Čovjek bi pomislio da bi tip koji je nakon napada na New York 11. rujna 2001. potrpao desetke imigranata u sabirne centre, bez suđenja, u nekim slučajevima i tjednima da nisu vidjeli svoje obitelji, bio baš po ukusu tipa poput Donalda Trumpa. I bio bi apsolutno u pravu. Toliko da je upravo takvog, Christophera Wraya, američki predsjednik odabrao za novog direktora FBI-a, nakon što je prethodno s te funkcije potjerao Jamesa Comeyja, iz razloga koji se, što više prolazi vrijeme, pokazuju sve jasnijima.
Wray na duši nosi to što je prije skoro 16 godina skupa s pomoćnikom iz ministarstva pravosuđa naložio zatvorskoj upravi da zatočenike, koje se u kaosu nakon napada na Twin Towers masovno skupljalo, drže što je moguće duže bez da im se omogući pristup odvjetnika. Wrayu su to mnogi zapamtili, u svakom slučaju pojedinci i organizacije svjesni kakvo je to bilo kršenje ustavom zajamčenih sloboda.
A sad takav čovjek dolazi na čelo FBI-a. Wray je prije 16 godina bio zamjenik glavnog državnog odvjetnika u Washington D. C. Ljudi iz ureda tada su tražili sve načine kako bi onemogućili daljnje terorističke napade. Jedan od najkontroverznijih, svakako jedan od najgorih promašaja, bila je odluka da Agencija za imigraciju i naturalizaciju strpa 700 ljudi, nabrzinu povezanih s napadom na Twin Towers u pritvor. Skoro svi su bili muškarci i u pravilu iz Pakistana, Egipta, Turske, Jordana, Indije ili iz Jemena.
Zanimljivo je da nitko nije bio iz Saudijske Arabije, iz zemlje odakle je bilo 15 od 19 terorista tog jezivog dana. Sve uhićene vlasti su tada optužile zbog nekog prekršaja o useljavanju, bilo da su ušli ilegalno u SAD ili im je istekla viza. No, u takvim slučajevima riječ je o proceduri koja znači stalnu mogućnost posjeta i pristupa odvjetniku. A ove ljude strpali su u zatvore najviše razine osiguranja, bez ikakve komunikacije s ikime izvana. Čak, niti obitelj, još manje odvjetnici, ako su ih i imali, nisu imali pojma što je s njima.
Direktorica zatvorske uprave Kathy Hawk Sawyer naknadno je otkrila istražiteljima da su upravo Wray i njegovi kolege naredili da se tih 700 ljudi ima tretirati na takv način. Izvještaj navodi da su joj rekli "neka ne žuri" s omogućavanjem komunikacije s vanjskim svijetom zatočenima zbog navodne povezanosti s terorističkim napadima, uključujući i obitelj i pravnu pomoć.
Izvještaj navodi i to da su neke od njih držali zatočene, bez ikakvog pravosudnog postupka, pod takvim sigurnosnim nadzorom da čak niti pojedini zatvorski službenici nisu imali pojma gdje se nalaze njihovi zatočenici. To se doznalo iz toga što su trojica iz ureda državnog tužitelja došla u jedan od tih zatvora tražiti ih, da bi im u zatvoru rekli da se ti ljudi kod njih ne nalaze. Iako su tamo bili.
A to je bilo upravo ono kako je to zamislio čovjek kojega Trump sada postavlja za direktora FBI-a. Vlada je naknadno tvrdila da su zatočeni imali puni kontakt s vanjskim svijetom, što su dokazali da nije istina od Human Rights Watcha do mnogih iz administracije i iz obitelji zatočenih. Jedno od rijetkih svijetlih mjesta koje mediji sada spominju o Wrayu jest onaj kako je prije nekoliko godina pripremio izručenje Johna Demjanjuka pravosuđu u Njemačkoj.
Bila je riječ o optuženom, poslije i osuđenom za ratne zločine, jer je kao mladić u Drugom svjetskom ratu bio čuvar u nacističkom logoru smrti u Sobiboru. Međutim, ono što je radio tjednima nakon 11. rujna 2001. mnoge u SAD-u navodi na ozbiljnu bojazan da je riječ o čovjeku koji je vrlo lak na uskraćivanju nečijih ustavnih prava "u ime viših interesa".
