Top News
2924 prikaza

Smanjuju brzine na cestama: "I 30 km/h može biti kobno"

Prometna nesreća
Dubravka Petric/PIXSELL
Brzina je jedan od najvećih ubojica na našim cestama, a Hrvatska je po broju poginulih u vrhu zemalja EU

U 2018. godini u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama smrtno je stradalo 317 osoba, privremeni su to podaci MUP-a koji pokazuju kako je svaka druga osoba, tj. njih 158, poginula u nesrećama uzrokovanima nepropisnom ili brzinom neprimjerenom uvjetima na cesti. Kako nam je rekao Darko Grac iz službe za sigurnost cestovnog prometa u Ravnateljstvu policije, policija provodi niz mjera kako bi smanjila broj takvih nesreća, onih preventivnih akcija, no provode se i represivne mjere prema recidivistima.

"Dosadašnja ograničenja su primjerena, samo je problem u tome što se jedan dio vozača njih ne pridržava i zbog toga policija u svom radu mora primjenjivati i neke preventivne aktivnosti. U posljednjih godina nisu toliki problem autoceste koliko su to druge prometnice, poput državnih i županijskih cesta, i zato policija provodi niz akcija. Dodatne kamere postavljene su na prometnice na kojima se učestalo krše pravila ili je bilo teških prometnih nesreća u kojima je presudila brzina", objašnjava Grac.

Brzina je jedna od četiri glavne ubojice u prometu, a kako bi se broj poginulih na cestama smanjio neke su europske zemlje uvele nova ograničenja, posebno na lokalnim cestama. U većini njih ta je brzina smanjena.

Smanjivanje brzine na prometnicama u europskim zemljama

Španjolska je tako smanjila ograničenje brzine sa 100 km/h na 90 km/h. Njihove vlasti tako su na izmjenu prometnih znakova ograničenja utrošile oko 526.000 eura. Njihov je cilj ući u društvo sigurnih europskih zemalja u kojima se broj poginulih na cestama kreće ispod 30 na milijun stanovnika. Spomenuta ograničenja u Španjolskoj vežu se uz ruralne prometnice, tj. one koje nazivaju "sekundarnim cestama", na kojima se u proteklih pet godina dogodilo oko 80 posto nesreća sa smrtnim slučajevima. Broj poginulih ukupno iznosi 877.  

U Njemačkoj vlasti i dalje odolijevaju pritiscima da uvedu ograničenja brzine na svojoj autocesti. Jedan od njihovih glavnih argumenata je i emisija štetnih ispušnih plinova. No jedno od često postavljanih pitanja u Njemačkoj je smanjivanje smrtnih slučajeva na cestama. 

Promet na cesti Tajna prestrojavanja Life Vozači u Njemačkoj rade nešto pametnije od nas

Podaci za 2017. godinu kojima raspolaže European Transport Safety Council pokazuju kako je broj smrtnih slučajeva najmanji u Švedskoj i Velikoj Britaniji, piše BBC. 

U Francuskoj je odluka o smanjivanju dozvoljene brzine, uvedena prošle godine, bila i jedna od važnih faktora u prosvjedima "žutih prsluka". Mnogi stanovnici tih ruralnih područja reći će kako je to bio primjer elitizma predsjednika Emmanuela Macrona i zapravo njegov promašaj u razumijevanju potreba ljudi koji u tim područjima žive o i svom automobilu jako ovise.

Njihov premijer Edouard Philippe rekao je kako se broj poginulih smanjio za 116 od kada su uvedene te mjere a brzina se smanjila na 80 km/h. Slična ograničenja bilježe se i na cestama u Velikoj Britaniji. 

Prijedlog o povećanju dozvoljene brzine na autocesti

Zasada takvih prijedloga u Hrvatskoj nije bilo, no MUP je predlagalo da se ograničenje brzine na autocestama, koja bi trebala biti najsigurniji prometni objekt, kako nam je rekao Rajko Horvat sa Prometnog fakulteta u Zagrebu, poveća na 140 km/h.

"Mi smo bili protiv tog prijedloga, jer su naše ceste po projektno tehničkim elementima projektirane za brzinu od 120 km/h. One dopuštaju brzinu ako su uvjeti normalni, do negdje 140 km/h, pa u takvim slučajevima možemo reći da ne bi trebalo biti problema. Sve više od toga je nesigurno, to je sigurnosni rizik. Ministarstvo je naše mišljenje prihvatilo i odustalo od prijedloga", naglašava Horvat.

