Top News
948 prikaza

'U ovakvom stanju, ni HDZ se ne treba veseliti krizi SDP-a'

Gordan Jandroković
Sandra Šimunović/Pixsell
On podsjeća da danas demagozi i populisti ruše sustav, te da je i Tuđman rekao da RH mora imati i desnu i lijevu nogu

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković i glavni tajnik HDZ-a za Express je progovorio o stanju u HDZ-u, otvoreno rekavši kako ne očekuje da bi Davor Ivo Stier i Miro Kovač u budućim ključnim trenucima, poput izglasavanja proračuna, mogli uskratiti svoju potporu vladajućoj većini u Saboru. Neizostavna tema je i iseljavanje i nagodba u Agrokoru.

Je li vrijeme da se realizira najava da će 2018. biti godina reformi? Ili će ovo biti još jedna izgubljena godina?

Prvo treba naglasiti važnost postignute nagodbe. Kada je postalo jasno da prijeti kolaps Agrokora, koji bi u stečaj povukao čitav niz dobavljača, tvrtki i OPG-ova, shvatili smo da će ovaj mandat Vlade biti obilježen bitkom za spas Agrokora i čitavoga hrvatskog gospodarstva te očuvanje desetine tisuća radnih mjesta. Vidjelo se da je Agrokor bio generator nelikvidnosti i da je taj dio tržišta funkcionirao prilično netržišno. Vjerujem da će sud potvrditi nagodbu početkom srpnja i vjerujem da nas ova transformacija koncerna vodi u smjeru zdravije tržišne utakmice. To je velika reforma koju smo proveli. Poreznom reformom većini građana narasle su plaće, a početkom 2019. slijedi nova faza - novo rasterećenje i građana i poduzetništva. Vlada je nakon dugo godina osigurala povećanje kreditnog rejtinga, prvi put u povijesti ostvaren je suficit proračuna, pada javni dug, treću godinu zaredom gospodarstvo raste po stopi od oko 3 posto. Konstantno raste i zaposlenost. Slijede i veliki infrastrukturni projekti poput Pelješkog mosta, koji gradimo europskim novcem. Uz gospodarske pokazatelje, Vlada je donijela i mjere za pomoć blokiranima, širi se krug korisnika dječjeg doplatka, povećane su rodiljne i roditeljske naknade, povećana je minimalna plaća već više nego u cijelome SDP-ovu mandatu, imat ćemo nove natječaje za subvencioniranje stambenih kredita. No, potrebno je ubrzati reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava, pravosuđa i državne uprave, ali i izbornog zakonodavstva. Rješavanjem pitanja Agrokora, koje je bilo krucijalno za održanje stabilnosti cijele naše države, fokus će moći biti upravo na tome.

Ali promjene ne osjećamo?

Promjene se postupno osjećaju, ali se s tim ne zadovoljavamo. Želimo i više i bolje! Jedan od važnijih koraka u smjeru daljnjeg rasta plaća i povećanja životnog standarda bit će, kako smo već najavili, i nova faza porezne reforme početkom iduće godine. No životni standard u pojedinim dijelovima Lijepe Naše vidljivo raste - i to je činjenica.

Andrej Plenković | Author: Marko Lukunić (PIXSELL) Marko Lukunić (PIXSELL)
No Slavonija nam izumire?

Zato je Vlada i krenula s projektom Slavonija, Baranja i Srijem. Velika financijska sredstva se slijevaju i slijevat će se u našu Slavoniju. Pokušat ćemo zaustaviti proces iseljavanja, dodatno potaknuti poljoprivrednu proizvodnju, drvnu i prehrambenu industriju. Taj proces očito još ne ide dinamikom kojom bismo htjeli, treba i nešto vremena da se osjeti učinak brojnih mjera koje je donijela naša Vlada. No problem iseljavanja nije od jučer. On se pojavio puno prije, a posebno je naglašen postao ulaskom u EU i otvaranjem velikog tržišta rada za hrvatske građane. Uz mjere i gospodarski razvoj želimo zadržati obitelji, a nužno je stvarati ozračje koje će ljudima život u Hrvatskoj učiniti atraktivnijim.

Mogu li se očekivati rezultati do kraja mandata?

Vjerujem da će do kraja mandata brojke vezane uz iseljavanje biti znatno smanjene. Kroz gospodarski rast, mjere pronatalitetne politike, rekordne turističke sezone, daljnji rast plaća i zaposlenosti… očekujemo da se Hrvatska razvija tako da ljudi neće ići van u potrazi za poslom, već da će to riješiti u Domovini.

Dramatična je poruka stručnjaka, upozoravaju da bi još pola milijuna ljudi moglo otići iz zemlje. Strahujete li od takvog scenarija?

Taj fenomen nije vezan samo za Hrvatsku, ali teško i bolno je gledati da zemlja koju svi volimo i koja je neovisnost izborila u nametnutom ratu, ostaje bez stanovnika. Najvažnija zadaća ove i svake druge Vlade je zaustaviti iseljavanje i raditi na povratku hrvatskih ljudi, jer u suprotnom nećemo se moći razvijati. Ponavljam, očekujem da će građani do kraja mandata konkretno osjetiti i prepoznati učinak svih Vladinih mjera i ekonomskih postignuća.

