Od prvog trenutka otkako je prošlog mjeseca službena Ankara optužila Saudijsku Arabiju da je u njenom konzulatu u Istanbulu ubijen novinar Washington Posta Saudijac Jamal Khashoggi, saudijske vlasti prošle su put od negiranja takvog nečega sve do priznanja zločina, pa i istrage među službenicima vlastitih obavještajnih agencija.
Posljednja linija obrane bila je tvrdnja da princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, a zapravo vladar ove vjerski ekstremno konzervativne monarhije, s ubojstvom nema ništa. New York Times je sada objavio da audio snimke turskih obavještajaca oko samog zločina ukazuju na to da je Mohammed bin Salman u najmanju ruku znao za ubojstvo, i to u realnom vremenu.
Times navodi da je jedan od 15-orice saudijskih agenata koji su iz Rijada u Istanbul doputovali isključivo sa zadatkom da ubiju izbjeglog novinara, koji trenutak nakon ubojstva nazvao svog nadređenog i rekao mu da je "zadatak obavljen". Pritom je, stoji dalje, osobi s kojom je razgovarao kazao: "Reci to svom šefu."
Osoba koja je razgovor obavila navodno je Maher Abdulaziz Mutreb, pripadnik saudijskih službi sigurnosti koji je često pratio Mohammeda bin Salmana na putovanjima, što znači da je riječ o tako visokom službenik da, po logici stvari, ako je on razgovarao sa svojim pretpostavljenim, pa onda njemu govorio da neka svom šefu, znači još višoj instanci, poruči da je "zadatak obavljen", teško je zamisliti tko bi to mogao biti ako ne sam princ prijestolonasljednik.
New York Times ne navodi izričito odakle trojici novinara informacija o sadržaju snimke, ali je iz teksta jasno da mora biti riječ o podatku iz samog vrha CIA-e. Bivšeg agencijinog službenika Brucea O. Riedela novinari su zamolili za komentar.
"Telefonski poziv poput ovoga je najbliže usporedivo s pištoljem iz kojega se dimi", kazao je.
Koliko god ovo bio skoro pa potpuni dokaz, CIA ipak još ne može nepobitno tvrditi na osnovu ovoga da je Mohammed bin Salman naručio ubojstvo novinara, makar zbog toga što je, teoretski, još uvijek moguće ustvrditi da je agent možda ipak nekako pogrešno razumio redoslijed naredbi, što je također jedna od posljednjih obrambenih linija Rijada.
Vlasti Recepa Tayyipa Erdogana od izbijanja skandala vrlo su postepeno dozirale informacije, navodeći Saudijsku Arabiju i Mohammeda bin Salmana da se serijski kompromitiraju negiranjem, pa priznavanjem sve daljih i daljih i sve gorih optužbi. Do sadržaja snimke CIA je došla kada je prošlog mjeseca direktorica agencije Gina Haspel putovala u Ankaru. Turske vlasti snimku su joj pustile, predale su joj transkripte, ali joj nisu predale i kopiju same snimke kako bi je CIA i sama analizirala.
Erdogan je posljednjih dana tvrdio da je Turska materijal podijelila sa svim svojim saveznicima, pa je tu došlo i do sukoba s Emmanuelom Macronom kada je francuski predsjednik rekao da njegova zemlja materijal nije dobila, te zbog toga ne može decidirano tvrditi ništa oko umiješanosti Saudijske Arabije u zločin. Istog dana kanadski premijer Justin Trudeau ustvrdio je da njegova zemlja jest dobila materijal na osnovu kojega može donositi zaključke.
Erdogan je na Macronovu izjavu stoga reagirao vrlo žučno, jer zapravo je bila riječ o kritici. Erdogan je stoga otišao korak dalje i prema Parizu, ustvrdio je, između redova ga je optužio, da bi "slučaj i dalje bio zataškan da nije bilo reakcije Turske". Macron je, inače, bio onaj koji je osobno putovao u Rijad i direktno intervenirao kod Mohammeda bin Salmana usred skandala bez presedana kada je libanonski premijer Saad Hariri prije točno jedne godine "zapeo" u Rijadu dulje od planiranog iznenadnog službenog puta tamo.
Tvrdilo se da ga je Mohammed bin Salman "iznenada pozvao", da je Hariri tamo potom silom zadržan, zatim i ucijenjen sigurnosti njegove obitelji, u svakom slučaju je na kraju iz Rijada premijer Hariri podnio ostavku. Šok u Libanonu je bio toliki da je Haririjevo puštanje tražio čak i Haririjev politički neprijatelj Hezbolah. Konačno je stvar osobnom intervencijom riješio Macron. U tom kontekstu Ankara sada očito proziva Macrona, čineći na njega, opet očito, pritisak.
Državnik sa Zapada koji je, pak, otvoreno davao izjave da su odnosi sa Saudijskom Arabijom SAD-u "preveliki da bi propali", sam je predsjednik Donald Trump. Njegov zet i poseban savjetnik Jared Kushner poznato je da je u vrlo bliskim odnosima s Mohammedom bin Salmanom.
To znači da je sa sve većim približavanjem konačnom dokazu o Mohammedu bin Salmanu kao navodnom naredbodavcu ubojstva američkog novinara u saudijskom konzulatu u Istanbulu, veza Trumpa s Rijadom sve više izložena punom udaru osude i svjetske i američke javnosti i politike. Sve to u vrijeme kad Demokratska stranka preuzima većinu u Kongresu nakon međuizbora. Takvo stanje dovelo je do toga da Bijela kuća u nedjelju napokon krene ograđivati se.
Državni tajnik Mike Pompeo rekao je da "SAD drži sve uključene u ubojstvo Jamala Khashoggija odgovornima". Teško da nije imalo veze s takvim sužavanjem obruča oko Mohammeda bin Salmana i Rijada, na obilježavanju 100. godišnjice kraja Prvog svjetskog rata Macron je održao iznenađujuće žestoki govor ne navodeći poimenice Trumpa i njegovu administraciju, ali je bilo jasno da totalno napada sve što ovaj zagovara i predstavlja.
Na kraju je rekao u intervjuu na radiju: "Ugroženi smo hakerskim pokušajima u našem cyber prostoru. Moramo se zaštititi u odnosu na Kinu, Rusiju, čak i SAD." Trump je na to žestoko uzvratio da bi "Europa trebala platiti svoj dio u NATO-u", umjesto da to čini SAD. Između Pariza i Washingtona očito jako škripi, logično, jer jako škripi i između Bruxellesa i Washingtona, a Macron je izrazito proeuropski političar u dobu kad EU jako oštro prati je li i ako da koliko je Mohammed bin Salman kriv za ubojstvo novinara.
Za očekivati je da Turska čak niti sada još nije objavila sve što je prikupila elektroničkim osmatranjem saudijskog konzulata. Primjerice, lako je zamisliti da još uvijek nije otkrila da ima, recimo, snimljene telefonske razgovore 15 ubojica iz Rijada u konzulatu.
Posljednje otkriće predstavljeno je kao da je riječ o tonskoj snimci prostora u kojem se dogodilo ubojstvo, ne samog telefonskog razgovora, a da je snimka telefonskog razgovora naredni korak Turske u dovođenju Saudijske Arabije do ili i preko ruba provalije. Možda čak niti to još nije posljednji korak.
