Voditelj brodogradilišta u kojem je izgrađen kineski nosač zrakoplova Sun Bo našao se na optuženičkoj klupi zbog optužbi za korupciju i dijeljenju tajni stranim agentima. Optužbe koje su protiv njega podignute dio su anti korupcijske kampanje kineskog predsjednika Xi Jinpinga koju provodi već godinama.
Ako su optužbe točne čini se kako bi mogla biti ugrožena budućnost ne samo brodova već i brodogradilišta u kojima su se izrađivali. Inženjer i arhitekt koji se specijalizirao za ratne brodove proveo je desetljeća radeći za brodogradilište China Shipbuilding Industry Corporation u državnom vlasništvu, koje se nalazi u Dalianu u sjevernoj Kini. Sun rođen 1961. godine polako i sigurno uspinjao se u korporativnom svijetu, kao i u komunističkoj partiji, piše The Daily Beast.
No njegov je pad bio oštar i brz. U lipnju prošle godine anti korupcijska agencija u komunističkoj partiji objavila je da je uhićen.
"Sumnjiči ga se za niz ozbiljnih prekršaja. Kao odgovorni vođa u državnoj tvrtki Sun Bo je zlouporabio svoj autoritet i pokazao je nelojalnost Komunističkoj partiji", objavila je komisija.
Nisu precizirali koje je zločine navodno počinio. Državni mediji tvrde pak kako je Sun "zloupotrijebio svoju moć prilikom aktivnosti kompanije a zbog toga je država zabilježila niz gubitaka".
CSIC je jedno od deset najvećih kineskih brodogradilišta. Veliki uspjeh doživjeli su početkom 2000-ih kada su od Pekinga dobili nalog da obnove stari nosač zrakoplova kojeg su kupili od Ukrajine pod izlikom kako će ga pretvoriti u kasino na vodi. Liaoning je obnovljen 2012. godine, a CSIC radi i na razvoju drugog, kopiji ovog spomenutog, koji bi službu trebao započeti ove godine.Treći je trenutačno u izgradnji u drugom brodogradilištu u Šangaju.
Nakon uhićenja Sun je ostao bez svojih članskih povlastica.
The South China Morning Post, nezavisni mediji sa sjedištem u Hong Kongu, citirao je neimenovani izvor koji tvrdi kako je Sun optužen i za sastanke sa stranim agentima kojima je navodno odavao vojne tajne. Zasada nije poznato iz koje zemlje dolaze ti navodni agenti ni o kojim je tajnama riječ.
Ova antikorupcijska kampanja koju predsjednik provodio od 2012. godine dovela je do uhićenja 110.000 članova partije od ukupno njih 90 milijuna, kako kaže Kaiser Kuo. No u većini slučajeva vojni stručnjaci izbjegli su uhićenja. Izuzetak je umirovljeni general Xu Caihou koji je uhićen 2014. godine zbog prodaje visokih vojnih činova najboljem ponuditelju. No prije početka suđenja umro je zbog raka.
Kampanjom će Xi obuhvatiti svoje političke neprijatelja dok će poštedjeti saveznike. Upravo visoki vojni dužnosnici koji su bliski kineskom predsjedniku uživaju njegovu zaštitu u nekoj mjeri jer je vojna modernizacija jedan od njegovih najvećih prioriteta.
No ništa Suna neće spasiti od onoga što ga čeka.
"Ovaj je stvarno velik, to je nosač zrakoplova", rekao je Jeffrey Wasserstrom, sa Sveučilišta Kalifornija.
Ne samo da su obojica Liaoninga najveći kineski brodovi i njihovi zasada jedini nosači zrakoplova već su i predmet mnogih rasprava.
"Oni su pokušaj da se na neki način nose sa tehnologijom svoje konkurencije, zadovolje svjetske standarde i dobiju priznanje koje koje Kina dugo očekuje", napisali su Andrew Erickson i Gabe Collins u The Wall Street Journalu.
Kažu kako bi njegovo uhićenje moglo poslati i snažnu poruku drugima u kineskoj vojnoj industriji. Čak i ako je Sun iznio povjerljive informacije o brodu nije jasno koliki će biti njihov utjecaj na tom polju vojne moći.
Liaoning je njihov prvi nosač zrakoplova no zapravo je bivši ukrajinski brod izgrađen još za vrijeme Hladnog rata. U usporedbi sa američkima i nije toliko velik, nedostaju mu sofisticirani senzori i računalne mreže, kao i katapulti za lansiranje teških ratnih zrakoplova. Motori su neučinkoviti i nepouzdani i, prema Ericksonu, mogli bi ograničiti brod na maksimalnu brzinu od samo 20 čvorova, u usporedbi s 30 koliko mogu postići američki.
Čak i uz nedavne nadogradnje Liaoninga, kineska mornarica i dalje taj brod smatra brodom za obuku, navodi se u izvješću američke vojne obavještajne agencije. Za razliku od većine drugih kineskih ratnih brodova, Liaoning ne pripada nijednoj regionalnoj floti, što znači da možda nema specifičnu ratnu misiju.
Liaoningova vojna upotreba zapravo pada u vodu pred stvarnom štetom koju je Sun možda navodno prouzročio lošim upravljanjem ili, još gore, odavanjem tajni. A sve to nije ni blizu sramoti koju je tako navodno prouzročio Xiu i komunističkoj partiji.
"Peking Liaoning smatra simbolom kineske velike moći", napisao je Erickson. Sun bi tako mogao postati i simbol koliko je Peking daleko spreman ići kako bi zaštitio ugled broda i brodogradilišta u kojem je izgrađen.