Predsjednica RH u zadnje vrijeme upozorava na nedostatak reformi, problem iseljavanja, Koje motive iščitavate iz njezinih kritika?

O tome sam više puta govorio. Ovakve javne polemike između najviših državnih dužnosnika, pogotovo kad dolaze iz iste političke opcije, nisu najprimjerenije. Nadam se da sad ulazimo u fazu kada će ih biti manje. Shvaćam potrebu predsjednice da sudjeluje u političkom životu, jer njezin legitimitet je snažan i proizlazi iz neposrednih izbora, ali njezine ustavne ovlasti nisu takve da operativno sudjeluje u izvršnoj vlasti. Kritike predsjednice, međutim, doživljavam prvenstveno kao želju i namjeru da svojim političkim djelovanjem doprinese razvoju Hrvatske. Svi smo mi samo ljudi i ponekad u žaru borbe prijeđemo crtu, ali siguran sam da svi želimo dobro Hrvatskoj i da ćemo u okviru ustavnih ovlasti svi dati svoj doprinos tome.

Gordan Jandroković i Andrej Plenković | Author: Patrik Macek/ PIXSELL Patrik Macek/ PIXSELL
Partneri traže od premijera Andreja Plenkovića da konačno počne donositi odluke. Je li vrijeme da udari šakom o stol?

 

Vraćamo se opet na Agrokor. To je odluka koja nije bila nimalo lagana i siguran sam da bi bilo puno političara, koji se ne bi usudili donijeti takvu odluku i preuzeti odgovornost. Andrej Plenković mogao je dići ruke i reći: to je privatna tvrtka i ako dođe do stečaja- to je stvar vlasnika i menadžmenta. Međutim, on se upustio u bitku za spašavanje Agrokora i čitavoga hrvatskog gospodarstva, navukao je time očito i bijes određenih struktura, no u konačnici je napravljen veliki posao. Sjetite se samo kakve je sve katastrofične scenarije neodgovorno iznosila politikantska oporba, a sada nemaju snage makar pozdraviti rješenje Agrokora! Nije uvijek vrijeme za udaranje šakom o stol. Politika je vještina donošenja kvalitetnih odluka i njihova implementacija. U vođenju države je važnije strpljenje, mudrost i razboritost od naglosti i želje da se na dnevnoj bazi dopadneš biračkom tijelu. Predsjednik Vlade radi temeljito, oprezno i odgovorno te ni u jednom strateškom pitanju nije pogriješio. Prisjetite se i što je sve oporba tvrdila i "najavljivala" i što se tiče odnosa sa Slovenijom, kad ono - Hrvatska je postigla neprijeporni vanjskopolitički uspjeh. Ni po tom pitanju se oporbu više ne može čuti.

Često se čuju priče da u HDZ-u ključa nezadovoljstvo, da je pitanje vremena kada će se rušiti Andrej Plenković. Ima li on razloga za bojazan, posebno nakon smjena Davora Ive Stiera i Mire Kovača sa stranačkih funkcija političkog i međunarodnog tajnika?

 

HDZ je nakon što smo u dotad nezabilježenom činu srušili vlastitu Vladu pao na 20 posto potpore birača. Dolaskom Andreja Plenkovića situacija se drastično promijenila i pobjeđujemo na izborima s oko 36 posto potpore. Prvi otklon Davora Ive Stiera od politike koju vodi Andrej Plenković došao je nakon prekida suradnje s Mostom i formiranja vladajuće većine s HNS-om. No, pokazalo se da koalicija funkcionira vrlo dobro i čvrsto držimo vladajuću većinu iako imamo 77 zastupnika te osiguravamo Vladi da nesmetano radi. HDZ je velika stranka i normalni su različiti pogledi na politička i društvena pitanja. Politički i međunarodni tajnik, međutim, odabir su predsjednika i Predsjedništva, a nakon što su pokazali rezerve prema političkom djelovanju vodstva stranke, bilo je logično da se povuku s tih pozicija. Uvjeren sam da sad ulazimo u mirnije razdoblje. Mislim da je svima na prvom mjestu očuvanje političke stabilnosti i stvaranje uvjeta da Hrvatska ide naprijed. Vjerujem da će biti dovoljno razboritosti i da će svi razmišljati dominantno o tome što je interes države.

Strahujete li da bi Stier i Kovač mogli uskratiti povjerenje u ključnim trenucima poput glasanja o proračuna?

Poznajem sve aktere vrlo dobro, sve su to ljudi, koji su svjesni prioriteta. Ako i postoje pojedine političke ambicije siguran sam da, barem kod ljudi za koje me pitate, postoji dovoljno političke zrelosti i odgovornosti da se ne bi upuštali u takve procese.

Tomislav Karamarko ponovno se oglasio. Ne isključuje povratak u politiku pa ni kandidaturu za Pantovčak. Smatra da u hrvatskoj politici i HDZ-u treba krenuti više prema suverenizmu i da nam treba "orbanizacija" politike.

To su njegova već poznata promišljanja. Živimo u demokraciji.

