Top News
5242 prikaza

Za 100 kuna duga više se neće naplaćivati 1000 kuna troškova

Zagreb: Konferencija Blokade računa građana: od činjenica ka mogućim rješenjima
Goran Stanzl (PIXSELL)
Broj blokiranih se nije povećavao, nego je prolaskom recesije čak i pao i bilo ih je 320.000, što je još uvijek ogromni broj građana koji su isključeni iz ekonomske aktivnosti ...

Svaki sat se u Hrvatskoj ovrši 160 ljudi, a dug građana raste 1500 eura u minuti. Godišnji iznos ovrha u Hrvatskoj iznosi 700 milijuna eura, a to znači da bi kovanicama od jednu kunu tim iznosom mogli pet puta opasati cijelu vanjsku granicu Hrvatske. Te slikovite podatke je iznio Sarajko Baksa, član predsjedništva udruge Blokirani na okruglom stolu tjednika Express i Hrvatske udruge banaka pod nazivom "Blokade računa građana: Od činjenica ka mogućim rješenjima."

Na okruglom stolu su još sudjelovali Igor Vidra iz Ministarstva pravosuđa koji radi na novom Ovršnom zakonu, bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, direktor HUB-a Zdravko Adrović, sutkinja Općinskog suda Zorka Čačić Zagrajski, pročelnica Ureda za gospodarstvo grada Zagreba Mirka Jozić i viceguverner HNB-a Bojan Fras.

Dug blokiranih 14 milijardi kuna

Uvodno je ekonomist Velimir Šonje iz Arhivanalitike predstavio analizu koja pokazuje da se u zadnje tri godine povećao dug blokiranih građana za 14 milijardi kuna i premašio iznos od 42 milijardi. Broj blokiranih se nije povećavao, nego je prolaskom recesije čak i pao i bilo ih je 320.000, što je još uvijek ogromni broj građana koji su isključeni iz ekonomske aktivnosti zbog blokada. Dobra je vijest i da je sve manje onih koji su blokirani kraće od godinu dana, njihov broj se skoro prepolovio, ali iznosi dugotrajnih blokada rastu. Dosad je bio nepoznat podatak da tek 10.000 ljudi drži 63 posto ukupno blokiranog duga. Svi oni su dužni preko pola milijuna, a svi su se složili da za njih ne treba raditi mjere jer se očito ne radi o socijalno ugroženoj skupini. Također je vidljivo i da iako banke drže najveći dio duga, on pada jer su dugovi prodani Agencijama za naplatu, ali raste broj blokiranih od strane Porezne uprave, gradova i općina, ali i telekoma.

Igor Vidra, načelnik Sektora za propise građanskog i trgovačkog pravo u Ministarstvu pravosuđa koji radi na novom Ovršnom zakonu, kazao je da se želi postići da on bude pravedniji i učinkovitiji. Formirana je i široka radna skupina, a zakon bi trebao biti gotov za godinu dana. Vidra je jasno rekao da se Ovršni zakon neće ukinuti niti ovrhe zamrznuti kao što traže Blokirani jer moraju paziti na ravnotežu i pravno sigurnost i vjerovnika. U novom zakonu, čini se neće biti primijenjen niti drugi zahtjev, da svatko u ovrhama snosi svoj dio troška. Baksa iz udruge Blokiranih je to naveo kao ključni razlog brojnih ovrha na kojima zarađuju odvjetnici i javni bilježnici, a da se uništava stanovništvo.

1/21

- Osnovna zadaća je novim zakonom smanjiti troškove ovrha i napraviti ih pravednijima. Da za manje dugove bude i manji trošak. Želimo i da i dužnik i vjerovnik znaju što ih čeka, a ispitat ćemo i svrsishodnost javnih bilježnika u procesu - najavio je novosti Vidra i istakao da je Ministarstvo već zaštitilo prvu nekretninu od ovrhe za dug do 20.000 kuna.

To znači da za dug od 100 kuna, dužnik neće više plaćati i tisuću kuna dodatnih troškova za odvjetnike, javne bilježnike, naknade i poreza.

