Top News
2334 prikaza

Udar na direktore - spin da Kujundžić uzme 1,9 milijardi?

Zdravko Marić, Milan Kujundžić
Marko Prpić/PIXSELL
Rast doprinosa na zdravstvo pojest će rasterećenje plaća, Kujundžić ne otkriva kamo se sa silnim novcima

Ministar financija Zdravko Marić voli se pohvaliti da sve zakonske izmjene radi staloženo, odmjereno, s pomnom procjenom učinaka i gledajući situaciju u cijelosti. A onda je napravio gaf koji je protiv njega uspio ujediniti i koalicijske partnere, HDZ-ovce te analitičare i zasjeniti neke pozitivne efekte njegova paketa mjera koji prvi put, primjerice, uvode niži PDV na svježe meso, ribu, voće i povrće.

Radi se o povećanju novca koji direktori moraju uplatiti za obvezne doprinose. Marić je ispravno uočio da su neki diretkori i članovi uprava namjerno prijavljeni na nepuno radno vrijeme, plaćaju tek 48 kuna doprinosa, a imaju punu zdravstvenu zaštitu. No onda je Marić učinio nešto nepromišljeno i na brzaka. Propisao je svima višu osnovicu, i to preko noći, jer nas neki sugovornici u Vladi uvjeravaju da uopće nije bila prezentirana izmjena koja je podigla buru u javnosti.

Milan Kujundžić Iskopali dokumente Top News Otkriveno kako je Kujundžić ugrozio rad Hitnih službi

Uz osnovicu za doprinose koja raste gotovo dvostruko, to bi značilo (iako ne mora) da je potrebno za trošak direktora imati minimalno 10.400 kuna mjesečno. Ne zvuči puno, ali u Hrvatskoj postoji 36.000 mikropoduzeća u kojima su vlasnici jedini zaposleni i koji zarađuju godišnje manje od 120.000 kuna. To nije dovoljno da sami sebe isplate doprinose i plaću svaki mjesec. Mikro i mali poduzetnici zapošljavaju ukupno gotovo pola milijuna ljudi. Marićev prijedlog je nakupio stotinjak komentara i svi su redom negativni.

Jedan mikropoduzetnik je izračunao minimalni trošak svojega rada u Zagrebu ako nema svoj prostor, treba platiti novi namet, knjigovodstvene usluge, režije, benzin, telefon, internet... I ispalo je da mu je potrebno barem 253.000 kuna koje treba zaraditi.

"Umjesto da nas rasteretite, da potaknete stvaranje novih tvrtki, smanjite doprinose i sve ostalo što su mnogi kolege već spomenuli, vi nam zadajete zadnji udarac. Pitanje je samo je li to zadnji udarac za tisuće nas i tisuće ljudi koji o nama ovise ili je to i zadnji udarac koji nanosite samima sebi", napisao je drugi mikropoduzetnik.

Zdravko Marić, Milan Kujundžić | Author: Patrik Macek/PIXSELL Patrik Macek/PIXSELL

Oni jednostavno smatraju da imaju pravo, a i zakon im omogućuje, isplaćivati sebi nižu plaću, ulagati u tvrtku od tog novca i na kraju, ako što ostane, isplatiti si dobit. I pri tome stavu je većina u HDZ-u i uopće im nije jasno zašto se Marić zaletio s ovim potezom.

"Nitko ne želi imati 100.000 poduzetnika protiv sebe. To jednostavno neće proći", jasan je jedan HDZ-ovac. I baš ni jedan s kojim smo razgovarali nije podupro taj Marićev potez.

No činjenica je da je ovaj prijedlog koji će vjerojatno ispariti iz zakona nakon javne rasprave polučio barem da se raspravlja o čudnoj praksi u Hrvatskoj. Država propisuje za različita zanimanja različite osnovice po kojima se uplaćuju doprinosi u državni proračun. U kompliciranom sustavu oni mogu biti od 38 posto plaće pa do čak 110 posto plaće. Čak i poljoprivrednici, zavisno o registraciji, mogu imati različite način doprinosa.

Direktorima mikropoduzeća dosad je bilo poticajno sebe prijaviti na nepuno radno vrijeme jer su tako štedjeli na uplatama doprinosa. Ali zato su novac ulagali u tvrtku dok se ne dignu na noge, zapošljavali, a na kraju isplatili sebi plaće. Međutim, činjenica je da se sve to treba bolje urediti. A to se sigurno ne radi dizanjem jedne osnovice. Za pravednije uređenje doprinosa potrebna je ipak suradnja i ministarstva rada, financija, eventualno i zdravstva. A takve sustavne mjere nema i nije ni u planu.

