Top News
1916 prikaza

The Economist: Vlada RH funkcionalna kao u Kambodži

Zagreb: Predsjednica, premijer i predsjednik Sabora položili vijence na Mirogoju
Robert Anić (PIXSELL)
Ovogodišnji pregled stanja demokracije u svijetu 2018. opisuje posljedice ere koja je počela s Karamarkom i Sanaderom

Prema ovogodišnjem The Economistovom godišnjem Indexu demokracije nakon tri godine opadanja demokracije u 167 zemalja svijeta, u 2018. godini napokon je pad prosječne demokratičnosti svijeta zaustavljen. Pad demokracije prema 60 pokazatelja stanja u tim zemljama, prošle godine zabilježen je u samo 42 zemlje, što je jako dobra vijest jer je tijekom 2017. demokracija bila u padu u čak 89 zemalja. Usto je demokracija uznapredovala u 48 zemalja.

Danas na svijetu, prema The Economistovom pregledu, u "potpunoj demokraciji" živi samo 4,5 posto svjetskog stanovništva. A Hrvatska? Hrvatska je uspjela i ove godine naći se među 42 zemlje u kojima je demokracija nastavila padati. Naša zemlja tako spada među "manjkave demokracije", i to neposredno iza zemalja poput Poljske, Izraela, Trinidada i Tobaga, Bugarske i Rumunjske, a neposredno ispred Ukrajine, Meksika, Argentine, Srbije, Mongolije...

Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović MILANOVIĆ? Top News Kolinda više nije sigurna, tko će nam biti predsjednik/ica?

Hrvatska je označena ukupnim indeksom 6,57, prema čemu se nalazi u donjem razredu "manjkavo demokratskih" zemalja, a što je poražavajući pokazatelj što nam se dogodilo posljednjih nekoliko godina. 2006. i 2008. godine Hrvatska je bila ocijenjena indeksom 7,04 i bila je na samom pragu ulaska u klub zemalja s punom demokracijom. Tu se, očekivano, na vrhu nalaze nacije poput Norveške, Islanda, Švedske, Finske, Njemačke, Kanade, Irske...

E da bi 2010. pala na 6,81, naredne godine i na 6,73, što je bila očita cijena kulminacije ere premijera Ive Sanadera. Naredne četiri godine, od 2012. do 2015., Republika Hrvatska bila je na pragu ulaska u EU, potom je i ušla u EU, te sada ispada da je razdoblje koalicije vlade oko SDP-a i Zorana Milanovića, unatoč svim manjkavostima, bilo vrijeme političke stabilnosti, generalno uzev.

Pad je započeo uzletom Tomislava Karamarka i njegove inačice HDZ-a, te koalicije u kojoj je bilo i krajnje desničarskih opcija, a onda i onim katastrofalnim ustoličenjem Tihomira Oreškovića za premijera. Tu negdje pada i početak predsjedničkog mandata Kolinde Grabar Kitarović.

Kolinda Grabar Kitarović | Author: Igor Kralj (PIXSELL) Igor Kralj (PIXSELL)

U međuvremenu se u Hrvatskoj dogodio pad vlade, pucanje ljubavi između HDZ-a, odnosno Karamarka, i Mosta, dolazak na čelo HDZ-a Andreja Plenkovića, a na čelo SDP-a Davora Bernardića, s kojim se glavna opozicijska stranka velikim dijelom raspala. Za kraj 2016. Hrvatska je zato dobila indeks osjetno manji nego godinu prije, samo 6,75. Prošle godine bilo je to već 6,63, a ocjena za ovu je samo 6,57.

Sredinom 2018. premijer Plenković je na određene kritike, iako, bilo je tu u vezi demografije i napumpane propagande iz određenih političkih krugova, rekao da bi u određenim "zemljama Afrike i srednjeg istoka"... "vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj". To jest istina za veći dio tih zemalja, ali u uvjetima života u Hrvatskoj i silazne putanje standarda i mnogočega drugog, bilo je to vrlo neukusno.

