Top News
3801 prikaza

Vodič: Gdje je i kako Plenki zbrinuo Karamarkove ljude

Tomislav Karamarko i suradnici uoči izbora 2015.
Dino Stanin/PIXSELL
Oni "ne ostavljaju ranjenike", čak niti nakon nekoliko počinjenih "smrtnih grijeha", nitko od njih danas nije niti gol niti bos

To što je ona kandidatkinja za ravnateljsko mjesto NP Krka, naravno da znači samo mogućnost da ju se izabere kad svoje kaže struka. Tako nam je objašnjavala Josipa Rimac. I naravno da ćemo biti jako iznenađeni ako ne bi prošla baš njena kandidatura za primamljivo mjesto pod ingerencijom ministarstva Tomislava Ćorića. U međuvremenu, do veljače, Rimac će do rezultata natječaja morati gristi nokte kao državna tajnica u Ministarstvu uprave kod Lovre Kuščevića.

Josipa Rimac | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

U prethodnom političkom životu Rimac je bila "kraljica Knina". OK, nećemo pretjerivati, bila je gradonačelnica, a onda je u eri Tomislava Karamarka, na njegov poziv, pomislila da bi mogla biti i odlična direktorica izborne kampanje. Ostalo je zapisano da je, nakon objektivnog izbornog debakla HDZ-a, Milijan Brkić one noći u studenom 2015. vikao na Karamarka zato što je pustio Dragu Prgometa da mu ode iz stranke.

Tu se dotaknuo i Rimac: "A ona tek... O njoj ćemo još razgovarati", ribao ga je i nju potjerao iz prostorije da ne čuje. Lako je moguće da je to bio razlog što "ona klinka iz Knina" nije postala Karamarkova ministrica, nego je morala u Sabor. A onda je 2017. "kraljica Knina" izgubila i Knin u drugom krugu od nezavisnog Marka Jelića, te je morala na tajničko mjesto kod Kuščevića.

Miro Kovač | Author: Davor Puklavec (PIXSELL) Davor Puklavec (PIXSELL)

Dugi niz godina Miro Kovač se mukotrpno kapilarno uspinjao od malog od kužine u Tuđmanovom uredu za medije, preko savjetničkih mjesta po hrvatskim ambasadama da bi od 2008. do 2013. zasjao kao veleposlanik RH u Njemačkoj. Tu ga je 2014. otkrio Karamarko i, umjesto da ode veleposlančiti u Poljsku, Kovač se vratio u Karamarkov HDZ kako bi prvo vodio predsjedničku kampanju Kolinde Grabar Kitarović, a od siječnja 2016. kako bi bio i ministar vanjskih poslova u Karamarkovoj kvoti u vladi s Mostom.

S obzirom na okolnosti i kapacitete Karamarka, čak nije bio niti tako loš. No, Karamarko je pao i sada Kovač kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku u Saboru čeka da vidi što mu nosi budućnost, kao što mu je u lipnju 2018. donijela to da na prijedlog Plenkovića bude smijenjen s mjesta međunarodnog tajnika HDZ-a.

Josip Bilaver | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL

Josip Bilaver imao je samo 26 godina kad mu je u listopadu 2012. Tomislav Karamarko čestitao na premoćnoj pobjedi na izborima za predsjednika Mladeži HDZ-a na kojima je Bilaver, kao jedini kandidat, osvojio 100 posto valjanih glasova. Najkasnije od tog doba, lako moguće i od nešto ranije, Bilaver je bio totalni Karamarkov kadar. Bio je vrlo aktivan u predizbornoj kampanji 2015. Pa je izabran u Sabor.

Pa je u travnju 2016., nakon prijedloga ministra zdravlja Daria Nakića, imenovan i predsjednikom uprave Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu. Oni koji su naivno mislili da je to nakaradno jer sa 30 godina i diplomom s ekonomije nema nikakvog iskustva u tom smjeru, iz vida gube da je on tada bio odani Karamarkov šef Mladeži HDZ-a. Toliko odan da je sudjelovao u jurišu na Most.

