Top News
5011 prikaza

Srušio diktatora: Hrvat s Brača i sin bivšeg partizana

Branko Marinković
1/2
REUTERS
Za Branka Marinkovića kod nas se prvi put saznalo 2007. godine kad je predvodio bolivijske autonomaše

Dok cijeli svijet i dalje prati zbivanja u Boliviji nakon ostavke predsjednika Eva Moralesa, u središte medijskog interesa ponovno je došao jedan tamošnji Hrvat kojeg svrgnuti predsjednik optužuje da je glavni krivac za krvave nerede u kojima se tražila njegova ostavka. Riječ je o Branku Marinkoviću, bolivijskom veleposjedniku i multimilijarderu koji već godinama slovi kao najljući neprijatelj komunističkog diktatora Eva Moralesa. 

Morales je u optužbama na račun Marinkovića išao tako daleko da je čak izjavljivao kako 'želi po hrvatskom receptu iz Jugoslavije' cijepati i Boliviju. Istovremeno, Marinković se uporno poziva na svog oca i obitelj koja se borila u partizanima protiv nacista. Unatoč svemu, Marinkovića i dalje povezuju s ustaškim pokretom, prozivaju ga za rasizam prema autohtonom stanovništvu i ekstremizam.

Policijske i vojne snage u Meksiku Zemlja sadizma Kultura Odrezane glave, raskomadana tijela... To je moja domovina

Otvoreno neprijateljstvo između Moralesa i ovog Hrvata traje već više od 12 godina. Stoga se treba vratiti malo u povijest.

Za danas 52-godišnjeg Branka Marinkovića hrvatska je javnost prvi put saznala u središnjem televizijskom dnevniku davne 2007. godine. Reportaža je počela riječima:

"Četiri bogate bolivijske provincije prijete autonomijom, a na čelu autonomaša je naš čovjek – Branko Marinković, podrijetlom s Brača."

Vijest je stigla na dan kad je predsjednik Evo Morales u glavnom gradu La Pazu, na zapadu zemlje, slavio prihvaćanje novog prijedloga Ustava koji bi mu omogućio da ostane na vlasti sve do 2018. godine. Te 2007. imao je podršku najsiromašnijih i najbrojnijih Bolivijaca koji su masovno izašli na ulice i oduševljeno pozdravljali novouspostavljeni socijalizam, radujući se, kako su govorili – pravednijoj raspodjeli bogatstava u najsiromašnijoj latinoameričkoj zemlji.

Morales je tada pred razdraganim masama najavio bolje dane i svjetliju budućnost za sirotinju, no već tad su iz stranke Podemos sve to smatrali besmislenim jer prijedlog novog Ustava nije bio izglasan uz potrebnu dvotrećinsku većinu u Parlamentu, a morao je proći i na referendumu. No Evo Morales i njegov Pokret u socijalizam (MAS), uživali su podršku naroda.

Jedan autohtoni Bolivijac u kameru je izdeklamirao:

"Protiv toga su samo veleposjednici - gazde. Od devet bolivijskih pokrajina, četiri su najbogatije sa velikim zalihama prirodnog plina."

Te četiri, koje ujedno graniče s Brazilom, bile su redom: najsjevernija Pando, pa Beni, zatim Santa Cruz i Tarija na jugu. Da su kojim slučajem doista uspjele izboriti autonomiju, pokrile bi teritorij veći od polovice Bolivije, koja je pak površinom velika kao dvije Francuske.

I dok se na zapadu Bolivije, u La Pazu, slavio novi pravedniji poredak, istok Bolivije u svom je središtu – Santa Cruz de la Sierri – okupio skoro isti broj ljudi na ulici koji su skandirali tražeći autonomiju.

Idi Amin Idi Amin Life Najgori diktator: Bio je ludi kanibal, zvali su ga Mesar

Pred masom su se smjenjivali govornici, a jedan koji je dobio najglasniji pljesak bio je upravo Branko Marinković, predsjednik Građanskog odbora za Santa Cruz, koji je predstavio Statut o autonomiji.