Express je zato tu njegovu izjavu popratio analizom gdje je Hrvatska bila 1990. u odnosu na svijet, primjerice Portugal, baltičke republike itd., a gdje je danas. Kulminacija analize je bila da je, primjerice, i Bocvana afrička zemlja, a zločesti zaključak je bio da nitko kome je poznato kako stvari stoje, ne bi baš dao ruku u vatru da će ta zemlja stajati lošije od Hrvatske i 2028. godine.

Mate Radeljić Generator sukoba Top News Kolindin čovjek: S Pantovčaka za Karamarka ruši Vladu

Bocvana danas spada u više razvijene zemlje, tamo gdje se nalazi i Hrvatska, više od polovice BDP-a dobiva od dijamanata iz rudnika u većinskom državnom vlasništvu i troši to na npr. zdravstvo i obrazovanje svojih građana. Uglavnom, prema The Economistovom ovogodišnjem demokratskom ocjenjivanju Bocvana ima indeks od 7,60, debelo iznad Hrvatske, ispred čak i članica EU-a poput Mađarske, Litve, Slovačke, Poljske, Bugarske, Rumunjske, hm, Hrvatske...

The Economist je u kratkom pregledu naše zemlje Hrvatsku danas opisao ovako:

"Vlada koalicije oko HDZ-a vjerojatno neće potrajati do kraja mandata 2020. godine. Hrvatska je od 2015. do 2017. znatno smanjila svoj fiskalni deficit i izašla je iz EU-ove procedure o deficitu. Rekordni učinci turizma, snažna domaća i vanjska potražnja, te povećano korištenje EU fondova poboljšali su izglede Hrvatske za gospodarski rast. Predviđamo da će stvarni rast BDP-a od 2018. do 2022. biti 2,7 posto (godišnje). Restrukturiranje Agrokora predstavlja politički i ekonomski rizik."

A što se to točno krije iza političke blamaže Hrvatske kao članice EU-a u ovogodišnjem The Economistovom pregledu? Ako se samo malo razmisli o sljedećim brojkama, vidi se da su tamošnji analitičari sasvim pristojno snimili našu zemlju. Izborni proces i višestranačje ocijenjeno je indeksom od 9,17, prema čemu bi RH bila zemlja pune demokracije. Logično, jer ipak je riječ o nečemu što je najstrože uvjetovano već i samim članstvom u EU.

Sinj: Okupljanje prije početka 299. Sinjske alke | Author: Tino Jurić/ PIXSELL Tino Jurić/ PIXSELL

Već nešto, i to bitno, slabije Hrvatska stoji s građanskim slobodama. Tu je Hrvatska dobila 8,24. Primjera radi, to je u toj kategoriji isti indeks što ga imaju i Istočni Timor, Gvajana, Dominikanska Republika ili Salvador. Ostale kategorije po Hrvatsku su totalni debakl. Funkcioniranje vlade ocijenjeno je s pukih 6,07, političko sudjelovanje građana sa 6,11, politička kultura sa 5,63...

Zapravo je zastrašujuće koliko je Hrvatska po tim ocjenama slična Srbiji Aleksandra Vučića, plasiranoj samo nekoliko mjesta niže, ili čak, recimo, jednom Lesotu. Kopajući po kategoriji "hibridnih režima", onih između manjkave demokracije i diktature, pronašli smo da je Hrvatska po građanskim slobodama ocijenjena isto kao Fidži, da je politička kultura u našoj zemlji ista kao u Tanzaniji ili Gambiji, a nemalo slabija od one u Ugandi ili Keniji, da nam je funkcionalnost vlade ocijenjena isto kao i Kambodži.

Može se Hrvatska uspoređivati i sa zemljama iz svoje kategorije, pa zaključiti da imamo političku kulturu bolju nego što je u Bugarskoj ili Slovačkoj, da nam je ista kao u Poljskoj, ili da nam građani politički participiraju točno onoliko koliko i u Trinidadu ili Tobagu. Ali, na kraju priče to baš i nije neka utjeha.

  • Milan.banijac 12:06 10.Siječanj 2019.

    LIJEPA UPOREDBA SA KAMBODŽOM, DRAGI POLITIČARI, TO JE SLIKA VAŠEG RADA.

  • BESTpartizan 10:50 10.Siječanj 2019.

    rekao bi sanader u banani smo