Voices
9260 prikaza

Alarmantno: Većina Hrvata ne zna ništa o mirovini

Hrvatske kovanice kune
Davor Javorović/ PIXSELL
Velik broj građana ne zna dovoljno o tome koje su prednosti dobrovoljne mirovinske štednje

Uz prvi i drugi mirovinski stup, sve više građana prepoznaje prednosti dobrovoljne mirovinske štednje, tzv. trećeg stupa. Tako je u osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, koji su namijenjeni štednji svih građana Hrvatske, 31. kolovoza štedjelo 292.000 članova, dok je još 36.100 njih  štedjelo u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima, čiji su osnivači njihovi poslodavci, profesionalna udruga ili sindikat. Krajem kolovoza imali smo već i 11.521 umirovljenika koji su završili s razdobljem štednje u trećem stupu i uživaju u dodatnim prihodima koje su ostvarili. Ipak, još uvijek je veliki broj građana koji ne znaju dovoljno o tome koje su prednosti dobrovoljne mirovinske štednje te kako njome mogu poboljšati vlastiti standard, kao i onih koji vjeruju da zbog kredita za stan, kupnju automobila, ili drugih životnih troškova nemaju dovoljno novca za štednju. 

No, uz malo planiranja i malo odricanja, ne mora biti tako. Štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu mogu ugovoriti svi građani Hrvatske, čak i roditelji za svoju djecu, kao i građani koji su već u mirovini, pri čemu ne postoje nikakva ograničenja niti uvjeti vezano uz iznos ili dinamiku uplata. Tako, na primjer, roditelji desetogodišnjaka mogu jednokratno uplatiti na njegov račun u fondu 10.000 kuna koje su djetetu do tada darovali djedovi, bake i drugi rođaci, što može početak njegove štednje za mirovinu i ostati na računu do isplate (najranije nakon što navrši 50 godina), bez obzira na to hoće li on sam do tada još nešto uplaćivati ili ne. Iako u ugovoru o članstvu u dobrovoljnom mirovinskom fondu koji ugovaramo s društvom koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom navodimo iznos koji planiramo izdvajati te dinamiku kojom želimo uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond, time ne stvaramo obavezu, odnosno uplate u potpunosti možemo prilagoditi mogućnostima. Tako uplatu povremeno možemo i preskočiti, ili uplatiti manje nego što smo se obavezali, pa to za nekoliko mjeseci nadoknaditi povećanjem uplata,  ili jednokratnom uplatom određenog iznosa. Dobrovoljnu mirovinsku štednju možete uplaćivati i jednom godišnje, ili u potpunosti prekinuti uplate na nekoliko godina, pa čak i do kraja štednje, a da pritom nema penala, pa ni obveze da o svojim odlukama obavještavate fond. Društvo koje upravlja vašim mirovinskim fondom novac koji ste do tada uplatili ulaže na tržištu kapitala i na njega postoji mogućnost ostvarenja  prinosa, pa tako postoji mogućnost rasta vrijednosti vaše štednje  čak i kad nema nikakvih uplata. Ako nakon stjecanja zakonskog uvjeta za mirovinu – nakon navršenih 50 godina života ili kasnije – na računu člana fonda bude manje od 10.000 kuna, taj novac na zahtjev člana može se isplatiti u cijelosti.
 
Također, ako je na računu manje od 50.000 kuna, s mirovinskim društvom koje upravlja fondom u kojem smo štedjeli možemo ugovoriti isplatu mirovine putem fonda, uz mogućnost da do 30 posto ušteđenih sredstava dobijemo odmah, a ostatak tako da svaki mjesec imamo pravo na isplatu protuvrijednosti za određeni broj udjela u fondu. Druga je mogućnost da ta sredstva prebacimo u mirovinsko osiguravajuće društvo s kojim ćemo ugovoriti isplatu mirovine, što je svakako obaveza ako na računu imamo više od 50.000 kuna. Prednost štednje u dobrovoljnim  mirovinskim fondovima u odnosu na druge oblike štednje je u tome što ju možete započeti i s relativno malim iznosima – čak i s 1200 kuna godišnje – koji  na dugi rok mogu dati dobre efekte. No, najveća su prednost ipak državni poticaji. Naime, država na uplate dobrovoljne mirovinske štednje do 5000 kuna godišnje iz proračuna “dodaje” 15 posto. Na to se pripisuje i prosječan prinos koji može ostvariti fond. Prinosi nisu zajamčeni, odnosno prinos fonda u određenom razdoblju može biti i negativan, no podaci o poslovanju otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na dan 31. kolovoza ove godine pokazuju da su fondovi ostvarili prosječne anualizirane prinose od početka poslovanja između 3,29 i 6,62 posto. 

Kako štednjom obično nastojimo ostvariti više ciljeva, važno je znati da se većina tih ciljeva može ostvariti i s dobrovoljnom mirovinskom štednjom.  Prije svega, pravo na isplatu mirovine  iz dobrovoljnog fonda možemo koristiti već nakon navršenog 50. rođendana, pa to može biti dodatna pomoć  čak i uz plaću, bolovanje u slučaju bolesti, odnosno prihod na koji možemo računati u slučaju ostanka bez posla. Možemo nastaviti štedjeti i nakon 50. godine, na primjer do 65 godina, pa i kasnije, tako da ta sredstva ne trošimo odmah uz mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti i drugog stupa, nego iskoristimo kao izvor prihoda kojima ćemo u poznijim godinama osigurati sredstva za plaćanje tuđe pomoći i njege, ili smještaja u domu umirovljenika.  Pritom sredstva na računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu – i to sve uplate člana i poslodavca, državni poticaji, kao i mogući prinosi – u slučaju smrti člana ulaze u nasljednu masu, pa bi u slučaju smrti člana nasljednici imali pravo na isplatu.

Više informacija o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji možete pronaći na stranicama dobrovoljnih mirovinskih fondova  (www.azfond.hr,  www.crosig-trecistup.hr, www.ersteplavi.hr,  www.rmf.hr) ili Hanfe (www.hanfa.hr), gdje možete pronaći i izvještaje o rezultatima poslovanja dobrovoljnih mirovinskih fondova i njihove kontakt adrese. 

Svi izračuni u tekstu samo su informativnoga karaktera i prikazuju primjer mogućih efekata dobrovoljne mirovinske štednje, uz pretpostavku da se uvjeti štednje neće bitno mijenjati.