Šonje, Tito, Šimunović... Tko ide, a tko ne ide na Pantovčak

Najveći kapitalac i zacijelo najpoznatije ime u Milanovićevoj kadrovskoj križaljci ono je Josipa Broza Tita, čija se “The bista” (kako ju je nazvala njegova unuka Saša) gotovo sigurno neće useliti (vratiti) na Pantovčak. 

Premda su neki Milanovićevi suradnici, poput Joška Klisovića, izjavili kako bi to bilo dobro, od povratka reljefa, čini se, neće biti ništa. Milanović je u noći izbora rekao kako ne namjerava govoriti stvari koje mogu nepotrebno nanositi emotivne ozljede ljudima, a uz relativno tijesnu pobjedu to mu doista ne bi bilo pametno. 

Tito bi, uz to, najviše koristio  desnici, dijelom HDZ-ovoj, a dijelom onoj koja je protiv HDZ-a. Traumatičnu povijest je mudro skinuti s dnevnog reda visoke politike i vratiti u njezino prirodno okružje - na katedre, u učionice, muzeje, kavane itd. - gdje može proizvesti manje štete. Pantovčak mora Hrvatsku vratiti u suvremenost - u rasprave o diplomatskoj mreži, nacionalnoj sigurnosti, klimatskim promjenama, vojsci u Afganistanu, investicijskoj klimi, borbi za konkurentnost, visoke obrazovne standarde, protiv korupcije, za higijenu javnog sektora, racionalnost... 

Joško Klisović je, dodaju naši izvori, neovlašteno dao još jednu izjavu, onu o nepoželjnosti Milana Bandića na inauguraciji pa su mu dionice kod Milanovića pale. Iako su obojica politički mrtvi - za Tita to navodno i nije sasvim sigurno - Bandić možda još ima neke šanse vidjeti inauguraciju uživo, bez TV prijenosa. Najvažnije mjesto, ono savjetnika za nacionalnu sigurnost, moglo bi pripasti Draganu Lozančiću, Pjeru Šimunoviću ili Igoru Pokazu. 

Nacionalna sigurnost dijelom spada u domenu predsjedničke vlasti - predsjednik supotpisuje odluku o šefu SOA-e, koja bi trebala biti donesena na proljeće, a na njegov će se stol slijevati izvješća tajnih službi o nacionalnoj sigurnosti. 

Jasno je kakve to osjećaje može proizvesti u nekim krugovima u Hrvatskoj, koji znaju da Milanović ne bi nosio kolače ljudima koji služe zatvorske kazne niti bi im dijelio pomilovanja. Milanovićev povoljan stav o Draganu Lozančiću - koji je umjesto državnog odličja dobio “cipelu” je poznat.

Noćna mora Top News Milanović ima novi cilj - razbijanje Milana Bandića

Milanović ga cijeni i rado bi ga vidio na tome mjestu. No kako je Lozančić već savjetnik u Vladi, a ima i neke međunarodne “gaže”, upitno je hoće li do toga imenovanja doći. Igor Pokaz, drugi favorit za savjetničko mjesto, čovjek je koji uživa povjerenje Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića - on je kum sadašnjem premijeru, a tijekom Milanovićeva premijerskog mandata bio je veleposlanik u Rusiji. 

“Nije nikakva tajna da je Andrej moj vjenčani kum. To je nešto što se u Ministarstvu vanjskih poslova zna već 20 godina”, rekao je Pokaz kad je Povjerenstvo za sprečavanja sukoba interesa Plenkoviću lupilo packu zbog imenovanja kuma. 

Ta packa je bila nepotrebna. Pokaz, opće je mišljenje, sposoban je čovjek i nije imenovan zbog poznanstva, nego zbog znanja, a to kod nas baš i nije česti slučaj. On je trenutačno veleposlanik u Londonu, a bio je i veleposlanik pri NATO-u u mandatima Ive Sanadera i Jadranke Kosor te Stipe Mesića, pa je jasno da je riječ o čovjeku koji uživa široku, transideološku podršku. Uz ova dva imena, na dužnosti savjetnika za nacionalnu sigurnost Milanović bi, eventualno, volio vidjeti i Pjera Šimunovića. 

Šimunović je trenutačno veleposlanik Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama, u Washingtonu, a na tom je mjestu zamijenio Joška Paru. Svu trojicu, Lozančića, Pokaza i Šimunovića, cijeni i Andrej Plenković, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će reagirati na prijedloge o imenovanju: kao ruku suradnje ili motiv za demonstraciju “tvrde kohabitacije”. 