A onda je Karamarko zglajzao, došao je Andrej Plenković i Bilaver je tako brutalno ostao na brisanom prostoru da ga više nije bilo u Saboru, da se morao zadovoljiti mjestom pomoćnika ministra prometa Olega Butkovića koji je preživio još od Karamarka do danas... Nešto ipak sugerira da je Bilaver u eri Plenkovića sklonjen na toplo i udobno, ali da ne smeta. U prosincu 2018. prestao je biti predsjednik Mladeži HDZ-a. Naslijedio ga je novi jedini kandidat. Bilaver se otada "raduje novim izazovima".

Ministar Darko Horvat | Author: Patrik Macek/PIXSELL Patrik Macek/PIXSELL

"HDZ se vratio korijenima, a pod vodstvom Tomislava Karamarka niže pobjedu za pobjedom!", već 2014. javno je govorio Darko Horvat nekoliko mjeseci nakon što je postao potpredsjednik HDZ-a.

Ovaj HDZ-ovac do tada baš i nije bio nitko ni ništa; NO HEP-a, NO Plinacroa... S dolaskom Karamarka na vlast u HDZ-u, u vrh HDZ-a ušao je i on. S dolaskom na vlast Oreškovićeve vlade koalicije Karamarkovog HDZ-a i Mosta, ministrom je postao i Horvat, i to ministrom za gospodarstvo. A onda je Karamarko pao, uskoro je pala vlada, pala je i Horvatova ministarska glava i dojučerašnji ministar utjehu za svoje srce za koje nikada nije krio da mu kuca na desnoj strani prsa, morao je tražiti u Saboru. Kao zastupnik.

Ali samo do svibnja 2018. U iznenađujućem raspletu situacije Andrej Plenković ga imenuje za ministra nakon debakla Martine Dalić. Da ne bude zabune, rekao je tada za Večernji list ovo: "Nikad me nitko neće navesti na to da kažem bilo što protiv Karamarka ili da se sramim bilo čega oko participacije u toj Vladi!" Ali, kako bi bilo još manje zabune, rekao je tada i to da "ne pamti kad se zadnji put čuo s Karamarkom".

Tomislav Karamarko i Zlatko Hasanbegović | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Kad se bolje pogleda, iznenađujuće je koliko je priča sa Zlatkom Hasanbegovićem jednostavna. Još od vrlo mladih dana bio je u HČSP-u i nije ga bilo nigdje. A od 2015., kada prelazi u Karamarkov HDZ, odjednom ga je bilo svugdje. Čak i kao ministra kulture onih niti godinu dana pod premijerom koji je natucao hrvatski. Preživio je kad je Karamarko protjeran iz vlade. Preživio je kad je Karamarko protjeran i iz HDZ-a. Čak i nove izbore, Plenković ga je stavio na novu listu i Hasanbegović opet je ušao u Sabor.

Ali nije mogao istrpjeti da netko drugi s pozicije ministra uređuje kulturu u RH bagerom i drugom teškom mehanizacijom. Utjehu je našao u naručju Brune Esih na listi Neovisnih za Hrvatsku za gradsko vijeće Zagreba i od svibnja 2017. bavio se preimenovanjem zagrebačkih toponima uz pomoć Bandića, a u zamjenu za, primjerice, sveto ime Dinamo i slične usluge zagrebačkom predsjedniku. No, odnedavno je puklo i s Bandićem i Hasanbegović danas čeka da mu isteknu mandati.

Domagoj Ivan Milošević | Author: Filip Kos/PIXSELL Filip Kos/PIXSELL

Domagoj Ivan Milošević u HDZ-u je zabljesnuo kad ga je Jadranka Kosor pozvala da postane potpredsjednik Vlade za investicije, iz saborskih klupa u kojima je bio u tri saziva, 7. 8. i 9. 2012. se drznuo kandidirati i za predsjednika stranke, nasuprot Tomislavu Karamarku. Možda pomalo odatle ona podudarnost datuma da je u srpnju 2016., kada je Karamarko prestao biti predsjednik stranke, a Milijan Brkić prestao biti tajnik, novi tajnik HDZ-a postao baš on. I tu je i danas. Ipak, nije ostalo neprimijećeno da je u lipnju 2018. bio suzdržan na glasanju u HDZ-u o smjenu Davora Ive Stiera i Kovača.