Napominje kako je pitanje ograničavanja brzine kompleksno pitanje, prije odgovora na koje bi se trebala napraviti velika i obuhvatna analiza prometnih nesreća, poput onih koje neovisna tijela provode u Švedskoj.

Prometna koju je prouzročio Hrvoje Žužić Povijest smrti Top News Oni su ubojice s hrvatskih cesta, a danas su na slobodi

"I brzina od 30 km/h za neku stariju osobu može biti kobna. Taj balans između brzine i posljedica je povezan sa analizom. Mi imamo manjak istraživanja na ovom području, a zemlje poput Švedske imaju neovisna država tijela koja analiziraju prometne nesreće sa smrtnim posljedicama i teško ozlijeđenima. Ako imate tehničke uvjete da se to dopušta onda nema razloga da se brzina smanjuje ili ograničava na nekoj cesti za koju znate da će se 85 posto vozača kretati brže od ograničenja. I onda je vozač koji poštuje ograničenje zapravo smetnja, i tako ugrožava sebe i ostale sudionike prometa", objašnjava Horvat.

Hrvatska je po broju poginulih u 2017. godine bila treća zemlje u EU nakon Bugarske i Rumunjske, a nastojanja policije i prometnih stručnjaka da se tome stane na kraj, pojačana su. Kako nam je rekao Grac iz Ravnateljstva, 175 osoba u prošloj godini poginulo je (ukupni podaci) unutar naselja, dok je broj poginulih izvan naselja bio 142. Potrebno je dodatno osvijestiti vozače kako je poštivanje ograničenja brzine neophodno zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

"Vozači bi trebali biti svjesni svojih mogućnost, ne bi trebali, bez obzira n dopuštenu brzinu, precjeniti svoje sposobnosti. Brzina je jedna od najvećih problema. Ne ubija pištolj nego metak, i taj udar koji ima ta masa stvar posljedicu. Brzina se ne ograničuje jer se želi neko sputavati nečija sloboda nego se vodi računa o sigurnosti", naglašava Horvat.

Prometna nesreća Vrhunska tehnologija Tehno Revolucija za vozače: Stiže sustav koji predviđa sudar

Ograničenja brzine kretanja na našim cestama kreću se od 130 km/h, koliko je ograničenje na autocesti, 110 km/h koliko je na brzim cestama, pa do 90 km/h na ostalim i 50 km/h na cestama u naselju.

No iznimka u Europi ostaje Njemačka koja nema nikakvih ograničenja na svojoj autocesti. Glasnogovornik kancelarke Angele Merkel, Steffen Seibert, odbija prijedlog o postavljanju ograničenja od 130 km/h na njihovim autocestama. Njihova komisija za prijevoz sljedećeg mjeseca predložit će način i mogućnost smanjivanja zagađenja iz automobila.

"Postoji niz inteligentnih mjera za zaštitu klime u sektoru prijevoza", naglasio je. 

Nedavno istraživanje pokazalo je kako je 51 posto Nijemaca ZA uvođenje limita od 130 km/h na autocesti, a 47 posto njih je protiv. Organizacije za zaštitu okoliša smatraju kako bi takvo ograničenje dovelo do smanjivanja emisije ispušnih plinova za pet tona godišnje. Dodatno im u prilog ide i skandal sa Volkswagenom i njihovim prevarama sa emisijama, a istraga je pokazala kako su od 2007. do 2015. godine prodali više od 10 milijuna automobila sa ugrađenim softverom za varanje na takvim testiranjima.

  • BESTpartizan 17:03 01.Veljača 2019.

    pola njih ne znaju voziti

  • stjepko17 23:20 31.Siječanj 2019.

    Lopovi i kradje, to su nasi problemi. Najskuplja autocesta na svijetu , cijena po kilometru, pravljena za max brzinu od 140 km/h , kradja i pljacka. Voze se prastari automovili.Trosarina na automobile ( kradja da se nahrane uhljebi i sl.) ... prikaži još!.) sprijecava ljude da kupe/ unesu kvaliltetne automobile iz npr. Njemacke , stare do 3 godine.