Top News
2389 prikaza

Sudstvo primjenjuje predrasude, a Istanbulska će tu pomoći

Ivana Radačić
Goran Stanzl/PIXSELL
Znanstvenica i pravnica Ivana Radačić laički objašnjava zašto je važna Istanbulska konvencija i što će ona značiti u svakodnevnom životu

Mlada znanstvenica s Instituta Ivo Pilar, pravnica i članica 'Radne skupine UN-a o diskriminaciji žena u zakonima i praksi' Ivana Radačić jedna je od najboljih poznavateljica 'kontroverzne' Istanbulske konvencije, i jedna od onih sugovornica koje, zahvaljujući svom znanju, mogu jednostavno objasniti i najkompliciranije pravne zavrzlame i što nam to Konvencija zapravo donosi.  

Možete li nam objasniti što će u svakodnevnom životu i funkcioniranju promijeniti potencijalna ratifikacija i implementacija Istanbulske Konvencije u Hrvatskoj - što će to značiti za budžet države, zakone, ali i za žene i djecu - što bi se trebalo, i na koji način, poboljšati?

Ratifikacija odnosno implementacija Konvencije donijela bi čitav niz pozitivnih pomaka u području obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama i to u područjima kojima se bavi: prevencija, zaštita žrtava i progon počinitelja. Prvo, zakonodavstvo bi se moralo uskladiti sa zahtjevima Konvencije. Naime, pitanje je koliko je naš zakonodavni okvir prema kojem se većina obiteljskog nasilja tretira kao prekršaj, za koji se izriču novčane kazne ili kazne do 90 dana zatvora, suglasan sa zahtjevom Konvencije da su sankcije „prikladne, učinkovite i odvraćajuće“, a posebno je problematična praksa procesuiranja žrtvi temeljem Zakona o prekršaju protiv javnog reda i mira.

Nadalje, problematično jest što su zaštite mjere predviđene kao sankcije, dok Konvencija zahtjeva da se njih izriče neovisno o progonu počinitelja. Osim toga, naše zakonodavstvo ne previđa tzv. hitne naloge za udaljavanje (emergency barring orders) koje omogućuju policija već pri samoj intervenciji naredi počinitelju da se udalji iz stana.

Kolaž Sandra Benčić, Joško Klisović i Ivana Radačić Famozna Top News "Istanbulskom ugrožavamo samo nasilnike u obitelji"

To su samo neki primjeri neusklađenosti zakonskog okvira koji regulira obiteljsko nasilje, a postoje problemi i u području regulacije seksualnog nasilja. Osim što bi implementacija Konvencije zahtijevala poboljšanje zakonodavstva, tražila bi i od države da osigura koordinirani, integrirani pristup problemu nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja i uspostavi tijelo koje bi bilo zaduženo za praćenje politike u tom području.

Sva bi državna tijela na svim razinama vlasti trebala voditi brigu o interesima žrtvi obiteljskog nasilja te s tim u vezi surađivati s organizacijama civilnog društva. Npr. u postupcima o skrbništvu djece i odlučivanje o pravu na susrete činjenica nasilja nad jednim od roditelja morala bi se uzimati u obzir i štititi i žrtve, što sad često nije slučaj. Osim toga, država bi morala poboljšati sustav zaštite žrtava i osigurati dovoljan broj skloništa i kriznih centara za žrtve silovanja. Ukratko, implementacija Konvencije uvelike bi pomogla u sprečavanju i borbi protiv obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama.

Svi govore o "rodnoj ideologiji" te rodu/spolu - Vi ste pravnica, možete li našim čitateljima pojasniti ima li ideologije u Istanbulskoj te kako ona stoji s tzv. rodnom ideologijom? Kažete da se već i naš pravni sustav koristi terminom rod - u čemu je onda problem?

Jedina „ideologija“ u Istanbulskoj konvenciji jest „ideologija“ ljudskih prava, koja počiva na vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode i ravnopravnosti. Načelo ravnopravnosti između muškaraca i žena ostaje isprazno, a pravo neostvarivo, ako se u obzir ne uzimaju društvene norme i okolnosti koje tu ravnopravnost onemogućuju. I upravo se stoga već od 1970-tih godina u međunarodnom pravu i znanstvenom diskursu koristi termin rod. Termin ukazuje na to da pozicija žrtve nije inherentna ženskom spolu, niti pozicija nasilja muškom spolu, već je ukorijenjena u društvenom sustavu koji žene doživljava kao inferiorne u odnosu na muškarce.

Rada Borić Žena nije sluškinja Top News "Crkva žene pokušava vratiti u kuhinju"

Drugim riječima, rod označava karakteristike i uloge koje društvo pripisuje ženama i muškarcima, a koje nisu samo postavljene kao različite već i različito vrednovane. A s obzirom da je rod društveno određen, rodno-uvjetovano nasilje može se mijenjati. Konvencija upravo i poziva na promjenu društvenih obrazaca koji počivaju na ideji inferiornosti žena i ukidanje rodnih stereotipa, na što neke udruge i pojedinci pokazuju veliki otpor i strah za hrvatsku tradiciju.

