Unatoč političkoj krizi i paralizi gotovo svih državnih institucija, te činjenici kako niti pola godine nakon parlamentarnih izbora nisu formirane vlade na državnom i na nivou Federacije, ovih su dana u Bosni i Hercegovini glavna tema pripadnici LGBT populacije koji su za rujan ove godine najavili organiziranje Povorke ponosa u Sarajevu, što je događaj od velike važnosti za ovaj grad jer je on danas posljednja homofobna utvrda u regiji, pa i u Europi, jedan od rijetkih glavnih gradova neke države u kojima dosad nije bilo Povorke ponosa.
U Tirani je, primjerice, dosad održana u četiri navrata, Podgorica je također imala svoju Povorku ponosa, pa i Priština, a o Zagrebu i Ljubljani, koji su po ovome otišli daleko ispred drugih u regiji, ne treba ni govoriti.
Dobar primjer koliko slične manifestacije imaju smisla i utemeljenja je Beograd, gdje su početne inicijative bile popraćene velikim neredima i nasiljem, o čemu je Srđan Dragojević svojedobno snimio iznimno gledan film, "Paradu" iz 2011., a danas, primjerice prošle godine, Povorka ponosa prošla je u mirnom i tolerantnom ozračju, čemu je svakako pridonijela i Vučićeva pragmatična gesta, kad je 2017. za premijerku Srbije postavio Anu Brnabić, deklariranu LGBT osobu.
Nažalost, boljim poznavateljima prilika u BiH ovakav odnos prema LGBT populaciji nije ništa neuobičajeno. Sarajevo je danas grad poprilično netolerantan prema drugačijem, s medijima sklonim sotoniziranju i etiketiranju svega što nije u skladu s većinskom politikom, pri čemu se gotovo po pravilu koristi i otvoreni govor mržnje, tako da je odnos prema LGBT populaciji samo dio jedne šire slike - on je danas pomalo paradigmatski za položaj manjina u društvu, a u Bosni i Hercegovini, zbog kompliciranog društveno-političkog uređenja, svi su narodi u pojedinim dijelovima zemlje na neki način manjinci, tako da se najavljena manifestacija tiče svih njih.
Iz Izetbegovićeve SDA odmah su se promptno digli na stražnje noge: "Pravo na slobodan život, imovinu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i posao mora biti zajamčeno svakoj osobi, neovisno o njezinoj seksualnoj orijentaciji. Međutim, smatramo da u društvu kakvo je naše, koje njeguje temeljne vrijednosti i uz sve veće izazove suvremenog doba nastoji sačuvati obitelj, javne parade i povorke LGBT osoba ne treba organizirati jer će se time samo produbiti jaz između ljudi različitih shvaćanja, a ljudska prava neće dobiti novu vrijednost."
Međutim, i ovakva, homofobna izjava je svojevrsni napredak u odnosu na neke slične izjave iz ove stranke koje su dolazile ranije po sličnom povodu. Na to vrijeme podsjetila je Samra Ćosović-Hajdarević, zastupnica SDA u Sarajevskoj županiji, koja je na svom Facebook profilu objavila post u kojemu je navela kako LGBT aktivisti organiziraju ovaj prosvjed s ciljem da upropaste Bosnu i Hercegovinu i njen narod, te ih se zbog toga treba izolirati i skloniti što dalje od "naše djece i društva".
Gdje ih skloniti, i jesu li i LGBT osobe nečija djeca, to uvažena zastupnica u svom postu, koji je ubrzo uklonila, ne kaže. Jedino logično i učinkovito rješenje koje joj stoji na raspolaganju su - logori. Bivši premijer Sarajevske županije Dino Konaković, čija je stranka dio vladajuće, "građanske" koalicije u ovoj županiji, suprotstavljene stranci SDA, izjavio je kako se on protivi održavanju Povorke ponosa jer je on, je li, "tradicionalno odgojen".
Kakve ovo ima veze s vladavinom zakona i koga briga kako je nekakav Dino Konaković odgojen, te zbog čega bi to trebao biti nekakav protuargument za održavanje Povorke ponosa, nitko ne zna. Slična pitanja u BiH odavno više nitko ne postavlja, što je dobar pokazatelj poraznog stanja u društvu. Uzgred, Konaković je bivši visokopozicionirani član SDA, te za njega vrijedi ona znamenita izjava Ljube Ćesića Rojsa: može Dino iz SDA, ali ne i SDA iz njegove glave.
S druge strane, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dao je politički korektnu izjavu koje se ne bi postidjeli niti članovi Europske komisije, a koja, da se ne lažemo, ni približno ne odražava stav stranačke baze. "Ovdje stalno imamo povorke. Ja sam pobornik svih različitosti, to je osobna stvar. Naravno, svatko od nas razmišlja drugačije i to treba uvažavati, i to je različitost", izjavio je Čović.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Na žalost/sreću svi smo različiti, genetski ili kako želite! No različitost je bogatstvo BiH, kao i svugdje na Svijetu!
Da li ovaj tekst potiče mržnju prema svima ostalima koji su različiti nazivajući ih posprdnim imenima kao: katolibani i slični. Ja sam katolik i nisam nikada uvrijedio niti posprdno nazvao nikoga tko je različit od mene bilo po boji kože, ... prikaži još!, spolnoj orjentaciji, vjeri... zbog ovog teksta se osjećam diskriminirano!