Trebalo im je 26 godina, ali se došlo i do toga; pobačaj nije najljepša stvar na svijetu, ali je on u Hrvatskoj i legalan i pitanje je prava žene na integritet svog tijela. Riječ je, dakle, o odluci kakva bi se donijela u skoro svakoj zemlji zapadne demokracije. Ustavni sud Republike Hrvatske riješio je zahtjev za ocjenjivanje ustavnosti "Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece", priopćio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Pritom je ocijenio da "nerođeno" biće ustavnu zaštitu uživa samo dok se ne sukobljava s pravima žene iz članka 35. o pravu na privatnost na vlastiti duhovni i tjelesni integritet, koji uključuje i odluku hoće li začeti dijete i kako će se njezina trudnoća razvijati. Jedini problem sa sadašnjim zakonom, stoji u odluci, jest to što nije usklađen s Ustavom u pogledu institucija na koje se poziva.
U odluci je zanimljivo i to što se poziva na odluku Europskog suda za ljudska prava iz 2011. iz slučaja "Oliver Brüstle protiv Greenpeace eV" u kojoj je apsolutno odbačen zahtjev da se ljudskim bićem smatra već i jajna stanica odmah nakon oplodnje spermijem. Strane koje su izgubile ovakvom odlukom Ustavnog suda su udruga "U ime obitelji" Željke Markić koja je vlastiti zahtjev Ustavnom sudu podnijela u listopadu prošle godine, te katolička i ekstremno desničarska aktivistkinja Ružica Ćavar.
Ćavar je zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona o pobačaju podnijela još 1991. Ružica Ćavar se na nevladinoj sceni aktivirala još 25. ožujka 1990. kad je osnovala "Hrvatski pokret za život i obitelj". Narednih godina je povremeno sudjelovala ili organizirala performanse i prosvjede na temu Boga, Hrvatske, vitezova, crvenih zločinaca, Crkve, "Marijinih legija", ustaške parole "za dom spremni" i sličnih stvari. Konačno, na izborima 11. rujna 2016. nastupila je i kao 5. na listi koalicije "Pomak" (HSP, HČSP, ABH, OS).
Na drugom mjestu te liste bio je, inače, na skoro sve zamislive načine društveno, politički i kakav li ne kontroverzni Božidar Alić. Tada se Ćavar uzdala u "dobru volju birača". No, dobra volja birača je izostala, tako da niti je ona dobila iole bitan broj glasova, niti se makar približila izbornom pragu. Isti slučaj je bio i s listom. Zagrepčani su je, međutim, tada ipak primijetili i zapamtili po skandalu s njenim predizbornim plakatom koji su pronalazili u svojim poštanskim sanducima.
Na plakatu je, naime, bila nacrtana "deformirana" Hrvatska, već poslovično s BiH, Bačkom, Srijemom, Sandžakom i dijelom crnogorskog primorja s jedne strane, te s druge Istrom i Dalmacijom, unatoč tome što u doba NDH niti Istra niti Dalmacija nisu bili pod vlašću ustaškog režima pod njemačko-talijanskom vlašću. Posljednjom odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske 26 godina duga trakavica koju je pokrenula Ružica Ćavar i na koju se nadovezala Željka Markić, trebala bi biti definitivno završena.