"Gospodine predsjedniče, predlažemo Vam da pročitate naš Statut kako biste mogli shvatiti da je to autonomija jedinstva, a ne odcjepljenja", rekao je nakon čega je uslijedio gromoglasni pljesak stotina tisuća ljudi.

Naime, četiri provincije tražile su da dio izdašne zarade od prodaje plina, a koji odlazi središnjoj vlasti u La Pazu, ostane u njihovim rukama. Već tada situacija je bila na rubu građanskog rata. Umjesto da pročita Statut o autonomiji, Evo Morales poslao je 500-tinjak policajaca u neposlušne pokrajine, a susjedni Brazil poslao je na svoju granicu prema Boliviji vojsku kako bi, u slučaju eskalacije, zaštitio i evakuirao oko 250.000 Brazilaca koji žive u provinciji Santa Cruz.

Nakon tih događaja dvije godine se nije ništa znalo o Branku Marinkoviću, da bi 16. travnja 2009. godine stigla dramatična vijest.

Evo Morales | Author: REUTERS REUTERS
Bolivijska policija u Santa Cruz de la Sierri, gradu u kojem živi Marinković i u kojem je bilo središte autonomaškog pokreta, došlo do sukoba s terorističkom skupinom. Policija je u noćnoj akciji ubila Eduarda Rózsu Floresa, zvanog Chico.

O ovom Bolivijcu snimljeno je u Hrvatskoj nekoliko filmova, a poznat je po tome što se borio u Domovinskom ratu i sudjelovao u obrani Laslova.

Bolivijske tajne službe dobile su tada dojavu da skupina pobunjenika namjerava izvršiti atentat na Moralesa, a kad su saznali da se u gradu sakupljaju jake policijske i protuterorističke snage, skupina pobunjenika se sakrila u hotelu Las Americas.

No u ranim jutarnjim satima elitne postrojbe upale su u hotel i tom prilikom ubile Chica. Dio skupine morao je napustiti hitno Boliviju, a policija je kasnije, kako su javili, pronašla nekoliko skloništa u kojima se čuvala veća količina oružja, kao i popis ljudi koje je skupina trebala ubiti.

Nestali Pol Potovi ljudi Life Crveni monstrumi: Ljudima vadili organe bez anestezije

U toj intervenciji policijskih specijalaca, osim Chica, ubijen je i Irac Michael Dwyer, i Mađar Arpad Magyarosi, dok su dvojica uhapšena. Bili su to također Bolivijac hrvatskih korijena Mario Francisco Tadić i Mađar Elod Taso.

Branko Marinković bio je među 17-oricom koji su hitno morali napustiti Boliviju jer je Morales upravo za Marinkovića tvrdio da je hrvatski separatist koji želi i Boliviju podijeliti i proglasiti autonomiju dijela zemlje. Ujedno, bolivijski državni tužitelj je tvrdio kako je tijekom istrage utvrđeno da je Branko Marinković financijski podržavao urotnike s 200 tisuća dolara, a s njima je doveden u vezu čak i guverner Santa Cruza Ruben Costas, koji im je navodno jamčio sigurno utočište.

Moralesovi protivnici tvrdili su da je cijela akcija u hotelu Las Americas bila obična inscenacija tajnih službi i čista egzekucija, no Morales je ostao pri svom.

Rekao je da Marinković navodno ima veliku moć i svoje pristaše u Santa Cruzu, i to među vlasnicima nalazišta plina i ostalim bogatim veleposjednicima, u koje spada i sam Marinković.

Ipak, 2010. godine tjednik 'Globus' stupio je u kontakt s Marinkovićem koji je svaku mogućnost zavjere protiv Moralesa odlučno odbacio:

"Bolivija je postala narkodržava u kojoj je koncentrirana mafija iz cijeloga svijeta, čiji ljudi stradavaju u krvavim obračunima. Zavladala je neviđena represija i ukinuta je sloboda izražavanja i govora. Nevini ljudi završavaju u zatvoru", rekao je tada Marinković.

