Top News
1216 prikaza

Zaštićeni uhljebi: Samo šest otkaza u tri godine!

Zadar: Radnice Adrije stečajnom upravitelju blokirale ulaz u tvrtku
Dino Stanin (PIXSELL)
U državnoj je službi gotovo nemoguće počiniti prekršaj koji bi vodio do otkaza, a kako se država nikada nije odlučila na racionalizaciju broja zaposlenih, ni ‘tehničkih viškova’ do sada nije bilo

Jedno od nezaobilaznih predizbornih obećanja je reforma javne uprave, međutim ni u ovom mandatu kao ni u prethodnima nije došlo do smanjenja broja zaposlenika države i njezinih službi, već upravo suprotno – sve ih je više. Nije pošteno nazivati sve državne službenike uhljebima, ali im je taj pogrdni naziv priskrbila činjenica da je usluga javne uprave vrlo često na nezadovoljavajućoj razini, a njezini zaposlenici zaštićeniji su od najugroženijih životinjskih vrsta.

Oni naprosto ne mogu dobiti otkaz, odnosno mogu ga dobiti u izvanrednim okolnostima. Da je tako, potvrđuje i podatak Službeničkog suda u Zagrebu po kojem ove godine još nije zabilježeno izricanje kazne prestanka državne službe, a u posljednje dvije godine zabilježeno je tek šest takvih slučajeva, piše Večernji list.

Naime, u državnoj je službi gotovo nemoguće počiniti prekršaj koji bi vodio do otkaza, a kako se država nikada nije odlučila na racionalizaciju broja zaposlenih, ni ‘tehničkih viškova’ do sada nije bilo. Čak i kada se ukinu agencije ili uredi, državni službenici neće dobiti otkaz već će u nekoliko tjedana biti raspoređeni na druga radna mjesta.

Jednom kad uđeš u službu, teško je izaći iz nje pa čak i na vlastito inzistiranje, a kamoli jer ne obavljate svoj posao. Samo je jedan izuzetak – a to je počinjenje djela korupcije. Dakle, uhvate li nekog službenika s prstima u pekmezu dobit će momentalan otkaz, ali je prema učestalosti takvih otkaza, odnosno nepostojanju istih očigledno da korupcije u Hrvatskoj nema.

Kako dokazati nerad?

Osim u slučaju korupcije, praktički ne postoji neki grijeh koji službenici mogu počiniti, a da im uslijedi otkaz. Naime, Zakon o državnim službenicima pobrojio je niz lakših ili težih povreda službene dužnosti, ali svaku je potrebno dokazati i potvrditi. O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud, a u drugom stupnju viši službenički sud.

Lakše povrede su raznolike, od stalnog kašnjenja na posao, ranijeg odlaženja s posla pa čak i do nedolaska na posao na jedan dan. Tu su i djela nerada, odnosno neizvršavanja zadaća ili pak nesavjesnog rada na istima. Zapravo riječ je tipičnom ponašanju lošeg i nezainteresiranog radnika, kojem bi se u privatnom sektoru vrlo brzo zahvalili s objašnjenjem da nije zadovoljio zahtjevima radnog mjesta.

U slučaju službenika zakon nalaže njegovim nadređenima da dokažu čak tri puta u postupku koji se protiv njega vodi kako je počinio neko djelo, a tek nakon tri upozorenja može eventualno doći do pokretanja otkaza. Drugim riječima, nadređena osoba morala bi biti izuzetno koncentrirana na prikupljanje dokaznog materijala tijekom duljeg perioda da bi se eventualno mogla riješiti jednog neradnika.

Među teže povrede dužnosti spadaju zlouporaba dužnosti, davanje netočnih podataka, odavanje tajni ili pak odbijanje zadatka. Teške povrede su i korištenje krivotvorenih isprava za ostvarivanje prava, nedolazak na posao dva do četiri dana bez najave i opravdanja ili pak dolazak na posao u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem narkotika, nastavlja Večernji.

Nužna su dva upozorenja na temelju dokaza kako bi se pokrenuo postupak pred službeničkim sudom i eventualno uručio otkaz. Valja napomenuti da su upozorenja u ladici, odnosno za njih nitko ne zna ako ih se ne prikupi dovoljan broj pa se niz prekršaja može i sakriti. Tome se htjelo doskočiti izmjenama pravilnika o nagrađivanju i ocjenjivanju državnih službenika koji je pripremala bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić, a danas ga aktualizira resorni ministar Lovre Kuščević, ali i dalje nema konkretnog dokumenta o promjenama.

Stručni izvještaj završio u košu

– Vlada ne provodi nikakvu reformu javne uprave. Postoji Strategija razvoja javne uprave do 2020. za koju je ministar Kuščević izjavio da je preambiciozna. Mi smo u postupku donošenja u javnom savjetovanju kritički analizirali taj dokument i istakli njegovu - neambicioznost – istaknuo je profesor Ivan Koprić, stručnjak za javnu upravu.

Naglašava i da je sustav ocjenjivanja koji provode šefovi svagdje gdje se primjenjivao doveo do poslušnosti i pasivnosti službenika, odlaska najboljih i političkog uhljebljivanja. Profesor naglašava da je Svjetska banka prije više od deset godina Hrvatskoj dala kredit za pripremu racionalizacije broja zaposlenih u službama, a unatoč činjenici da je struka napravila analizu taj izvještaj nije korišten.

– Ovi i oni ministri bacali su taj dokument u koš, neki su koristili poneki prijedlog, često odstupajući od načina koji smo mi predložili – slikovit je Koprić koji tvrdi da je politika najslabija karika.

– Ne vidim političku stranku spremnu za iole ozbiljniji razgovor o reformi, a kamoli za njezinu pripremu i pokretanje – zaključuje Koprić.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.