Top News
30085 prikaza

Zašto Tito nikad nije dobio Nobelovu nagradu?

Josip Broz Tito
1/5
White House
Iako je silno želio dobiti ovu prestižnu nagradu, nije pomoglo ni lobiranje kod namoćnijih ljudi svijeta

Međunarodna priznanja koja je Tito dobivao tijekom života teško da se mogu pobrojati. Jedina je osoba iz Hrvatske koja je dva puta bila na naslovnici uglednog i utjecajnog magazina Time, pozivali su ga i dolazili mu u goste najvažniji državnici svijeta, ali jedino što je još želio da bi doista kompletirao osobni uspjeh, bila je Nobelova nagrada za mir. To se ipak nije dogodilo, a najbliže ovoj nagradi bio je 1973. godine.

Lobiranje 

Odluka da se lobira na sve strane donesena je na državno-partijskom nivou 1972. godine. Tita su trebali predložiti Wily Brandt, njemački političar i državnik koji je i sam dobio ovu prestižnu nagradu godinu dana ranije, zatim indijska premijerka Indira Gandhi, pa etiopski car Haile Selassie, bivši sekretar UN-a iz Burme U Thant, Habib Burghiba, predsjednik Tunisa, kao i talijanski političar Pietro Nenni, predsjednik Finske Urho Kaleva Kekkonnen i predsjednik Svjetskog židovskog kongresa Nahum Goldmann. Nažalost, ni ovo utjecajno društvo nije bilo dovoljno da Tito dobije Nobela, a zašto se to nije dogodilo, opisao je u svojim knjigama Pero Simić, autor najviše biografskih knjiga o Titu.

 | Author:

Cijelu akciju koordinirao je Rato Dugonjić, tadašnji potpredsjednik Predsjedništva SFRJ, a prema pisanju publicista Mila Gligorijevića, o tome je Vladimir Dedijer jednom rekao:

- Mene je pozvao Dugonjić i pitao bih li podržao Titovu kandidaturu? Rekao sam mu da ću podržati kandidaturu, ali da ga moram upozoriti na važnu činjenicu, a to je da Tito nije ni Židov, ni mason. A tu nagradu dobivaju samo oni.

Ipak neuspjeh

Milan Terzić zapisao je da je u povjerljivim dokumentima SSIP-a (Saveznog sekretarijata za inostrane poslove), akciju je trebalo voditi diskretno, da  u slučaju neuspjeha, informacija ne dođe u javnost i zbog Titovog ugleda, ali i ugleda cijele države. 
Titovu kandidaturu Komitetu za dodjelu nagrade podnijeli su predsjednik parlamenta Luxembourga Pierre Grégoire i predsjednik Saveza sudionika pokreta otpora u Njemačkoj za vrijeme Trećeg Reicha, Karl Ibach. 

Radna grupa SSIP-e morala je izlobirati i osigurati glasove 30 najutjecajnijih državnika i političara iz cijelo svijeta, što nije bio nimalo lagan zadatak. No, 12. prosinca 1972. godine u izvještaju radne grupe pisalo je da 'još nije utvrđeno je li Grégoire podnio službeni pismeni prijedlog.'

Le Duc Tho odbio nagradu

Svi najznačajniji jugoslavenski političari i diplomati dobili su zadatak da lobiraju i sakupe podršku, ali nije išlo. 
Ranko Đukić u knjizi 'Topli zec u Oslu' tekst Titove kandidature za Nobelovu nagradu pripremio je Đorđe Radenković, tadašnji vanjskopolitički komentator dnevne novine 'Politika'. Ali na kraju su u službenoj kandidaturi ostali smo citati značajnih političara koji su lijepo govorili o Titu. Među onima koji su podržali Titovu kandidaturu bili su mnogi iz filmskog svijeta -  Charlie Chaplin, Luis Buñuel, Akira Kurosawa, Laurence Olivier, Ingmar Bergman i mnogi drugi.

 | Author:

U zaključku radne grupe od 17. svibnja 1973. godine, piše:"Za sada se može zaključiti da postoji uočljiva disproporcija između prijedloga i podrški našoj kandidaturi, koji su Nobelovom komitetu stigli od uglednih ličnosti iz svijeta."