Gvatemala iz objektiva Mladena Postružnika tijekom putovanja Reportaža iz svijeta Life Isus i Che Guevara su im zakon, a Luka Modrić božanstvo

Naglasio je da, ako je nekome ugrožen život, onda je to on, a nikako Morales koji izmišlja optužbe na njegov račun i to koristi kao razlog da njegova komunistička vlast progoni svoje neistomišljenike:

"Više nemam legalnog načina da se od toga branim pa sam protiv bolivijske vlade podnio međunarodnu tužbu za povredu ljudskih prava", rekao je tada Marinković, kojeg se sumnjičilo i da je bio upleten u ubojstvo nekolicine Srba u toj zemlji.

"Iz medija sam saznao da je nekolicina Srba ubijena u mafijaškom obračunu. Na čelu narkomafije je Evo Morales i njegova je policija, sigurno, povezana s ovim krvoprolićem, kao što je bila i u mnogo sličnih slučajeva dosad. Da bi se opravdali, upiru prstom u mene", odgovorio je Marinković i već tada najavio da će se vratiti u Santa Cruz de la Sierra u kojem živi i njegova obitelj, i gdje ima tvrtku koja se bavi poljoprivredom.

Prosvjedi u Boliviji | Author: REUTERS REUTERS
No, umjesto u Boliviju, Marinković se iz SAD-a preselio u susjedni Brazil gdje živi i danas. To je još jedan razlog zbog kojeg su Morales i njegovi pristaše uvjereni da upravo Marinković rukovodi nasilnim prosvjedima koji se već tjednima svakodnevno odvijaju na ulicama bolivijskih gradova.

Otac Branka Marinkovića, bivši je partizan s otoka Brača i odselio se u Boliviju sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća. Oženio se za Crnogorku i tamo su počeli novi život.

U međuvremenu, Marinkovići su postali jedna od najbogatijih bolivijskih obitelji, a kako se piše, u vlasništvu imaju oko 40 milijuna četvornih metara zemljišta, 15.000 grla stoke, kao i tvornicu ulja koja godišnje ostvari promet veći od 100 milijuna dolara.

Danas 52-godišnji Branko Marinković prozvan je zato kraljem soje, a ima i udjele u lokalnoj ‘Banco Economico’. Politički se aktivirao i našao se na čelu oporbene stranke Građanski odbor Santa Cruza. Iako se kao novi vođe pobune spominju i drugi oporbeni čelnici, ime Branka Marinkovića sve se češće spominje kao mogućeg Moralesovog nasljednika.

Zajednica Mennonite u Boliviji Opraštanje grijeha Life Drogirali su cijelo selo, a onda silovali sve njihove žene

Istovremeno, oporba na čijem je čelu radikalni desni političar Luis Fernando Camacho - usko surađuje s imućnim bolivijskim Hrvatom Brankom Marinkovićem i njih dvojica su se često zajedno fotografirali i objavljivali te slike na društvenim mrežama. Camacho se pak obogatio kao vlasnik nalazišta prirodnog plina.

Hoće li Hrvat postati novi bolivijski predsjednik moglo bi se saznati u idućim mjesecima. Trenutačno je sigurno da je protiv Moralesa ustao i narod koji ga je sve do nedavno svesrdno podržavao. Naime, prošle godine Morales je trebao otići s vlasti, no on je izigravao Ustav i zakone kako bi se mogao natjecati za još jedan mandat, ao onda je i lažirao rezultate nedavnih izbora.

Stoga je izgubio podršku čak i mešu siromašnima, pa su neredi protiv vlasti buknuli i u glavnom gradu La Pazu. Nagli gubitak potpore rezultirao je Moralesovim bijegom u Meksiko, a možda je to trenutak kad bi se Marinković mogao konačno opet vratiti u rodni Santa Cruz de la Sierra.