Javni bilježnici opteretili sudove

Sutkinja Zorka Čačić Zagrajski je istaknula da javni bilježnici nisu rasteretili, nego dodatno opteretili sudove i da često puštaju i neuredne ovrhe kako bi naplatili svoje naknade. Ona ističe da se na sudu stalno povećava broj malih sporova, a da ljudi ne znaju niti koliko točno duguju zbog dodatnih odvjetničkih troškova. Upozorila je da neki odvjetnici namjerno ulažu žalbe, razvlače postupak, sve kako bi naplatili naknade.

- U Zagrebu imate jedinstvenu uplatnicu za odvoz otpada, vodu i komunalnu naknadu. Iako ste dobili jedan račun od 300 kuna, ako ga naplatite, onda dobivati tri ovrhe sa svim troškovima. To nema smisla  -rekla je Čačić Zagrajski.

S Mirkom Jozić iz gradskog ureda za gospodarstvo je nakon panela dogovorila i suradnju kako bi se i to promijenilo, ali je upozorila i da se za razliku od odvjetnika iz Zagreba, vanjski odvjetnici stalno žale kako bi napravili što veći trošak. Jozić je inače upozorila i da lokalna uprava nije mogla provesti otpise dugova kako je željela, a ni dio blokiranih nije bio zainteresiran upravo zbog loših zakonskih rješenja. Ali ona ne vidi problem samo u Ovršnom zakonu, nego u nizu drugih.

- Treba se usmjeriti na one s dugom ispod 10.000 kuna, tu je potencijal i za otpis i za odblokiranje građana. Oni s blokadama iznad 100.000 kuna sigurno nisu dužni za režije i telefon - rekla je Jozić.

I bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić(SDP) kaže da se ovrhe ne mogu suspendirati, ali ih se može učiniti jeftinijima i rezati kamate. Kroz porezne poticaje se mora stimulirati i otpis duga.

- Treba zaštiti pojedinca kada je nasuprot njega moćni sustav, a imati drugačije modele kada velike tvrtke naplaćuju od pojedinaca - kaže Miljenić. Njegov zakon o osobnom stečaju zasad nije polučio rezultate, a on je predložio i dobio podršku ostalih, da bi trebalo razmotriti da osobni stečaj bude obvezan pod određenim uvjetima. Sada ga treba pokrenuti dužnik. Pokrenulo ga je tek 1000 osoba, ali sve je završilo (ne)sklapanjem nagodbi, dok je u stečaj otišlo tek par osoba.

Banke moraju jasnije objašnjavati rizike

Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka je upozorio da Porezna uprava još različito tumači otpis duga, pa da je to potrebno regulirati kako bi sve bilo jednostavno i učinkovito. On je upozorio da je razlog za gomilanje 25 milijardi duga kod osoba koje su bile vlasnici tvrtki i dugi i neučinkoviti stečajevi u kojem vjerovnici naplaćuju tek trećinu duga. Dok primjerice u Japanu ili Slovačkoj naplate i do 90 posto. Adrović je upitan i zašto banke prodaju dug Agencijama za naplatu, a ne ponude ga prvo dužnicima po nižoj cijeni.

- Kada bi to ponudili, sustav bi se urušio. Svi oni koji redovno i sad plaćaju, kada bi čuli da mogu otkupiti dug za 30 posto vrijednosti, prestali bi plaćati. Tada bi bila ugrožena i štednja i banke. Šest agencija radi po svim standardima kao i u cijeloj EU - kaže Adrović.

Viceguverner HNB-a Bojan Fras kaže da oni u okviru svojih ovlasti pokreću edukacije potrošača, ali su i novim zakonom primorali i banke da jasnije objasne sve rizike kod uzimanja kredita. U edukaciji svih rizika vidi način smanjenja novih ovrha i blokada.

- Naši ljudi žele vjerovati da sve znaju. Istraživanja su pokazala da nismo najpametniji, a posebno su osjetljive skupine starijih građana i mladih ispod 19 godina - rekao je Fras i dodao da su dosad educirali kroz svoje seminare oko 2000 osoba.

  • Snowman 14:09 08.Prosinac 2017.

    mozda jednog dana narodu "pukne zica" , Tada ce vas loviti kao divljac