednu godinu posluje lošije od ostalih ne treba se zabrinjavati, no ako je to dugoročni trend, možda možete razmisliti i o promjeni fonda, kako biste osigurali bolje uvjete za svoju štednju. Uz državne poticaje i moguće prinose, dobrovoljna mirovinska štednja ima i druge prednosti u odnosu na neke druge oblike štednje. Kako je riječ o štednji na dulji rok, koja može trajati 20, 30, 40, pa i više godina, dobro je znati da visinu i dinamiku uplata u potpunosti možemo prilagoditi mogućnostima,   bez penala, ili kamata. 

Dodatna prednost je i to što mirovinu u trećem stupu – za razliku one  iz prvog i drugog – možemo početi koristiti već nakon 50. rođendana. Tako ta sredstva mogu biti izvor dodatnih prihoda za slučaj bolesti, odnosno ostanka bez posla. Naravno, možemo nastaviti sa štednjom i nakon 50. rođendana pa uštedu iz trećeg stupa koristiti kao dodatni prihod uz mirovinu koju ostvarimo u prvom i drugom stupu. 

Na primjer,  član fonda koji odluči izdvajati bonuse na plaću ili dodatni prihod od autorskih honorara u dobrovoljni mirovinski fond i tako tijekom 20 godina uplaćuje po 5000 kuna godišnje, do kraja razdoblja štednje ukupno će uplatiti 100.000 kuna. Država bi u međuvremenu uplaćivala maksimalne poticaje, ukupno 15.000 kuna, dok bi ukupan iznos na računu, uz pretpostavku da je ostvaren prosječan godišnji prinos od 5 posto i nakon što uračunamo i naknade koje za upravljanje imovinom naplaćuje društvo koje upravlja fondom , mogao doseći oko 194.573 kune. Odluči li član fonda nakon 20 godina štednje i navršenih 50 godina života odmah podići 30 posto tog novca, odmah bi mogao imati pravo na 58.372 kune, dok od ostatka može ugovoriti mirovinu koja bi mogla  iznositi oko 1135 kuna mjesečno   tijekom idućih desetak godina. 

Odluči li se, pak, za doživotnu mirovinu bez isplate dijela mirovine najviše do 30 posto, ona bi mogla iznositi oko 934 kune. To je iznos neto mirovine, nakon što smo uračunali i naknadu koju naplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo. Član fonda koji idućih 20 godina uplaćuje po 5000 kuna godišnje, na primjer, uz prosječan godišnji prinos od 4 posto na kraju štednje na računu bi mogao imati oko 174.430 kuna, dok bi njegova doživotna mirovina, bez isplate dijela mirovine najviše do 30 posto, mogla iznositi oko 838 kuna mjesečno. Uzeli smo u obzir i računicu uz prosječan godišnji prinos od 3 posto: Ukupan iznos na računu nakon 20 godina u tom bi slučaju mogao doseći 156.600 kuna, dok bi doživotna mirovina, bez isplate dijela mirovine najviše do 30 posto, mogla iznositi oko 752 kune mjesečno.  

Valja naglasiti: Riječ je o pretpostavljenom izračunu, s prinosom koji niti jedan fond ne može jamčiti, odnosno prinosi fondova u određenom razdoblju mogu biti i manji, pa i negativni, također nije zajamčen ni ukupan iznos na računu člana fonda. 

Više informacija o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji možete pronaći na stranicama dobrovoljnih mirovinskih fondova  (www.azfond.hr,  www.crosig-trecistup.hr, www.ersteplavi.hr,  www.rmf.hr ili Hanfe (www.hanfa.hr) gdje možete pronaći i izvještaje o rezultatima poslovanja dobrovoljnih mirovinskih fondova i njihove kontakt adrese.  

*Svi izračuni u tekstu samo su informativnog karaktera i prikazuju primjer mogućih efekata dobrovoljne mirovinske štednje, uz pretpostavku da se uvjeti štednje neće bitno mijenjati.  

  • binary81 12:34 10.Veljača 2019.

    "Hrvati" sa brda sa kupljenim drzavljanstvima i skolama koji su pokrali ovu drzavu i narod .

  • bubica111 06:59 10.Veljača 2019.

    Najviše je uštedio Sanader ,ali tu su i drugi štediše kao npr Vidošević,Rajić,Čobanković,Čermak itd itd ima ih ima

  • Realista555 20:32 09.Veljača 2019.

    E, moje štediše, sad ste ga najeb....... !