Zdravko Marić Novi nameti Ekonomix HDZ sanira štetu: Marićev harač neće proći

"Marić je gađao jedne, a pogodio tisuće drugih", kaže nam jedan HDZ-ovac, iako je Marić pokušao objasniti da je on želio postići da se uplaćuje samo više doprinosa, a direktor si i dalje može platiti koliko želi. Zato tvrdi da izračun od 11.000 kuna mjesečno nužnih za direktorsku plaću nije točan.

No iako će mjera biti povučena, ona je u zadnjih tjedan dana zauzela gotovo sav medijski prostor, a ispod radara su prošle i puno ozbiljnije promjene koje će pogoditi sve građane.

Iako nije bilo u ranijim najavama snižavanja PDV-a i ukidanja doprinosa za samozapošljavanje i zaštitu na radu, u prijedlogu koji je poslan u javnu raspravu je i povećanje izdvajanja za zdravstvo s 15 na 16,5 posto. To će osjetiti svi zaposleni, a najavljeno rasterećenje plaća će zbog toga biti minimalno i zanemarivo.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, koji je postao potpuno neomiljen u javnosti, tim će potezom dobiti godišnje 1,88 milijardi kuna. Godišnje će na raspolaganju imati tako 20,06 milijardi kuna. Kad je HDZ dolazio na vlast, nije bilo ni spominjanja poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja niti povećanja doprinosa za zdravstvo. A sad je to potiho i bez prevlike rasprave provučeno u novom prijedlogu zakona. HDZ će to provesti iako ima glasova koji su i protiv toga.

Zdravko Marić | Author: Hrvoje Jelavic (PIXSELL) Hrvoje Jelavic (PIXSELL)

"To znači da se opet neće ništa napraviti na reformi zdravstva. Ostat će rupa bez dna i sve će ići po starom. Osim što anulira povećanje plaća, to znači da smo pobjegli od problema u zdravstvu i da u mandatu nećemo ništa napraviti po tom pitanju", otvoreno kaže jedan drugi HDZ-ovac svjestan da su izbjegnute politički teške odluke u zdravstvu, ali da je to dugoročno loše.

Ministru Kujundžiću smo poslali i upit na što će točno utrošiti 1,88 milijardi kuna, ali nismo dobili odgovor do zaključenja broja.

Upravo povećanje zdravstvenog doprinosa će “pojesti” rasterećenje plaća. Vlada ukida doprinose za zapošljavanje i zaštitu na radu za koje su zaposleni izdvajali 2,2 posto plaće. Inače bi nekome s prosječnom plaćom od 6000 kuna bez tih doprinosa ona mogla porasti oko 200 kuna. Uz povećanje doprinosa za zdravstvo, otvara se prostora za tek 40-ak kuna. Tako da većina zaposlenih to neće ni osjetiti. Više plaće mogu očekivati tek oni koji zarađuju više od 13.500 kuna neto jer Vlada pomiče najviši prag za oporezivanje stopom od 36 posto.

Uvjerljivo najveća i najbolja promjena koja bi trebala ipak olakšati život građanima je spuštanje stope PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso, voće, povrće i ribu. To bi baš svima, od umirovljenika do onih s najvišim plaćama, trebalo ostaviti nešto u džepu jer hrana će morati pojeftiniti zbog velike trgovačke konkurencije. Gotovo sve zemlje EU imaju niže stope PDV-a na hranu, a Hrvatska je bila iznimka s oporezivanjem od 25 posto.

Milan Kujundžić Hitna pomoć Top News Kujundžić: Ministar opsjednut Titom i crvenom zvijezdom

Taj potez bi trebao olakšati državnu blagajnu za 1,4 milijarde kuna, a toliko bi trebali uštedjeti kupci kad počne niža primjena PDV-a od sljedeće godine. Mljekari već traže u javnoj raspravi da se i mliječni proizvodi uključe u paket sniženja PDV-a na 13 posto, što bi pokrilo zaista sve namirnice i omogućilo građanima veći standard kao nadomjestak što plaće, unatoč najavi, neće biti rasterećene posljednjim paketom Marićevih zakona. Ali Vlada bi radije spustila opću stopu PDV-a na 24 posto 2020. godine.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.