Top News
11266 prikaza

Već 22 godine nitko ne zna tko je ubio generala HVO-a

Neriješeno ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića iz 1995.
YouTube/FACE HD TV
Više od dva desetljeća nitko ne zna, ili ne želi priznati, tko je ubio generala Šantića i gdje su njegovi posmrtni ostaci

Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Hamdije Abdića Tigra, inače federalnog zastupnika stranke SDA, zbog ubojstva generala HVO-a Vlade Šantića, potvrđeno je za "Avaz" iz Ureda glasnogovornika Kantonalnog suda u Bihaću.

"Optužnica protiv Hamdije Abdića Tigra potvrđena je 15. siječnja 2019. godine", kazao je za BH portal Džemal Jodanović iz Kantonalnog suda u Bihaću. 

Optužnicu je potvrdio sudac Reuf Kapić, a treba podsjetiti da posmrtni ostaci generala Šantića još nisu pronađeni.

Hamdija Abdić, otprije osuđivana osoba, mora ponovno na suđenje jer je Tužilaštvo USK podiglo optužnicu protiv njega zbog sumnje za organizaciju i ubojstvo Šantića. 

Osim Abdića, Tužilaštvo USK podiglo je optužnicu i protiv Dede Karabegovića, Jasmira Topala, Ramiza Bajramovića, Envera Keranovića, Indijana Alibegovića i Ramiza Ružnića zbog istog zločina.

Zanimljivo je da je optužnica podignuta prije nekoliko mjeseci, a pravosudne institucije nisu poslale nikakvo priopćenje za javnost tim povodom. 

Sin Duje Šantić, neriješeno ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića iz 1995. | Author: YouTube/FACE HD TV YouTube/FACE HD TV

Hoće li se klupko davnog nerazjašnjenog ubojstva nakon više od dva desetljeća početi razmotavati te konačno doznati sudbina i gdje su ostaci generala HVO-a Vlade Šantića? Njegov sin Duje godinama upozorava na neprocesuiranje i otkrivanje istine oko ubojstva njegova oca. Pola svojeg života Duje traži istinu o ocu. Duju su u Mostaru, 13. travnja 2016., pet dana nakon prosvjeda u kojem je kao krivce za sudbinu svojeg oca okrivio Atifa Dudakovića i Hamdiju Abdića Tigra, pretukla dvojica nepoznatih muškaraca. No nije odustao. Dosad se bosankohercegovačko sudstvo nije iskazalo (ni) u ovom slučaju.

Jagoda Šantić, supruga pokojnoga generala Šantića, odavno je uvjerena da bi se okolnosti i počinitelji lako i brzo mogli pronaći te kazniti da postoji politička volja. A tu volju dio javnosti, a i obitelj, čeka duge 22 i pol godine. Jesu li je dočekali? Vlado Šantić je rođen 1952. u bihaćkom naselju Vedro Polje. Do rata je radio kao knjigovođa u poduzeću Bihacit. Politikom se počeo baviti 1989. Sudjelovao je u osnivanju bihaćkog ogranka HDZ-a BiH.

Bio je potpredsjednik stranke te je obvezama bio vezan za Sarajevo, odakle se prebacuje u Hercegovinu i tamošnjem hrvatskom vodstvu pomaže u vojnoj organizaciji. Odlukom predsjednika tadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Bobana postavljen je za zapovjednika 101. pukovnije "Ante Knežević Krpe". Kao zapovjednik HVO-a na bihaćkom ratištu vezao se za političko vodstvo Herceg-Bosne. Izvješća je podnosio hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i ministru obrane RH Gojku Šušku.

Pred početak rata Šantić je predložio mobilizaciju vojske iz Bihaća prema Kninu, što nije prihvaćeno. Bihać je uskoro bio pod opsadom srpskih snaga. Grad su zajedničkim snagama branili 101. pukovnija i 5. korpus Armije BiH pod zapovjedništvom Atifa Dudakovića. Dudaković, nekadašnji potpukovnik JNA, tijekom agresije na Hrvatsku još je bio u JNA, kad je pod zapovjedništvom Ratka Mladića napadano zadarsko zaleđe. Dudaković se Armiji BiH pridružio u lipnju 1992.

Atif Dudaković | Author: Screenshot Screenshot

Upravo taj detalj pojašnjava genezu fizičkog sukoba Šantića i Dudakovića. Šantić ga je zbog njegove uloge u JNA nazvao "četnikom", a Dudaković mu je doslovce izbio zube. Napeti odnosi dvojice zapovjednika ipak nisu bili u prvom planu, jer je bihaćka enklava bila pod opsadom. Unatoč bošnjačko-hrvatskom sukobu, Šantić je više puta odbio da se HVO Bihaća podredi Armiji BiH. No stanje na bojnom polju bilo je takvo da se ni Hrvatima ni Bošnjacima nije isplatilo ratovati jedni protiv drugih.

S druge, pak, strane, Armija BiH i politički vrh nisu bili zadovoljni činjenicom da HVO i Šantić odbijaju ulaziti u sukobe s postrojbama Fikreta Abdića Babe, koji se borio za autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna protiv Armije BiH. Je li motiv ubojstva mogao biti političke naravi upravo zbog bošnjačko-hrvatskog sukoba? Moguće je, no general Šantić je posljednji put živ viđen 8. ožujka 1995., kad je sukob Bošnjaka i Hrvata već bio uvelike zaustavljen.

Kolale su priče da su Šantića ubili jer su pripadnici Armije BiH poginuli zato što ih je navodno izdao HVO. No činjenica je da je Šantić vratio neke izgubljene dijelove od srpskih postrojbi. Osim toga, Šantić je, pokazuje dokument od 4. prosinca 1994., pisao ministru obrane RH Gojku Šušku što im treba od oružja i opreme za pomoć u obrani jer su Srbi došli gotovo do grada, a na meti je bila i sama bolnica.

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.