Broj ISIL-ovaca s područja bivše Jugoslavije koje Hrvatska uskoro može očekivati da će se svim silama nastojati vratiti u svoje domovine, odnosno neposredno susjedstvo naše zemlje, danas je oko 800. Najintrigantnija poglavlja izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za 2017. godinu tiče se terorističke opasnosti u Hrvatskoj i prisutnosti raznih ekstremizama.
SOA procjenjuje da je u redove terorističkog pokreta ISIL u ratove u Iraku i Siriji iz jugoistočnog susjedstva Hrvatske proteklih godina otišlo oko 1000 osoba. Od tog broja sedam ih ima, pored nekog drugog, i hrvatsko državljanstvo, a isključivo hrvatsko državljanstvo, samo jedna osoba.
Ako se uzme SOA-ina procjena da je do sada stranih ISIL-ovih džihadista poginulo oko 20 posto, dolazi se do broja od 800 džihadista porijeklom iz država s prostora bivše Jugoslavije koji se u Siriji i Iraku nalaze sa svih strana u povlačenju pred nizom teških poraza od vojski Sirije, Iraka i samouprava Kurda.
"ISIL-u se priključilo tisuće Europljana, dok se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo skoro 1000 osoba, uglavnom sljedbenika džihadističkog salafizma... Zbog poraza ISIL-a i velikog gubitka teritorija očekuje se i porast broja poginulih, ali i povratak boraca u matične države, što će dodatno povećati rizik od terorizma u tim državama", navodi SOA.
U svojoj sigurnosnoj analizi SOA podsjeća da je glavni bazen u europskim društvima iz kojih se regrutiraju ISIL-ovi džihadisti, kao što je bio slučaj i s donedavnom popularnošću al-Kaidine popularnosti u Siriji, salafizam. SOA kaže i to da nisu svi salafisti pobornici terorizma, ali definitivno predstavljaju izrazito opasnu skupinu poklonika vjerskog fundamentalizma. Kako u tom pogledu stoji Hrvatska?
"Broj salafista u RH je mali i čini ga nekoliko desetaka osoba, u jugoistočnom susjedstvu je broj salafita preko 10.000, dok se povećava njihov broj i u zapadnoeuropskim državama (samo u Njemačkoj ih je oko 10.000)... Iako teroristički napad na hrvatskom tlu nije vjerojatan, njegova se mogućnost ne može isključiti. U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost napada je umjerena, dok vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka", stoji u izvještaju.
Od ukupnog broja ISIL-ovih džihadista iz EU-a, sigurnosne procjene navode da ih se već vratilo u svoje domovine čak 35 posto. To je razlog zašto je u izvještaju posebno istaknuto poglavlje o sigurnosnom okruženju u područjima naslonjenima ili bliskima EU, poput Sirije i Ukrajine. Za ekstremizam u Hrvatskoj SOA navodi da je sporadičan, neorganiziran i bez potpore javnosti. Pritom SOA navodi da se to odnosi i na "lijevi i desni" ekstremizam.
Za "velikosrpski ekstremizam u RH" kaže da ne predstavlja značajniju prijetnju, ali "izaziva napetosti na lokanom nivou". Značajan antiimigrantski ili antiislamski ekstremizam Hrvatska nije zabilježila. Ono što jest SOA zabilježila je ekstremizam, točnije nasilje, dijela navijača. Ono što se iz izvještaja čini kao najozbiljnije, jest "nestabilnost susjedstva koja je kulminirala pokušajem državnog udara u Crnoj Gori u listopadu 2016."
Sljedeća stvar po ozbiljnosti je "strano obavještajno djelovanje prema RH", posebno plasiranje "lažnih vijesti". "Njima se narušava međunarodni ugled RH." Razdoblje na koje se odnosi izvještaj je od lipnja 2016. do lipnja ove godine. U izvještaju se navodi da je za 2017. SOA nakon godina smanjivanja budžeta, dobila veća novčana sredstva za rad. U 2014. godini to je bilo 331,7 milijuna kuna.
Slijedi nešto statistike poput 450 informacija koje je SOA u 2016. poslala uredima predsjednika vlade i predsjednice države, 13.500 informacija poslanih ministarstvu, DORH-u i drugim korisnicima, kao i, vrlo indikativno, čak pet puta veći broj informacija iz razmjene SOA-e sa stranim obavještajnim agencijama nego u 2013. godini. Slično kao i podatak da je SOA državnom vrhu protekle godine poslala 40 posto više informacija nego pretprošle. Osim što se time pohvalila, agencija je navela da je to pokazatelj "sve složenijih sigurnosnih prilika u okruženju".
Pa još malo statistike koja opisuje svijet oko nas; u 2016. godini provedeno je najviše provjera ikada, njih 6716 što je 1000 više nego u 2015., zatim 696 sigurnosnih prosudbi, provjereno je i 73.511 stranaca u raznim postupcima (dobivanje državljanstva, azil, vize). Zanimljivo je da se SOA između redova požalila da su "neke nevladine udruge optužile SOA-u i MUP za antiimigrantsku politiku i nezakonitosti". Ali je SOA "objasnila svoju ulogu u procesu i moguće razloge za odbijanje azila".
Potom i malo politike: "Energetska sigurnost i dalje je u fokusu političkih procesa u Europi. RH se u europsku energetsku strukturu može uključiti LNG terminalom i spajanjem na budući plinovod Južni plinski koridor. U sklopu toga, RH je aktivna u inicijativi Triju mora." Sažetak izvještaja navodi i to da je u prošloj godini na Hrvatsku izvršeno sedam državno sponzoriranih hakerskih napada, te da "SOA i dalje radi na ratnim zločinima, a posebno se ističu napori za pronalaskom masovnih grobnica na području Vukovara".
Završno poglavlje govori o zapošljavanju u SOA-i i poziva sve zainteresirane da se jave. SOA nudi tri kategorije poslova: operativci, analitičari i računalni stručnjaci. Za svako od kategorija su napisane karakteristike, pa se svi zainteresirani mogu javiti.
