Svađe između Plenkovića i Grabar Kitarović idu i dalje. Sukobili su se oko Agrokora, a predsjednica je otvoreno spočitnula i sporost u provođenju reformi, kao i egzodusu Hrvata u inozemstvo.
"Plaće polako rastu, ali i dalje zaostajemo, i to debelo za bivšim tranzicijskim zemljama. Što se tiče gospodarskog rasta u zadnjih šest godina, ne trebamo ni pričati. Ostale tranzicijske zemlje, od Estonije pa do Mađarske, rasle su po stopama od 25 do 12 posto, a mi smo pali jedan posto! Upravo o takvom stanju je, za neke pomalo iznenađujuće", rekla je 2017. Grabar Kitarović i nadodala kako "predugo stojimo, a drugi nas prestižu ili nam sve više odmiču.
Naši rezultati dobivaju pravu vrijednost kad se uspoređujemo s pravom konkurencijom. Slijedom takvog pristupa možemo zaključiti kako slika nije blistava niti nam daje razloga za zadovoljstvo, nego naprotiv, za nemir i tjeskobu. Za osjećaj potrebe za žurnim djelovanjem" - rekla je predsjednica o stanju, posebno ekonomskom, u državi.
Predsjednica je tada isticala isključivo negativne stvari, a kao da namjerno nije spominjala pokazatelje prema kojima smo čak i rasli. Jasno je rekla kako "mladi odlaze zbog sporosti reformi". Plenković se niti oko toga nije pretjerano izjašnjavao rekavši samo da se 'predano radi'.
HDZ se formalno i neformalno već dugo okreće od Kolinde Grabar Kitarović, ali nema sumnje da svojoj stranci za to nije dala razloga.
Primjerice, prošlog ljeta na Markovu trgu su, kažu upućeni izvori, bili neugodno iznenađeni predsjedničinim navaljivanjem da i ona putuje na zasjedanje Opće skupštine UN-a u New York jer je ove godine bio red na premijera, ali su popustili, očito u namjeri da izbjegnu još jednu javnu svađu.
U pozadini priče jest i Plenkovićevo nepodržavanje predsjedničinih vanjskopolitičkih inicijativa poput one "Tri mora", a nije oduševljen niti "Višegradskom skupinom" - sve inicijativama i idejama koje jasno i glasno gura Grabar Kitarović. Treba podsjetiti da su prema Ustavu predsjednica i premijer sukreatori vanjske politike, a koliko su u tome složni vidjelo se na primjeru Borisa Blažekovića, nesuđenog HNS-ovog kandidata za konzula u New Yorku koji nije imao završen fakultet, a i engleski zapravo - natuca.
Nakon pritiska medija i iščuđavanja javnosti s takvim kandidatom iz predsjedničinog je ureda kratko rečeno kako ona neće staviti potpis na njegovo imenovanje, iako je prije toga pristala na sve predložene kandidate za konzule i veleposlanike, uključujući i Blažekovića.
U medijima se pisalo i kako Andrej Plenković sabotira predsjedničin sastanak s Vladimirom Putinom, jer dok on, barem formalno, naginje liberalnim zemljama zapadne Europe, presjednica, uz iznimku Trumpovog SAD-a, voli konzervativne zemlje.
Predsjednica je i po pitanju problematike fraze "za dom spremni" Plenkoviću podmetala nogu gdje je god to bilo moguće. Dok je on pokušavao nježno pokazati kako je riječ o neprihvatljivom pozdravu, a bez da razgnjevi sve Karamarkovce oko sebe, Grabar Kitarović je usred te gungule mrtva hladna izjavila kako je riječ o "starom hrvatskom pozdravu".
Potpuno su se drugačije postavili i prema posjetu Aleksandra Vučića Zagrebu, iako su tu sukobima mnogo više kumovali neki drugi članovi HDZ-a. Usprkos tome s Markovog trga i Pantovčaka dolazile su vrlo neusklađene poruke.
Upravo se na sličan način nisu podnosili niti politički bliski Ivo Josipović te Zoran Milanović, a pitanje je hoće li predsjednica smiriti strasti kako ne bi završila kao Josipović, ili će upravo zato nastaviti 'talasati vodu' i trljati sol na rane - kako bi bila vidljiva, pokazala da je aktivna te da ima mišljenje o svemu.
Predsjednica je i indirektno napala ministricu Nadu Murganić rekavši da s obzirom na situaciju bi trebalo osnovati ministarstvo demografije, na što je Plenković reagirao rekavši da se tim poslom bavi Nada Murganić. Posvađao ih je i ovršni zakon. Grabar Kitarović je pisala Vladi da čim prije pristupi problemu Ovršnog zakona, a HDZ-ovci su kasnije glasali protiv svih prijedloga koji su došli od predsjednice.
Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je početkom svibnja, u jeku krize s parlamentarnom većinom u Saboru, predsjednike stranaka na razgovor kako bi se utvrdilo postoji li 77 glasova za izbor novih ministara. U Vladi su takav potez ocijenili preuranjenim, rizičnim i - nepotrebnim - pisala je Slobodna Dalmacija nakon smjene mostovaca.
"Oni nikad nisu bili u sukobu, ali nikad između njih nije bilo ni “kemije”. Vrlo su bliski po sustavu vrijednosti, no različiti su po temperamentu i po profilu. Dva jaka ega koja nikad nisu kliknula, ali sada u interesu države moraju početi bolje komunicirati",- objavio je Večernji list,no interesi države evidentno nisu bili dovoljno važni da se komunikacija poboljša.
Ega, razilaženje u mišljenju ili pravo na neslaganje, jedno je sigurno - premijer i predsjednica svojim, ponekada sitničavim i potpuno neproduktivnim sukobima, usporavaju ionako slab razvoj zemlje.
