Zagrebački Županijski sud u utorak je nepravomoćno oslobodio bivšeg čelnika Hrvatske poštanske banke (HPB) Josipa Protegu i njegova suradnika Ivana Sladonju optužbi za nezakonito odobravanje 16 milijuna kuna kredita Elektronskom medijskom centru iz Zagreba i istarskom dnevniku Glas Istre.
Prema pojašnjenju suca Vjerana Blažekovića, tijekom postupka je utvrđeno da prvooptuženi Protega i drugooptuženi Sladonja prilikom izdavanja kredita nisu povrijedili tadašnji Zakon o bankama, kao niti interni zakon HPB-a o izdavanju kredita.
U objašnjenju nepravomoćne oslobađajuće presude sudac Blažeković je naveo da su svi ispitani svjedoci potvrdili kako je tvrtka Elektronski medijski centar osnovana nedugo prije odobravanja kredita u cilju objedinjavanja medijskog prostora u Istri te da je takva praksa uobičajena.
Za odobravanje kredita Glasu Istre, sudac je naveo kako prvooptuženi Protega u trenutku izdavanja kredita nije znao da će list završiti u stečaju, dok drugooptuženi Sladonja kao član uprave nije imao saznanja o odobravanju kredita. Sudac je dodao i da su svjedoci tijekom postupka istaknuli da se HPB dolaskom Protege na čelo banke proširio na čitavu Hrvatsku te da je promet banke s nule narastao na gotovo milijardu kuna.
Tužiteljstvo je Protegu i Sladonju teretilo za sumnjivo financiranje pulskog dnevnika Glas Istre i to prema uputama u međuvremenu preminulog člana uprave te tvrtke Đanija Bažona.
Osim toga, tužiteljstvo je sumnjalo da su ponuđeni instrumenti osiguranja odstupali od bankarskih pravila pa su okrivljenici bili svjesni da banku izlažu riziku i nastanku znatne štete.
Protegu i Sladonju teretilo se i da su u svibnju 2009. Glasu Istre odobrili kratkoročni revolving kredit u iznosu od pet milijuna kuna za obrtna sredstva iako su znali da je to poduzeće sklopilo ugovor o pristupanju dugu za kredit odobren Elektronskom medijskom centru i da je banka prema njemu izložena za najmanje 11 milijuna kuna.
Protegu i Sladonju tužiteljstvo od ranije tereti da su, sa suoptuženicima, Hrvatsku poštansku banku u slučaju „Bankomat“ oštetili odobravanjem rizičnih kredita, a to suđenje još uvijek traje.
Podsjetimo, bivše čelnike Hrvatske poštanske banke, na čelu s Protegom, Uskok je teretio da su od 2005. do 2009. oštetili banku za najmanje 255 milijuna kuna jer su davali visokorizične kredite koji nisu vraćeni banci. Teretilo ih se i za dodatnu štetu od 26 milijuna kuna zbog isplate menadžerskih bonusa, od čega su međusobno navodno podijelili više od 13 milijuna kuna. Sud je u ovom predmetu optužnicu, podignutu u srpnju 2010., dva puta vraćao na doradu. Suđenje je počelo tek u siječnju 2014. da bi svojevrsni epilog dobilo ovih dana.
Kao šef HPB-a bio je upleten i u brojne druge afere, a spomenimo ovdje samo njegovu suradnju s Mladenom Barišićem, bivšim glavnim tajnikom HDZ-a i glavnim svjedokom protiv Ive Sanadera. U rujnu 2012. ispričao je kako je u tri godine suradnje s Fimi Medijom isplaćeno između pet i šest milijuna kuna.
"U travnju 2007. smo potpisali ugovor o suradnji s Fimi Medijom na traženje Mladena Barišića", kazao je Protega.
Dodao je kako je htio udovoljiti Barišiću kako ne bi naštetio poslovanju banke.
"Barišić je bio državni tajnik u ministarstvu financija, a mi smo bili u ekspanziji i htjeli smo pristup državnim firmama da postanu naši klijenti. To nije moglo ići bez podrške vlade i politike", rekao je Protega.
Protega je u istrazi rekao kako je čuo da Barišić zna biti vrlo neugodan i nezgodan te da je politički moćan i blizak Ivi Sanaderu. Na sudu je ponovio rekao kako i dalje to misli.
"Čuo sam priče kako nisam kooperativan i kako ne želim suradnju s Fimi Medijom pa smo potpisali ugovor jer nisam dalje htio "ljutiti" Barišića", bila je vjerojatno i ključna Protegina izjava. Samo jednom rečenicom je ispričao kako je funkcionirao čitav sustav plaćanja Fimi Mediji.
Tijekom godina suđenja Protegi je bila blokirana i imovina, ali to ga nije spriječilo u gradnji vile kod Dubrovnika. "Otiđite gore pa vidite kako pravna država radi. Tamo se ne smije graditi, a Protega gradi, tko mu je dao dozvolu, nitko ne zna. Tko stoji iza njega, nitko ne zna. Kako čovjek optužen za nezakonito trošenje tolikih milijuna gradi vilu, opet nitko ne zna, a meni su smanjili mirovinu zato što su mi naknadno rekli da imam manju stopu invalidnosti", ispričao je jedan bivši pripadnik HV-a Večernjem listu.
Bilo je to davne 2010. godine dok je Protegina priča bila tek na početku. Vidimo da je otada prošlo 8 godina, a još nema pravomoćnih presuda. Istini za volju, Protega je govorio da to nije njegova kuća, ali čini se da je bila povezana s njime i malo je neobično da on nije znao da tvrtka njegove supruge gradi nekretnine u Cavtatu.
U to vrijeme mu je USKOK blokirao kuću i dvorište u Basaričekovoj ulici u Zagrebu, te manje zemljište u Šestinama, garažu, vikendicu kod Šibenika te stan u Masarykovoj u Zagrebu.
Čini se da mu ništa od toga nije naštetilo, a pitanje je kada ćemo dočekati pravomoćnost njegove presude.
