Top News
4523 prikaza

Ustavni suci: Obožavaju Mamića, lažno se predstavljaju...

Ustavni suci
Zeljko Lukunic (PIXSELL)
Plagairanje doktorata Miroslava Šeparovića samo je zadnja u nizu neviđenih afera koje dolaze s Ustavnog suda

Predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske Miroslav Šeparović plagirao je svoj doktorski rad naslova "Dobrobit djeteta i načelo interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske". Sam rad napravljen je i obranjen 2013. godine, a Šeparoviću je mentorica bila bivša dekanica Pravnog fakulteta, kontroverzna 'obiteljašica' Dubravka Hrabar.

Predsjednik Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju Ivica Vilibić, potvrdio je Hini vjerodostojnost u medijima objavljenog mišljenja toga odbora u kojem se kaže da su citati u doktorskom radu predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića "u najmanju ruku nekorektni" čime je prekršio Etički kodeks.

- Radi se o nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova - kaže se u mišljenju Odbora za etiku za etiku i znanost u visokom obrazovanju od 23. studenoga 2017. donesenom po prijavi umirovljenog profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Vjekoslava Miličića.

Miroslav Šeparović | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
Obrana Miroslava Šeparovića jest da tvrdi kako je u pitanju gotovo urota protiv njega, te da je podnio kaznenu prijavu protiv svih članova Odbora. Navodi i kako je Miličić stvorio "neprijateljsko akademsko okruženje" šaljući svoju prijavu na kućne adrese sudaca.

- Čim sam dobio mišljenje tog fantomskog odbora da sam nepravilno i nepregledno naveo izvore u svom doktoratu, podnio sam kaznenu prijavu protiv svih članova Odbora zbog kaznenog djela zloupotrebe položaja i ovlasti. Radi se o starom slučaju koji su inicirali prof. Vjekoslav Miličić i njegov mentor akademik Vlatko Silobrčić koji me već napadao u javnosti i koji je siva eminencija Odbora - rekao je Šeparović još 2017. za Jutarnji list, a novinar Ivica Grčar sada je na Autografu objavio cijelo mišljenje Odbora koji su doktorski rad proglasili - prepisanim.

Nije ovo prvi puta da su osobe iz javnog života 'uhvaćene' pri tom nečasnom i ne-akademskom činu, no ono što nas izdvaja od ostatka Europe (pa i svijeta) jest da kod nas to rijetko kada bude sankcionirano. HDZ-ovac Milijan Brkić prepisao je 70 posto svog rada na Visokoj policijskoj školi, pa mu je oduzeta titula koja mu je onda vraćena jer, kako je rekla sutkinja Upravnog suda,"je napravljena proceduralna pogreška". Sitni prijestupnik tako je nazad dobio svoju titulu, a ponovno se ispostavio da se plagiranje itekako isplati.

Milijan Brkić | Author: Davor Puklavec (PIXSELL) Davor Puklavec (PIXSELL)
Ubrzo je velevažno i osvetnički na televiziji najavio kako 'piše novi diplomski rad te da će na sljedeću obranu pozvati i medije'. Možda je žalosnije da niti ministar Pavo Barišić, niti manje niti više nego ministar znanosti i obrazovanja, nije imun na plagiranje. Na njegovu umotvorinu osvnuo se čak i cijenjeni znanstvenik Ivan Đikić rekavši da "da ministar Barišić više puta preuzima tuđe ideje i predstavlja kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom".

Oglasio se i američki znanstvenik Stephen Schlesinger koji je rekao kako je "bilo je plagiranja u ovom slučaju. Onoga trenutka kad je otkriveno, primio sam ispriku od ministra obrazovanja". Na svu sreću u ministarskoj se ulozi nije dugo zadržao već je, kako je sam rekao, razriješen, a ne smijenjen jer ga se 'Plenković nije odrekao'.

Kralj plagiranja sasvim je sigurno i Anto Đapić, nekadašnji predsjednik HSP-a, koji je kopirao čak 116 stranica od 176 stranica diplomskog rads, dok su pak mediji otkrili kako diplomski rad SDP-ovke Marine Lovrić Merzel pri Prometnom fakultetu u Zagrebu - ne postoji.