"Snaga HDZ-a je u zajedništvu, a to zajedništvo u 21. stoljeću ne znači jednoumlje... Na današnji dan između hrvatske države i naroda i ponora stoji samo HDZ", objasnio je svoj stav s tog glasanja.

Inače, ona kandidatura za predsjednika HDZ-a zapravo mu i nije baš tako naštetila. Još i prije izbora 2015. s Karamarkom je obilazio mjesta poput HUP-a, da bi tranziciju u Plenkovićevo doba prošao sasvim pristojno.

Anton Kliman | Author: Facebook Facebook

Anton Kliman reklamirao se početkom 2016. kada ga je Orešković postavio za turizma iz HDZ-ove Karamarkove kvote da "voli slušati Prodigy i Haustor". I trajao je samo koliko je trajala ostavština Karamarka. Kao saborski zastupnik poslije će u društvu Culeja, Kovača, Tuđmana, Lucića i još nekih HDZ-ovaca glasati u Saboru protiv Istanbulske konvencije, reći će da je suzdržan oko Marakeškog sporazuma...

 

Uglavnom će izražavati stavove koji nisu u skladu sa stilom ni Prodigyja ni Haustora, nego više u skladu s pozicijama čovjeka koji je početkom 2016., uz Hasanbegovića, Buljevića i Tolušića, slovio za jednog od kvarteta ljudi "od najvećeg Karamarkovog povjerenja". U travnju 2018. o njemu se čulo i da "gradi hotel od 11,5 milijuna eura" u Istri gdje je danas potpredsjednik županijske stranačke organizacije.

Josip Buljević | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Josip Buljević preživio je početkom stoljeća skandale i sa špijuniranjem Stjepana Mesića, tada predsjednika, i onaj i onakav tretman novinarke Helene Puljiz od strane POA-e. Rukovodio je akcijama protiv Gotovine, Petrača i Matekovića, a kada je Sanader prometnuo Karamarka u ministra policije, Buljević je postao direktorom SOA-e. Pa kad je Karamarko postao prvi potpredsjednik Vlade u siječnju 2016., Buljević je postao ministar obrane, kamo je došao s mjesta savjetnika Kolindi za obranu i nacionalnu sigurnost.

Bez obzira što je Buljevićevoj SOA-i prethodno iz zemlje uspio kidnuti i Sanader i Glavaš. Buljević je bio jedan od četvorice ljudi od najvećeg Karamarkovog povjerenja i to se očito jedino brojalo. U siječnju prošle godine izvjesni je agent SOA-e na sudu u Zagrebu pravomoćno dobio presudu po kojoj mu SOA mora isplatiti odštetu za mobbing, odnosno zato što je njega i još trojicu Buljević 2012. nazivao narkomanima, kriminalcima, suradnicima stranih obavještajnih službi, što ih je "dao pretražiti na neuobičajen način"... Od studenog 2017. Buljević je veleposlanik RH u Finskoj.

Martin Pastuović i Tomislav Karamarko | Author: Željko Lukunić/PIXSELL Željko Lukunić/PIXSELL

Martina Pastuovića Karamarko je po prvi put nekome izvan HDZ-a službeno predstavio u ožujku 2013., kardinalu Josipu Bozaniću, kao svog savjetnika za ekonomiju. Tog umirovljenog kemičara tituliralo se i njegovim "dugogodišnjim prijateljem". Nešto više od dvije godine poslije bio je u timu koji je radio na tome da Karamarka dovede na vlast, a kad je ovaj napokon postao prvi potpredsjednik Vlade, Pastuović je postao posebni savjetnik uz, kako se pisalo, plaću od 8000 kuna. Nakon pada Karamarka o Pastuoviću se više nije čulo ništa posebno.

