Kao da je netko ubio na ulici tri čovjeka i protiv njega nema optužnice, a dignete optužnicu protiv onoga koji je to vidio i nije prijavio. Ovo je sumrak države – kaže nam jedan od direktora koji se našao na optužnici Županijskog državnog odvjetništva u slučaju Agrokor.
Iako nakon skoro dvije godine istrage još nema optužnice niti protiv Ivice Todorića za izvlačenje preko 1,4 milijarde kuna iz Agrokora ni protiv desetak njegovih suradnika, pomalo paradoksalno, prva optužnica je protiv hrvatskih tvrtki koje su poslovale s Agrokorom i pretrpjele priličnu financijsku štetu u cijelom kolapsu koncerna. DORH je objavio da terete čak 29 osoba iz 13 tvrtki za prikriveno financiranje Agrokora i to putem lažnih mjenica.
Nisu objavljeni niti inicijali osoba, niti tvrtki, a kako je ukupno kroz godine oko 186 tvrtki poslovalo na sličan način s Agrokorom, nezahvalno je navoditi tko je sve na tom popisu, a tko nije. No po sadržaju optužnice je vidljivo da ne terete nikoga iz Agrokora, faktoring kuća i banaka koje su bile uključene u cijelu operaciju. Već ranije je objavljeno da su od većih koji su poslovali na taj način s Agrokorom bile i tvrtke Kraš, Franck, Sokol Marić, AWT, Unex i brojni drugi dobavljači, redom hrvatske poznate tvrtke. Direktori s kojima smo razgovarali kažu da i sami trebaju provjeriti tko je još s njima i zamolili su za anonimnost.
Državno odvjetništvo nije objavilo niti iznos štete, ali sve direktore tereti za krivotvorenje službene isprave tijekom sedam godina. Mjenica inače služi kao sredstvo osiguranja da će vam netko redovno platiti dug. Ali s njom se dalje može i trgovati. I to su u Agrokoru iskoristili kao novi oblik financiranja kada im banke više nisu smjele davati kredite jer su bili prezaduženi.
Ukratko, izdali bi mjenicu nekom svom dobavljaču kao da im je on isporučio robu iako ništa nije isporučen. Taj dobavljač bi onda otišao u faktoring kuću koja otkupljuje mjenice. Dobili bi novac za mjenice, a onda taj novac vratili u Agrokor i tako ga prikriveno financirali. Prvi mediji koji su potpuno razotkrili tu shemu kroz svjedočanstvo jednog od dobavljača su bili tjednik Express i 24sata. Tada smo objavili da je cijeli sustav bio osmišljen u Agrokoru, a od njega su zarađivale i faktoring kuće i banke. Međutim, nitko nije na optužnici osim dobavljača.
Poduzetnik koji je godinama poslovao s Agrokorom odlučio je još 2017. godine, pod uvjetom anonimnosti, ekskluzivno za Express otkriti kako je cijela piramida funkcionirala. I kako su na osnovi lažnih posudbi dobavljačima stvarani uvjeti za kreditiranje Agrokora. Sve je bilo dio pomno smišljenog plana za izigravanje zakona. Nakon njegova svjedočanstva jasnije je i zašto su tvrtke poput AWT-a i Unexa završile u predstečajnoj nagodbi zbog regresnih mjenica.
Kako je sve počelo? U 2012. godini je Hrvatska narodna banka počela stiskati banke zbog kršenja izloženosti zakonskog ograničenja prema Agrokoru. Banke su rado davale kredite, nije bilo problema dok je HNB vodio Željko Rohatinski, koji je nakon mandata zaposlen u Agrokoru. No nova ekipa Borisa Vujčića ipak je krenula daleko od očiju javnosti stiskati banke da više ne smiju davati kredite Agrokoru jer, ako on padne, prijetila je ugroza cijelom sustavu.
Tad je pronađen model s faktoring društvima, koja će preuzimati dugove i lijepo profitirati. Model je osmišljen u suradnji s Agrokorom, faktoring društvima i bankama. Naš sugovornik kaže da su u Agrokoru točno znali sve detalje poslovanja njegove tvrtke, što su mogli dobiti samo od banke.
"Mi smo potpisali samo ugovor s Agrokorom. U njemu je bilo sve definirano. Koja tvrtka iz Agrokora će nam dati mjenice, kod kojeg faktoringa ćemo te mjenice naplatiti, koja banka će financirati tu faktoring kuću. Popis je bio precizan kao kad vam putnička agencija složi raspored na putovanju. I sve je funkcioniralo točno u dan. Mi nismo više nikoga morali obilaziti nakon potpisa", preprčiao nam je taj poduzetnik.
Shema je išla u nekoliko koraka. Prvi je da neka od tvrtki Agrokora fiktivno posudi novac dobavljaču. Recimo za primjer milijun kuna. Naravno, ne daju mu novac, koji nisu imali, nego mjenicu. Ta mjenica ima uporište u zakonu iako iza nje ne stoji baš nikakva usluga, roba ili stvarni novac.
Tu mjenicu dobavljač odmah prosljeđuje unaprijed dogovorenoj faktoring tvrtki. Neke od njih su bile tek osnovane i nisu imale novac za isplatiti dobavljača nego faktoring tvrtka uzima kredit od banke. Naravno, banke bi teško davale novac tek osnovanim društvima da sve unaprijed nije dogovoreno. Faktoring društvo isplati od onih milijun kuna dobavljaču 900.000 ili 950.000 kuna na ime mjenice.
"A mi onda odmah taj novac proslijedimo Agrokoru. Tako je stvorena linija kreditiranja kako bi se zaobišle zakonske regule po kojima se domaće banke više nisu mogle izlagati Agrokoru. Agrokor je plaćao na taj novac i kamate i naknade i bilo mu se znatno skuplje zaduživati, ali oni su to osmislili kako bi stalno imali pristup svježem novcu", objasnio nam je taj poduzetnik.
Faktoring društvo se nadalje naplaćivalo od Agrokora, ali im je i dobavljač potpisao da se mogu naplatiti od njega ako Agrokor ne plati. Skoro četiri godine sve je funkcioniralo besprijekorno. Agrokor je redovno plaćao, a onda je došla kriza početkom 2017. godine. Mjenice više nisu mogli otkupiti, a faktoring kuće i banke su krenule u naplatu od dobavljača.
Prema ranije objavljenim podacima, Agrokor je imao oko 3,2 milijardi kuna regresnih mjenica prema vanjskim tvrtkama. Prema svojim vlastitim tvrtkama unutar koncerna ima još oko 4,2 milijarde kuna, što samo govori o raširenosti modela. Kako onda HNB nije vidio da se banke izlažu previše faktoring društvima na osnovi mjenica? Kako HANFA, agencija koja nadzire faktoring, nije vidjela da se skoro cijelo poslovanje faktoring društava temelji na mjenicama samo jedne tvrtke? Pitanja su to koja postavlja poduzetnik, ali preuzima dio krivnje i na sebe.
"Ako treba, i ja ću odgovarati, ali ima u lancu onih koji su prije mene", rezignirano nam je pričao naš sugovornik. A tko su faktoring kuće koje su u tome sudjelovale? Dvije najveće su Raiffeisen factoring i Erste factoring. Obje su u vlasništvu velikih banaka koje posluju u Hrvatskoj. A one su bile pod zabranom kreditiranja Agrokora. "Sav novac za te dvije faktoring kuće je stizao iz inozemstva, od banaka majki. A one nisu pod nadzorom HNB-a", kazao nam je sugovornik iz financijskih krugova upućen u problematiku.