Anto Đapić | Author: Marko Prpić (PIXSELL) Marko Prpić (PIXSELL)
Neki bi, doduše krivo, pretpostavili da su takve laži i obmane rezervirane za svijet politike ali ne i Ustavnog suda. Međutim unaprijed je gotovo jasno kako se Miroslavu Šeparoviću neće dogoditi baš ništa, kao što se ništa nije dogodili niti njegovoj kolegici, sutkinji Snježani Bagić koja je od svog kolege prepisala cijele djelove stručnog rada. I njezin je slučaj još 2015. komentirao akademik Vlatko Silobrčić, predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

- Plagiranje je krađa. Stoga bi pravi moralan čin bilo podnošenje ostavke. Druga mogućnost bila bi da takvu osobu isključi Ustavni sud. Ugledna ustanova kao što je Ustavni sud ne bi smjela dozvoliti da se u njoj tako nešto događa - rekao je tada ne mogavši vjerovati da sutkinja zaista javnost želi uvjeriti kako "je riječ o propustu, a ne plagijatu". 

Navodnici i pravilno navođenje izvora su, čini se, nesavladiva prepreka za osobe koje, na ovaj ili onaj način, žele voditi Hrvatsku te krojiti i provoditi njezine zakone. No, ustavni je sud već dugo nepresušni izvor skandala i problema.

Teško je tako zaboraviti slučaj Slavice Banić, sutkinje koja je na to mjesto došla bez da je priložila dokumente kojima pokazuje kako ima barem 15 godina u pravnoj struci, a zapamćena će ostati po obožavanju lika i djela Zdravka Mamića radi kojeg je bila i pod nadzorom USKOK-a.

Slavica Banić | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
No, i Slavica Banić je svoj sudski život od osam godina odradila, iako je tijekom priprema prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o sportu koji je Mamić silno želio srušiti na Ustavnom sudu Banić kontaktirala Mamića.

Čak 12 godina prije toga tjednik Nacional objavio je stenogram telefonskog razgovora ustavnog suca Ivana Mrkonjića i odvjetnika Mirka Batarela u kojem je sudac odvjetniku detaljno objašnjava što se točno zbiva s ocjenom ustavnosti Zakona o zdravstvu. Sudac Mrkonjić nije trpio nikakve konzekvence.

Ustavni sudac postao je i čovjek poznat po lažnom predstavljaju, gospodin Davorin Mlakar. Nekadašnji HDZ-ov ministar uprave priznao je da se lažno predstavio prilikom posjeta Hypo banci u Klagenfurtu povodom optužbi za primanje mita od 210 tisuća eura. 

"Dakle, mi smo došli u banku koja je djelovala sablasno prazno", kazao je novinaru HTV-a. "Malo je djelovalo i neugodno u početku. Tražili su da se prijavimo na šalteru. Mi smo rekli da nemamo dokumente kod sebe jer smo ih ostavili u autu. Nisam tada imao nikakva prava de facto predstavljati tu firmu. Rekao sam da sam došao kao Gordan Dolović".

A onda se u knjigu upisao kao "Damir Dolović", stoji u članku 24sata Tomislava Klauškog.

Ustavni sudac Milan Vuković devedesetih je tvrdio kako je u obrambenom ratu nemoguće počiniti ratni zločin, a sutkinja Jasna Omejec povrijedila je Zakon o sprječavanju sukoba interesa jer je čak šest mjeseci  nakon prestanka obnašanja dužnosti primala naknadu plaće, iako je imala sporazum o pravu povratka na posao na zagrebačkom Pravnom fakultetu što znači da je trebala primiti naknadu od dvoje plaće.

Jasna Omejec | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
Povjerenstvo za sukob interesa nekadašnjoj predsjednici Ustavnog suda nije izreklo kaznu jer je od prestanka njezine dužnosti predsjednice Ustavnog suda prošlo više od godinu dana. Žena koja je 10 godina vodila Ustavni sud tako je pola godine primala dvije plaće - jednu od 20.000 kuma mjesečno, a drugu od okvirno 17.000 kuna, i time nam se svima narugala. Ista ta Jasna Omejec sada je redovita profesorica na fakultetu, i to na katedri za upravno pravo, gdje svoje znanje 'predaje' budućim odvjetnicima i sucima.

Ako su ovo profili sudaca koji ovako olako shvaćaju plagijate, laganje, ispunjavanje uvjeta ili sukobe interesa - čemu nam onda uopće služi Ustavni sud?

  • Avatar dudek1
    dudek1 09:11 15.Veljača 2018.

    tetec i presvetli bi isto trebali biti u sudu