Nadam se da hrvatsku tradiciju ne određuju rodni stereotipi i diskriminaciji žena; u svakom slučaju naš Ustav temelji se na vrijednosti ravnopravnosti spolova, te se od samih početaka uspostave države donose politike rodne ravnopravnosti i provode se mjere rodno-osviještene politike. Do sada to nije bilo sporno, tako da ne razumijem zašto sada preispitujemo temeljne termine i vrijednosti, tim više što je jedan od ciljeva održivog razvoja na razini UN-a postizanje rodne ravnopravnosti.

Skupljamo anonimne priče žena koje su, nakon što su iskusile nasilje i zlostavljanje, doživjele ponižavajuća iskustva od strane nefunkcionalnih ili polu-funkcionalnih državnih službi - od predrasuda prema ženama koje imaju više djece s više muškaraca, do toga da ne postoji silovanje u braku/vezi, pa sve do nemogućnosti ishodovanja alimentacije ili uzalud podignute tužbe i prijave usprkos mnoštvu dokaza o tome kako su muškarci slali prijeteće poruke ili čak provaljivali, mlatili, otimali djecu, no ti se slučajevi i dalje vuku godinama, često nauštrb žena - hoće li morati doći do strukturalne reforme institucija i/ili sudstva? Odvjetnica Sloković nedavno je rekla kako je "danas gore nego prije", te da treba pod hitno mijenjati zakone.

Da, smatram da je takva reforma potrebna i da je potrebno raditi na osvještavanju i edukaciji pravosudnih službenika, a što isto nalaže Istanbulska konvencija. I moje istraživanje sudske prakse u području seksualnog nasilja pokazalo je da u sudstvu postoje brojni mitovi o silovanju i stereotipi o žrtvama.

Mislav Ježić Skandalozno Top News Zgroženi HAZU-om: "Kao da su crkvenjaci, a ne znanstvenici"

U pravnom smislu, Konvencija donosi niz obaveza koje se odnose na sustavan i ozbiljan pristup ostvarenju temeljnog ustavnog načela: načela ravnopravnosti spolova (npr. čl.3. Ustava RH, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije) - kaže Novi list - kako objašnjavate da je nešto inherentno dobro tako napadano upravo od strane onih koji se, počesto, predstavljaju kao veliki zaštitnici obitelji?

Smatram da bi briga za obitelj trebala uključivati brigu za dobrobit svakog pojedinca/ke unutar obitelji jer samo takva obitelj može biti zdrava i sretna. U tom kontekstu borba protiv ratifikacije Konvencije koja se bavi obiteljskim nasiljem zaista je problematična i ne može se opravdati nikakvim otporom protiv tzv. rodne ideologije.

Upravo suprotno, protivnici ratifikacije Konvencije, kojima je problematična odredba koja zahtjeva promjenu stereotipnih kulturnih obrazaca i podučavanje o rodnoj ravnopravnosti i nenasilnom rješavanju sukoba, zastupaju rodnu ideologiju, ideologiju koja počiva na rodnim stereotipima i neravnopravnim rodnim ulogama.

Tanja Mravak Otpor! Kultura 'Kad kažem žena, mislim na težačku profesiju Hrvatice'

Kako komentirate to da je ministrica Murganić u radnu skupinu za ratifikaciju imenovala mahom osobe koji se bore protiv Konvencije, i je li njezina reakcija na aferu Alojz Tomašević upravo pokazatelj da nam treba suštinski zaokret i jača zaštita za žrtve nasilja?

Žalosti me to što političari na vlasti ne čine dovoljno za ratifikaciju Konvencije i daju prostor protivnicima ratifikacije u tijelima koja bi se trebala baviti poboljšanjem sustava zaštite ljudskih prava. Mislim da to sve skupa govori koliko nam je potrebna ratifikacija Konvencije tj. poboljšanje sustava zaštite od rodno-uvjetovanog nasilja. Nadam se da građani i građanke to prepoznati i dati jasne poruke političarima te da ćemo zajedno raditi na tome da ovo društvo bude nenasilno, ravnopravno društvo.

  • toni_cobra 09:14 02.Ožujak 2018.

    (i) Ova drugotna bi htjela da anemicni &co priznaju da je pametnija od njih?!?!?

  • erton 14:08 01.Ožujak 2018.

    Ravnopravnost polova je u suprotnosti sa katolickim odgojem i tradicijom.I dokle god katolicka crkva ima veoma jak politicki uticaj, nasilje nad zenama ce biti deo odgoja a samim time i prihvacena drustvena norma.Jel treba jos neki dokaz da nam religije ... prikaži još! truje zdrav razum?!?!

  • Latz 12:17 01.Ožujak 2018.

    "Istanbulska konvecnija ne propagira ravnopravnost," -- niti joj je to zadaća, propagira zaštitu od nasilja... Slažem se s pogreškom apriori odluke da je djetetu bolje s majkom kakva god da je, ali ostatak u konvenciji donosi pozitivne pomake u drugim ... prikaži još! dijelovima i ni ne predstavlja, niti to mora, konačno fiksno rješenje koje se nikada više u budućnosti neće dorađivati...