Andrej Plenković i Kolinda Grabar Kitarović | Author: Goran Stanzl (PIXSELL) Goran Stanzl (PIXSELL)
Nema straha od njegovog povratka i recimo aktiviranja desnog krila?

Kad se Hrvatska nagne previše u lijevo ili desno, pokazalo se da dolazi do jakih društvenih napetosti. HDZ je od Franje Tuđmana bio stranka desnog centra, koja je zauzimala prostor od centra do desnice, isključujući radikale. Zadnji izbori, pa i lokalni na kojima je HDZ ostvario povijesni rezultat, pokazali su da građani honoriraju takvu politiku. Milanović je u nedostatku gospodarskih rješenja nametao lijevi svjetonazor i forsirao ideološke teme, produbljujući podjele. U tim trenucima, kad smo 2015. išli na izbore - kad je SDP loše vodio zemlju, a ljudi željeli promjenu - imali smo mnogočlanu koaliciju koja očito nije bila prepoznata od birača desnog centra, koji su većina u Hrvatskoj. Jer, ta koalicija je ostvarila slabiji rezultat nego HDZ kad je na izbore išao samostalno. Mi se držimo politike desnog centra, jer je to bolje za Hrvatsku, a istodobno HDZ-u osigurava bolji politički rezultat.

Kako gledate na stanje u SDP-u, žele srušiti Davora Bernardića. Ide li to na ruku HDZ-u?

Da me netko prije par godina pitao kako gledam na podjele i svađe unutar SDP-a, možda bih rekao da je to dobro za HDZ. U uvjetima kada je politički sustav nagrižen demagoškim, populističkim političkim pojavama, mislim da je važno da postoji snažna stranka lijevog centra. Ne veselim se zbivanjima u SDP-u. Citirat ću predsjednika Tuđmana: Hrvatska mora imati i desnu i lijevu nogu kako bi bila stabilna. U ovom trenutku jedino je HDZ snažna i ozbiljna politička stranka.

Referendumske inicijative "Narod odlučuje" i "Istina o Istanbulskoj" predale su potpise. Očekuju da se posao provjere obavi do ljetne stanke, a da referendum bude krajem rujna ili početkom listopada. Je li to realno?

Nitko nije ovdje u poziciji bilo što uvjetovati, jer su i predstavnici inicijativa potpise predali dosta vremena nakon što je završilo njihovo prikupljanje. Sabor će zaključak Odbora za Ustav kojim se traži provjera broja i vjerodostojnosti potpisa uvrstiti na dnevni red do kraja lipnja, a potom će se ta tema raspraviti i ići zaključkom prema Vladi. Upravo zbog legitimiteta inicijativa, potrebno je detaljno provjeriti prikupljene potpise kako nitko ne bi dovodio u sumnju njihov broj i autentičnost. U slučaju da se pokaže da nema dovoljno potpisa - inicijative padaju. U slučaju pak da je prikupljen dovoljan broj potpisa, Odbor za Ustav to potvrđuje i može tražiti ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja. Prema trenutnom raspoloženju parlamentarnih stranaka, pa i stručne javnosti, očekivati je da će se tražiti mišljenje Ustavnog suda, koji ima mjesec dana za odgovor. Tako da nije realno da do referenduma dođe na jesen.

Andrej Plenković i Kolinda Grabar Kitarović | Author: Marko Lukunić (PIXSELL) Marko Lukunić (PIXSELL)
Stigle su i kritike na vaaš račun, da ste jedini predsjednik Sabora koji nije primio predstavnike referendumske inicijative.

Držao sam se procedure i nisam pristajao ni na kakve pritiske.

SDP je predložio izmjene Ustava kako bi se riješilo pitanje referenduma. Jesu li počeli razgovori o tome i je li to put kojim se treba ići?

SDP je jednostrano krenuo u tu inicijativu i nisu tražili konzultacije s HDZ-om. Nisu napravili dobar korak: prije upućivanja u proceduru trebali su obaviti konzultacije i vidjeti može li se postići širi dogovor oko zajedničkih načela. No, referendumsku materiju svakako treba preciznije zakonski urediti.

Novi poslovnik doveo je do bolje dinamike rada Sabora. No sabornica je i dalje poluprazna. Čini se da mjera novčanog kažnjavanja za neopravdani izostanak nije dala rezultata?

Slažem se s Vama da je izmjena poslovnika dovela do efikasnije i racionalnije rasprave. Manje je incidenata i igrokaza, a veća pozornost je na argumentiranim raspravama u ime klubova i pojedinačnim raspravama. Važno je da se raspravlja o stvarnom sadržaju zakona i da se nude konstruktivni prijedlozi. Poslovnik je polučio dobre rezultate - napravili smo dobar posao. A što se tiče neopravdanih izostanaka, takve zastupnike treba kažnjavati. Nezamislivo mi je da netko ne dolazi na posao. Istodobno, vjerujem da većina zastupnika korektno obavlja svoju zadaću. Zastupnička dužnost ne podrazumijeva samo plenarne sjednice, nego i rad po odborima, međunarodne aktivnosti i angažman u svojim izbornim jedinicama.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.