Britanski ministar unutarnjih poslova Sajid Javid rekao je za BBC Radio kako je potpisao odluku o izručenju Juliana Assangea SAD-u čime se otvara put da osnivač Wikileaksa bude izručen Amerikancima koji ga terete za špijunažu i hakiranje.
- On je s pravom iza rešetaka. Imamo zahtjev za izručenjem iz SAD-a koji će sutra biti pred sudom, a jučer sam potpisao i potvrdio odluku o izručenju koja će biti pred sudom - rekao je Javid.
Američko ministarstvo pravosuđa Assangea tereti po 18 točaka optužnice, a među njima su i kaznena djela špijunaže. Tereti ga se da je pribavio i objavio tajne informacije te da se udružio kako bi hakirao državna računala. Javid je za BBC rekao kako imaju legitimni zahtjev za izručenjem te da ga je potpisao, ali da je konačna odluka na sudu.
Ukupno gledano, Assangeu u Americi prijeti čak 175 godina života iza rešetaka.
Međutim, prvo treba riješiti problematiku izručenja. "Očekujem da će sud postaviti okvirne rokove za izručenje. Vjerojatno će proći mjeseci prije bilo kakvog saslušanja i tek tada će svaka strana moći uložiti žalbu na svaku odluku. Usprkos ovome, švedske vlasti pozorno će pratiti čitav proces zato što će napredovanje američkog zahtjeva kroz britanski sustav značiti da su njima sve manje šanse da će Assangeu suditi po optužbi za silovanje", kazao je za britanski Guardian Thomas Garner, odvjetnik specijaliziran za izručenja.
S druge strane Atlantika je tek počela prava bitka za Assangea. Prvi amandman američkog ustava i velike zakonske zaštite date novinarima i medijima znače da Trumpovi ministri prvo moraju dokazati da Assange nije novinar, barem prema zakonskoj definiciji. Matthew Miller, glasnogovornik američkog ministarstva pravosuđa iz vremena Baracka Obame, pojasnio je koliko je problematično bilo samo podizanje optužnice protiv Wikileaksa i njihovog osnivača. Optužnice za špijunažu.
"Ministarstvo pravosuđa vjerovalo je da bi podizanje takve optužnice bilo vrlo opasno zato što zakon o špijunaži ne prepoznaje razlike između novinara i svih ostalih. Drugi razlog, a nikad nismo došli do njega, je da nitko nije vjerovao u ustavnost takve optužnice. Rašireno je bilo vjerovanje da bi pala na ustavnom sudu, ali vrhovni sud se debelo promijenio otada. Možda aktualna garnitura vlasti vjeruje da im sve može proći", kazao je on.
Scott Horton, stručnjak za ljudska prava, kaže da Trumpovi tužitelji mogu pokušati ustvrditi kako je Assange 2016. godine znao da od ruskih vojnih obavještajaca prima e-mailove ukradene sa servera Demokratske stranke što opet otvara mnoštvo problema jer upravo ti e-mailovi dio velike rasprave o ruskom uplitanju u američke izbore.
Sve dodatno komplicira Brexit. Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države imaju potpisane ugovore o izručenju, ali postoje iznimke za političke prijestupe. To znači da bi zatočeni Australac Assange mogao podići halabuku o nepoštivanju njegovih prava i pitanje je koji bi sud odlučivao o tome. Europski sud za ljudska prava ili neki drugi. A britansko članstvo u svim tim silnim EU institucijama je upitno.
Do sada je zakon o špijunaži iz 1917. godine tek rijetko korišten. Neki od najpoznatijih uhvaćenih špijuna u američkoj povijesti kažnjeni su po tom zakonu, a bračni par Julius i Ethel Rosenberg smaknuti su zato što su bili sovjetski špijuni.
Posljednjih godina podignute su optužnice protiv nekoliko američkih obavještajaca koji su medijima dostavljali osjetljive materijale. Najpoznatiji slučaj je Chelsea Manning koja je i dostavila Wikileaksu sve one materijale zbog kojih je sada ugrožen Assange. Na kraju osuđena na 35 godina vojnog zatvora, Obama ju je pustio na slobodu nakon odsluženih sedam godina.
Dodatne komplikacije u Assangeov slučaj, ne samo zbog američkih, britanskih i švedskih pravosudnih procesa, donosi i nova vlast u Australiji, čije državljanstvo Assange i dalje nosi. Senator Rex Patrick, prema Guardianovoj procjeni jedan od najutjecajnijih političara, kazao je da australska vlada mora intervenirati. "Odluka američkih vlasti o podizanju optužnice za špijunažu protiv australskog građanina i izdavača Julian Assangea povezane s primanjem i objavom tajnih američkih informacija velika je opasnost za slobodu medija po čitavom svijetu, a tako je mora vidjeti i australska vlada", naglasio je on.