U Oslu je 16. listopada 1973. godine objavljena vijest da su nagradu dobili američki državni sekretar Henry Kissinger i vijetnamski revolucionar i političar Le Duc Tho, zbog smirivanja sukoba u Vijetnamu. Le Duc Tho je nagradu odbio jer, kako je rekao, "još se ne poštuju uvjeti primirja." Idući dan 'Politika' je objavila ovu vijest na trećoj stranici, bez ikakvih informacija o Titovoj kandidaturi.

Koštao ga sukob s Izraelom

Prilikom glasanja za Tita, rezultat je bio 2:2, a presudni glas bio je onaj predsjednice Komiteta, koja je sasvim neočekivano glasala protiv jer je bila udana za Židova i nije mogla oprostiti Titu što je stao na stranu Arapa u sukobu s Izraelom. 

No, iza Titovog, prema Dedijerovom mišljenju, krije se i propust što se lobiralo i kod SSSR-a, a to je izazvalo negodovanje zapadnog tiska i zapadnih političara. 'New York Times' je ovu podršku okarakterizirao kao podršku antiameričkim težnjama SFRJ. Osim toga, i u pokretu nesvrstanih je imao problema jer je Nobelovu nagradu želio i Haile Selassie. 

Etiopski car Haile Selassie | Author: public domain public domain

Organizacija srpske emigracije u Americi - Srpska narodna obrana, organizirala je proteste u kojma je pred zapadom optužila Tita  za ubojstva 400.000 Srba tijekom Drugog svjetskog rata, te progone intelektualaca. U ožujku 1973. godine SNO je uputio Nobelovom komitetu pismo u kojem se dokazuje da je Tito 'diktator', 'zločinac' a preko izraelskog konzula u Chicagu pokrenuli su i židovsko javno mišljenje u kojem su podsjetili na Titov antiizraelsku politiku. Slična pisma stigla su do najznačajnijih političara u svijetu, uključujući i Willya Brandta i američki Senat.

Emigracijska antipropaganda

Švedski list 'Sydsvenska Dagbladet' pisao je o čistkama i hapšenjima u Jugoslaviji, a posebno su aktivni bili pripadnici srpske i hrvatske emigracije. Bilo je to vrijeme kad se režim u Jugoslaviji obračunavao s tehnokratima u državnim poduzećima i praksisovcima na sveučilištu.

Nastavak čitajte na drugoj stranici

  • Stranica 1/2
  • Perun 14:51 26.Rujan 2018.

    Vucibatine pljuju po Titu. Inteligentni ljudi ga gledaju drugačijim očima i znaju koliko je za Južne Slavene a i samu Hrvatsku on napraio. Slava mu vječna.

  • Perun 14:51 26.Rujan 2018.

    Vucibatine pljuju po Titu. Inteligentni ljudi ga gledaju drugačijim očima i znaju koliko je za Južne Slavene a i samu Hrvatsku on napraio. Slava mu vječna.

  • Avatar Veceslav Nejtek
    Tihomir65 00:20 06.Svibanj 2018.

    Zašto Tito nikad nije dobio Nobelovu nagradu? Kakvo pitanje , možda zato što je Hrvat a večina Hrvata ga drži za največg zločinca i ubijicu- zna se ? Narvno i zato što svi dobro poznaju taj Balkanski narod koji zaslužuje ... prikaži još!uje smo prezir iz svijeta ( po njihovom mišljenju jer su svi bili na strani nacista ?) A činjenica je i ta da USA gospodar planete nije želio da oda priznanje jednome vrhunskome vođi i Komunisti . Zato je to tako bilo . Bez obzira na apsolutnu zasluženost te nagrade .