Top News Izbori u Americi
1369 prikaza

Tko će voditi SAD: Miljenica elita ili brutalni populist

Hillary Clinton i Donald Trump
REUTERS
cijeli svijet prati tko će ući u Bijelu kuću, jer izbori u Americi ne utječu samo na američko društvo

Još od američkih predsjedničkih izbora 1964., tko dobije državu Ohio (guverner je John Kasich, republikanac hrvatskih korijena), dobiva izbore i ulazi u Bijelu kuću.

Izbori u Americi | Author: REUTERS REUTERS
Ta je mantra sasvim dobro ucijepljena u glave kandidata. Trenutačno ovako stoje stvari u državi čiji je simbol crveni karanfil: Hillary Clinton (demokratska kandidatkinja) u anketama osvaja 50,7 posto, a republikanac Donald Trump 47,7 posto. 

Ali od prošlotjedne senzacionalne objave direktora FBI-ja Jamesa Jima Corneya da opet otvara istragu o slanju elektroničke pošte gospođe Clinton dok je bila državna tajnica, Trump se kao Jason Voorhess iz “Petka 13.” opet, opet, opet vratio. 

A izbori su sutra. Sve je otvoreno, doslovno je svašta moguće. Beskrajno inteligentni slovenski filozof Slavoj Žižek nekidan je onako nervozno, tupkajući se rukama po čelu i malo pljuckajući na novinara, objasnio da bi bez razmišljanja glasovao za Trumpa. 

Njegova teza, ukratko, temelji se na tome da, ako gospođa Clinton pobijedi, obje stranke, demokrati i republikanci, nikad neće doživjeti dubinske promjene koje su im prijeko potrebne.

Trump u Bijeloj kući, pa makar i na četiri godine, natjerat će političke establišmente na strukturalne, dubinske promjene. Pa onda i cijelo američko društvo. 

Trump, površni i bahati tip, okretni biznismen (tri puta je propao), sigurno mizoginist i blagi granični slučaj rasista, već je postigao nezapamćen uspjeh.

Trumpov uspon puno govori o njemu i njegovoj sposobnosti da se prilagodi, ali još više o samoj Americi i Amerikancima.

Onima koji mrze imigrante i boje se Afroamerikanca i muslimana, vjeruju u strašne urote i na koje su obje stranke sasvim zaboravile. 

Trump se baš njima obratio. Vrlo jasnim i sasvim jednostavnim porukama protiv političkih elita, visokog biznisa, banaka, Kineza i s milijun obećanja koje, naravno, nikad neće ostvariti. 

Takav brutalni populizam, od ozbiljnog stranačkoga kandidata, američka politika još ne pamti.

Hillary Clinton miljenica je američkih liberalnih elita, ali ima neviđenih problema kod neodlučnih birača. 

Izbori u Americi | Author: REUTERS REUTERS
Ona, svakako, bolje od Trumpa razumije visoku politiku, kako funkcionira NATO te zašto baš i nije dobro gađati sirijskog Asada i ISIL nuklearnim projektilima. 

No u glavama birača ne ostavlja iskren dojam. Tijesne veze s bankarima s Wall Streeta, koji su izazvali najveću finacijsku krizu u SAD-u, nakon legendarnog sloma burze 1929., a iz svega izašli sasvim neokrznuti, srozali su joj rejting. 

Birači vjeruju da gospođa Clinton voli i malo lagati, zaobilaziti važna pravila. A onda svisoka docirati. Clinton su, u finišu kampanje, ozbiljno poljuljale dvije afere. 

Dokumenti s WikiLeaksa o spomenutim dobro plaćenim relacijama s utjecajnim bankarima. A onda i famozni e-mailovi iz State Departmenta.

U utorak svaka od 50 saveznih država SAD-a, kao i Washington DC (posebno regulirano područje Okruga Kolumbija), raspolaže s dijelom glasova tzv. elektorskog zbora, koje će dodijeliti nekom od kandidata. 

Nema podjele. Pobjednik dobiva sve elektorske glasove u državi. Ukupno ih je 538, a predsjednikom postaje kandidat koji osvoji najmanje 270 elektorskih glasova. 

Sustav je bitan jer je važniji od glasova koje će Trump i Clinton dobiti izravno od birača. 

U nekakvoj političkoj procjeni kampanja Hillary Clinton ozbiljno bi profitirala od podrške tzv. demokratskih država poput New Yorka, New Jerseya, Illinoisa i Kalifornije.

Ove mnogoljudne savezne države (broj elektorskih glasova ovisi o broju stanovnika), ako se stvari drugdje slože, mogle bi glasovima donijeti i konačnu pobjedu.

Primjerice, Barack Obama je 2012. osvojio 53 posto glasova birača, što mu je onda donijelo 68 posto elektorskih glasova. I Bijelu kuću. Bitno je obratiti pažnju i na tzv. swing states. 

Hillary Clinton | Author: REUTERS/Charles Mostoller REUTERS/Charles Mostoller
Arizona, Florida, Sjeverna Karolina i već spomenuti Ohio mogu okrenuti ishod izbora. Kako sad stoje stvari, Trump i Clinton nemaju neku značajniju prednost u ovim, za ishod izbora, krucijalnim državama.

Gdje je u svemu Hrvatska? Nekoliko je zanimljivih teorija o tome što bi za nas mogla značiti pobjeda Trumpa ili gospođe Clinton. 

Primjerice, Hillary Clinton nastavila bi pratiti, s jednakom pažnjom kao i Obamina administracija, što Rusi i Putin rade na Balkanu i u Hrvatskoj.

Ruski utjecaj u Srbiji i Mađarskoj, a pogotovo u BiH, odnosno Republici Srpskoj, Amerikance ozbiljno zabrinjava. 

Pogotovo korištenje financijskih kanala kroz te države za plasiranje novca u Europsku uniju unatoč sankcijama zbog ruske agresije u Ukrajini. 

U Hrvatskoj, pak, Washington se najviše bavio ograničavanjem ruskog energetskog utjecaja, pa je iz igre oko kupnje dionica Ine, preko mađarskog MOL-a, još onda izbacio ruski Gazprom. 

Ne treba zaboraviti ni aferu ruskog pokušaja investiranja u finsku nuklearnu elektranu preko hrvatske tvrtke Migrit, u vlasništu ukrajinske državljanke bliske bivšem šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku. 

Hrvatske sigurnosne službe redovito i javno upozoravaju na jaku rusku obavještajnu djelatnost. 

Uostalom, Vlada u Zagrebu nedavno je prognala ruskog obavještajca koji je radio pod uobičajenom diplomatskom krinkom.

Čak se i nedavna uhićenja deset pripadnika HVO-a u Orašju, naručena iz Banje Luke, a odrađena od središnjih vlasti u Sarajevu, ponegdje tumače kao stanovita ruska poruka Andreju Plenkoviću zbog dviju stvari: njegove naklonosti Ukrajini i kritiziranju Moskve te zahlađenju odnosa s Rusijom, što nije bila strategija njegova prethodnika na čelu HDZ-a.

A Trump je, barem zasad, iskazivao snažne simpatije prema Moskvi i Putinu. Javnost je sablaznila izjava (što je sasvim redovita pojava) da ne misli kako bi NATO trebao stati u obranu baltičkih republika ako ih Rusi napadnu. 

Iz toga je puno jasnije što i Hrvatska može očekivati ako na predsjedničkim izborima pobijedi Trump i postane predsjednik.

  • Dosta 17:56 07.Studeni 2016.

    Muka mi od jeftinoće ovih desnih,ma gdje bili.