Ima li Europska unija budućnost i kojim bi putem trebala krenuti, pitanja su na koja sudionici diskusije u organizaciji Festivala tolerancije nisu dali jednoznačan odgovor. Rasprava je održana u sklopu novog programa Film i diskusija EU uz podršku Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Prije diskusije prikazan je dokumentarni film Feministrica u čijem fokusu je bivša švedska ministrica vanjskih poslova Margot Wallström koja je inzistirala na feminističkom pristupu u politici.
Osvrćući se na ulogu žena u politici, profesor na Filozofskom fakultetu Žarko Puhovski ustvrdio je kako je zapravo bitno kakva je tko osoba, a ne kojeg je spola. S njime se složila aktivistica za ženska ljudska prava Sanja Sarnavka, kazavši kako puno žena na visokim pozicijama neće donijeti nužno dobro. Spomenula je pritom i primjer hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Tek treba vidjeti što će donijeti prva žena na čelu Europske komisije Ursula von der Leyen koja je inzistirala na dosad najvećem broju žena u tom tijelu, rekla je Sarnavka, upozorivši kako ženska prava u Europi ponovo idu unatrag. Donedavni zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš primijetio je kako veće učešće žena u politici poboljšava konzervativna društva.
Što se tiče budućnosti Europske unije, Radoš vjeruje u optimizam temeljen na racionalnoj analizi. Desne grupacije će i dalje stvarati poteškoće, no Uniji važne klimatska, energetska i politika digitalnog razvoja će i dalje biti efikasne, drži Radoš. Žarko Puhovski je ustvrdio kako je propast Europske unije počela prije 15 godina kad je onemogućen projekt donošenja Ustava EU-a.
“Ustav je pao na referendumima na kojima se počela stvarati euroskeptičnost. Unija bi se trebala vratiti na svoje početke kad je svoje građane potkupila podizanjem standarda kako bi time spriječila buduće ratove. Smisao EU-a je da je telefoniranje iz Dubrovnika u Tampere jeftinije nego ono u Trebinje. Inzistiranje na ljudskim pravima nikad nisu bila smisao Europske unije, nego su to ekonomija, ekologija i digitalna pitanja”, ocijenio je Puhovski.
Sanja Sarnavka ustvrdila je kako se uvijek zaboravi na ljudska prava kad su posrijedi financijski interesi, apostrofirajući pritom odnos prema migrantima, ali i situaciju u zemljama s populističkim vladama poput Mađarske, Poljske i Italije. Žarko Puhovski dodao je kako se ne može zaustaviti ulazak desnih ideja u mainstream te da su se već i cijele nacije profilirale kao desne. Više ne postoji pitanje rada i kapitala, sad se zadire u intimne odnose, kazao je.
Brexit donosi i nove zagonetke, među ostalim i one hoće li biti proširenja Unije. “Oko toga nema jasne ideje, no ne vjerujem da će u idućih deset godina biti proširenja. U Uniji si tepaju da su Europa, no pritom zaboravljaju na Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu, dok se Makedonija ponižava prisiljavanjem na promjenu imena”, rekao je Puhovski. Hrvatska je, naglasio je, prva pokazala kako se propada nakon ulaska u EU kada nestanu svi mehanizmi kontrole.
Festival tolerancije nastavit će u narednim mjesecima s programom Film i diskusija u osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske, prikazujući filmove i organizirajući diskusije o aktualnim hrvatskim i europskim društvenim temama.