Šef Milanovićeva kabineta trebao bi postati Orsat Miljenić, bivši ministar pravosuđa u njegovoj vladi. Oko ekonomskih pitanja, u kojima predsjednik de facto nema ovlasti, spominju se imena Borisa Lalovca i Velimira Šonje. 

To bi bila odlična kombinacija, jer je Šonje zagovornik tržišta - regularne utakmice, koja očajnički nedostaje Hrvatskoj - dok je Lalovac klasični socijaldemokrat, koji je u Milanovićevoj vladi proveo konverziju kredita u švicarske franke. Bila je to jedna od mjera koje su desetke tisuća hrvatskih građana oslobodile dužničkog ropstva, bankama pomogle u konsolidaciji bilanci i rješavanju balasta loših plasmana, dok su nacionalnoj ekonomiji dugoročno pogodovale stimuliranjem potrošnje. U istom se kontekstu spominje i ime Dinka Novoselca. 

Tvrda kohabitacija Top News Milanović neće dobiti drugi mandat uz Beru na čelu SDP-a

Novoselec je hrvatskoj javnosti ostao u sjećanju kao čelni čovjek najvećega mirovinskog fonda u Hrvatskoj - AZ fonda. Suvlasnik je Inspire Investmentsa, a s partnerima je osnovao i “venture capital” fond za Hrvatsku i Sloveniju. Milanović bi kao savjetnika za obranu mogao imenovati i Roberta Hranja, jednog od najškolovanijih i najtalentiranijih časnika u HV-u, ili Antu Kotromanovića. Na neku savjetničku poziciju mogao bi doći i Mirando Mrsić, sadašnji lider Demokrata. 

Mrsić je vrsni liječnik, iskusan političar, fajter čije bi znanje moglo koristiti novom šefu države. Novost i veliko iznenađenje moglo bi predstavljati dovođenje odvjetnice Vesne Alaburić u Ured. Ona je jedna od najboljih poznavateljica medijskog prava u Hrvatskoj, ali se istaknula i kao braniteljica haških optuženika. Novo je i ime Mate Škrabala, stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Europskoj uniji, koji bi mogao postati savjetnik za vanjsku politiku. 

U njegovu slučaju, kao i u mnogim drugima, bit će ipak upitno hoće li do imenovanja doći jer je Milanović bacio oko uglavnom na prvoklasne profesionalce, ljude koji već imaju dobre angažmane i upitno je bi li im funkcija u Uredu bila dovoljno atraktivna da zbog nje žrtvuju trenutačnu poziciju. Kako god bilo, važno je da se ni u jednom od razmatranih slučajeva ne radi o ljudima koji su akteri koruptivnih ili drugih afera ili pripadnici polusvijeta. Već je to značajan podatak jer se riba, poslovično, čisti od glave... 

Nikola Jelić, bivši novinar, gotovo sigurno će biti ključni Milanovićev čovjek za odnose s javnošću. Kao glasnogovornik je bio godinama uz Milanovića, a nakon kampanje za očekivati je da ga novi predsjednik odmah pozove u tim na Pantovčaku. Sin prvog predsjednika SDP-a Ivan Račan, čini se, ne bi trebao biti dio budućeg tima, a iz križaljke su ispala i imena - barem zasad - Peđe Grbina i Siniše Hajdaša Dončića. 

Milanović neće zadržati ni jednog savjetnika Kolinde Grabar Kitarović. Prema sadašnjoj konstelaciji, tim mu je - stranački i politički - nešto širi od Kolindina (ona je imala samo ljude iz HDZ-a, i to samo s njegova desnog krila, sve do Plenkovićeve čistke Radeljića i Galića), ali zasad ne namjerava ići ni tako široko kao Ivo Josipović (u čijem su timu bili konzervativni katolici poput Stipe Martulice, ali i ljevičari poput Dejana Jovića). 

Milanovićeve prve izjave bile su koncilijantne, pomirljive, dao ih je u ležernom duhu, a pokazao se i vrlo pomirljivim. Izvanredan prognostičar, Ivica Relković, ustvrdio je kako će Milanović “derojalizirati” predsjedničku funkciju, samoukinuti joj kraljevske prerogative. To je dobro, a o tome koliki je plus da gore odu čisti ljudi, ne treba ni govoriti.