Ministar Oleg Butković | Author: Duško Jaramaz/Pixsell Duško Jaramaz/Pixsell

Oleg Butković imao je potpuno pravo kada je u svibnju 2016. rekao da će, ako Most bude inzistirao na političkoj demontaži Karamarka izglasavanjem nepovjerenja, biti novih izbora.

"Ako bude pameti, predomislit će se", rekao je.

Nisu se predomislili i izbora je ipak bilo, ali sad više ne s Karamarkom, nego s Plenkovićem na čelu, a Butković je i u novoj vladi uspio ostati ministar prometa. Netko će reći zato što je to dokaz političke zrelosti i kontinuiteta hrvatske politike, a drugi zato što je samo mjesec dana poslije držanja strane Karamarku, stao iza Tomislava Tolušića koji je tada otkrio da "Karamarko mora otići". Tako su ministri ostali obojica.

Dubravka Šuica | Author: Kristina Stedul Fabac (PIXSELL) Kristina Stedul Fabac (PIXSELL)

Dubravka Šuica politički u HDZ-u nije stradala niti nakon što je HDZ u tom gradu 2013. doživio najgori poraz u svojoj povijesti. Bilo je to samo drugo poluvrijeme onog poraza iz 2009. kada je pustila koju suzu, doznavši da je izgubila i te izbore, da više nije gradonačelnica tog grada. Bila je potpredsjednica je stranke i članica najužeg suradničkog tima Tomislava Karamarka. A onda je Karamarko doživio svoj trenutak istine u lipnju 2016.

"Podržavam Andreja Plenkovića za predsjednika HDZ-a ne samo zato što ima liderske sposobnosti nego i zato što je uključiva osoba, to je bitan podatak o njemu", komentirala je Plenkovićevu kandidaturu.

Smatrala je da je rušenje vlade bilo loš potez, ali je vrlo zanimljiv bio i ovaj dio njene izjave:

"Nisu se uvažavala različita stajališta, taj autokratski sistem nije se pokazao dobrim."

Danas je još uvijek zastupnica u Europskom parlamentu.

Margareta Mađerić | Author: Davor Višnjić/PIXSELL Davor Višnjić/PIXSELL

"Ona je naše dijete, HDZ-ovo dijete i jedno pravo osvježenje. Nemojmo je podcjenjivati, možemo doživjeti iznenađenje", pozivao je Karamarko 2013. da se Margareti Mađerić, tadašnjoj zagrebačkoj gradskoj vijećnici, da prilika kao kandidatkinji HDZ-a na zagrebačkim gradonačelničkim izborima.

Bila je to unaprijed izgubljena bitka, od te kandidature mnogi su u HDZ-u zato i bježali. Ali ona nije i to joj se isplatilo. Završila je 2015. na takvom mjestu na listi HDZ-a u 1. izbornoj jedinici da je ušla u Sabor. Pa je izabrana za za predsjednicu Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Margareta Mađerić uspjela je preživjeti čak i stranački "smak svijeta" uslijed povijesnog debakla Domoljubne koalicije i Tomislava Karamarka.

Postala je državna tajnica u ministarstvu Nade Murganić, te su je obje hrvatski mediji ovjekovječili kako iz dječjeg vrtića bježi pred kamerama na stražnja vrata u onoj prilici uoči Božića 2017. kada su prokleti novinari uočili da su ministrica i njena tajnica prisustvovale dodjeli paketa s oznakom Europskog socijalnog fonda, dakle za siromašnu djecu, djeci u privatnom vrtiću.

Povijest ju, inače, zlopamti po onoj izjavi povodom imenovanja ulice u Zagrebu po Milanu Mladenoviću da se "HDZ protivi imenovanju jer grupa EKV nikada nije imala preveliku popularnost u Hrvatskoj niti značaj da bi dobila svoju ulicu u glavnom gradu". Mađerić je i danas tajnica u ministarstvu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.