Slika iz Munchena prikaz je Zapada bez kormilara

Godišnja konferencija o sigurnosti u Münchenu koja se održala prije dva tjedna dovela je do izražaja pitanja koja objedinjuju i dijele SAD i njihove europske saveznike. Njemački domaćini izabrali su provokativnu temu za ovogodišnju konferenciju: Zapadnjaštvo. 

Dijelom se ovo referiralo na promjenjivu globalnu ravnotežu snaga - ekonomsku i vojnu - koja se naginje od zapada ka istoku i karakterizira naročito usponom Kine. Također je trebalo naglasiti gubitak samopouzdanja na zapadu, o čemu svjedoči trend ka populizmu na štetu demokratskih normi koje se događaju s obje strane Atlantika. Konačno, tema je pogodila europsku uznemirenost zbog ideologije Donalda Trumpa, America First, koja se široko shvaća kao američka ostvarivanje jednostrane prednosti na štetu zajedničkih zapadnih i globalnih interesa. 

Ovu zabrinutost izrazilo je nekoliko govornika, uključujući njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera, koji je optužio SAD da odbacuje “ideju međunarodne zajednice” vjerujući da bi “svaka zemlja trebala paziti na sebe i staviti svoje interese ispred svih ostalih”. Za državnog tajnika Mikea Pompea to su bile borbene riječi, a on je odgovarao uobičajeno oštro. 

Ustvrdio je da Zapad “pobjeđuje” i ne pada te da su Sjedinjene Američke Države, kao i uvijek, predano branile zapadne vrijednosti, interese i sigurnost. Pompeova retorika bila je žalosno ustaljena i jasna, ali suštinski je iznio nekoliko uvjerljivih točaka. S pravom je tvrdio da je američko vodstvo unutar NATO-a zajednički donijelo povećane financijske i vojne doprinose saveznika. 

Upozorio je na jačanje NATO-ova istočnog boka i planiranu ovogodišnju vježbu američkih kapaciteta za preusmjeravanje snaga na Europu kao jačanje odvraćanja od ruske agresije. Pompeo je otvoreno govorio o prijetnji Rusije Ukrajini i hegemonističkim potezima Kine u Južnom kineskome moru. 

U jasnoj zamjerki Njemačke kritizirao je projekt Nordstream 2 koji će, prema američkome mišljenju, opasno povećati europsku energetsku ovisnost o Rusiji. Iskoristio je priliku i za najavu velikog američkog ulaganja u Inicijativu tri mora, energetskom projektu u kojem je sudjelovalo 12 zemalja središnje i istočne Europe. 

To je, među ostalim, u Münchenu pohvalio hrvatski premijer Andrej Plenković. Pompeov govor prihvaćen je skeptično. Čini se da su mnogi u publici sumnjali u to zastupa li on autentično stavove predsjednika Trumpa, koji često pokazuje toplije osjećaje za Vladimira Putina nego za europske saveznike ili sam NATO. Što je još važnije, Pompeove stalne reference u njegovu govoru na važnost “suvereniteta” činile su se namjernim odjekom Trumpova potpisivanja America First Outlooka, koji je izazvao takvu zabrinutost u Europi i drugdje. 

Prema navodima medija, demokrate je u velikom američkom kontingentu zaprepastio pad povjerenja u američko vodstvo registrirano na konferenciji, dok su neki republikanci smatrali da je to nepravedno i odrazili su uzbunu zbog Trumpove retorike, a ne precizne procjene još značajnih američkih doprinosa u obrani zapadnih interesa. Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je kasnije i ponovio zabrinutost koju je ranije izrazio zbog toga što je SAD u procesu preispitivanja svojih odnosa s Europom. 

Ustvrdio je kako će Europljani preuzeti veću odgovornost za svoju obranu. To je ponovio i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je pozvao na “izgradnju Europske unije sigurnosti i obrane kao snažnog, europskog stupa NATO-a”. Pitanje Kine postajalo je veliko tijekom konferencije. Pompeo je upozorio europske saveznike na partnerstvo s Huaweijem za izgradnju mobilnih mreža 5G, koje je opisao kao “trojanski konj za kinesku inteligenciju”. 

Europljani koji su prisustvovali činili su se manje nego uvjerenima u mogućnosti raskida s Huaweijem, možda nadahnuti nedavnim odbijanjem američkog pritiska u vezi s tim. 

Zanimljivo je da su Pompeovo upozorenje podržali svi američki dužnosnici koji su bili prisutni, uključujući demokratkinju Nancy Pelosi. Ironično je da se konferencija odvijala dok je Kina nastavila spašavati od učinaka korona virusa, koji počinje ozbiljno prijetiti kineskoj ekonomiji, kao i kredibilitetu vladajuće Komunističke partije. 

Činjenica je da se dijelovi druge najveće svjetske ekonomije zaustavljaju i prije ili kasnije počet će to utjecati na proizvodnju bilo gdje drugdje u svijetu. Ta je stvarnost već došla do stratega u Sjedinjenim Američkim Državama, od kojih neki smatraju da je za nacionalnu sigurnost potreban nevjerojatan napor da se američka ekonomija odvoji od kineske. 

Proteklih tjedana odzvonilo je posebno upozorenje u vezi s ugroženošću američkog zdravstvenog sektora, s obzirom na to da je šokantan postotak farmaceutskih proizvoda i medicinske opreme koji se koriste u SAD-u, a proizvode u Kini. Kako se korona virus i dalje širi, raste zabrinutost zbog mogućnosti nedostatka takvih proizvoda koji se razvijaju u SAD-u. Slika koja je odaslana iz Münchena nije slika nemirnog svijeta, nego Zapada bez kormilara, fragmentarnog svijeta i sve krhkijeg međunarodnog sustava.