Top News
11672 prikaza

Sjećanje na Bljesak - stao sam na minu, dobio 7-8 metaka..

Okučan nakon oslobođenja u operaciji Bljesak
1/8
Patrik Macek/ PIXSELL
U manje od 32 sata su hrvatske oružane snage oslobodile čak 500 kvadratnih kilometara teritorija

Prije 22 godine u zapadnoj Slavoniji počela je vojno-redarstvena akcija "Bljesak" i Hrvatska se u ponedjeljak, 1. svibnja, prisjeća dana kad su hrvatske snage 1995. u manje od 32 sata oslobodile zapadnu Slavoniju i time označile povratak hrvatskog suvereniteta u okvire međunarodno priznatih granica nastavljen tri mjeseca kasnije akcijom "Oluja".

Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije izvedena je nakon što su pobunjeni Srbi više godina odugovlačili i odbijali sve ponude za mirnu reintegraciju okupiranog područja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.

Okučan nakon oslobođenja u operaciji Bljesak | Author: Patrik Macek/ PIXSELL Patrik Macek/ PIXSELL

"Bljesak" je počeo 1. svibnja 1995. u 5 sati i 21 minutu napadom na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške, a glavni cilj akcije bio je ulazak u Okučane. U manje od 32 sata hrvatske snage, koje su brojile 7200 vojnika i policajaca, oslobodile su 500 četvornih kilometara teritorija. 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade držale su glavne pravce napada, a u potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama, postrojbe specijalne policije te Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Prvi puta hrvatsko zrakoplovstvo išlo je u masovnije udare, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu.

- U noći prije pokretanja akcije već smo bili raspoređeni i počeli smo s forsiranjem zadanog smjera. Nitko od nas nije imao vremena razmišljati o tome što se događa. Među nama je bilo mladića koji su iz srednjoškolskih klupa uskočili u odoru i primili oružje - ispričao je svojevremeno Davorin Matković, pripadnik Jedinice Specijalne policije. Negdje kraj Širinaca u području Rogolja ušli su u friško postavljeno minsko polje i upravo je on nagazio na minu, tzv. paštetu.

- Nasreću, nije eksplodirala te sam nastavio puzati i tražiti mine koje sam deaktivirao. Tu smo ostali do jutra i čekali zapovijed za pokret. Neki naši dečki su presjekli putnu komunikaciju njihovim specijalnim postrojbama koje su se pokušavale probijanjem izvući iz obruča. Ponašali su se poput ranjenih zvijeri. U povlačenju su činile masakre nad našim dečkima - pričao je Matković. Tek ujutro, kad je svanulo, po neprijateljskim su bunkerima zaključili da su duboko ušli u njihov teritorij. Bili su među njima, a da oni to nisu znali.

Sudionici operacije Bljesak | Author: Franjo Lepan/24sata Franjo Lepan/24sata

- Krenuli smo raditi klin u njihovu dubinu šireći lijevu i desnu stranu prema našim drugim postrojbama, a mene je pogodio snajperski metak. Pao sam u krvi nedaleko od jednog njihova bunkera. Kad sam počeo pucati, shvatili su da sam živ i počeli su pucati po meni. Sedam-osam metaka zabilo se u moj ranac, jedan mi je probio nogavicu, a jedan sam dobio u rame - prisjetio se Davorin Matković napominjući kako svoj život može zahvaliti i snajperistu koji je rezao vrhove streljiva s namjerom da izazove dum-dum efekt, ali im je time promijenio putanju jer nisu imali vrh.

- Da to nije učinio, danas me ne bi bilo jer bi mi metak prošao ravno kroz glavu. Ovako mi je pokidao kosti i izašao sa strane – govorio je prije nekoliko godina Matković. Akcije Bljesak i spašavanja dozapovjednika sjećaju se i blizanci Josip i Mario Dujmović. Akciju su dočekali s tek napunjenih 19 godina, a bili su prva generacija izašla iz policijskih srednjoškolskih klupa.

- Prošli smo obuku na Malom Lošinju i krenuli na ratišta: Velebit, dubrovačko zaleđe... I tada je došao Bljesak. Tek tada smo shvatili da sve nije onako kako smo zamišljali. Bilo je puno teže i opasnije, ali za nas nije bilo prepreke, bili smo puni snage i željni dokazivanja – rekao je Josip za 24sata.

Dodali su da ih još prođu trnci kad se sjete povratka među narod koji ih je dočekao pljeskom.

Među poginulim braniteljima bio je i pilot Rudolf Perešin, koji je još početkom rata, 1991., vojnim zrakoplovom MiG-21 tadašnjeg jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva prebjegao u Austriju i potom se stavio na raspolaganje hrvatskim vojnim snagama koje su se tek stvarale. Na težak vojni poraz vodstvo pobunjenih Srba odgovorilo je 2. i 3. svibnja terorističkim metodama - raketiranjem više hrvatskih gradova, među kojima i glavnog grada Zagreba gdje je ubijeno sedmoro civila, a 205 ranjeno. Jedan od vođa pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a ranije je, u veljači 1995., poručivao kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima.

Okučan nakon oslobođenja u operaciji Bljesak | Author: Patrik Macek/ PIXSELL Patrik Macek/ PIXSELL

Zagreb je napadnut 2. svibnja raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem, tzv. zvončićima. U 10,23 sati nekoliko je projektila ispaljeno na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Napad je ponovljen i sutradan, 3. svibnja 1995. Projektili su tada pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika "Centar", Akademiju dramskih umjetnosti te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali baletani, među kojima je bilo i nekoliko stranaca. Ranjeno je 17 baletnih umjetnika, a ispred Akademije je poginuo student 1. godine filmske režije Luka Skračić.

Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani 'zvončići', njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.

Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995.

Akcija "Bljesak" smatra se svojevrsnim uvodom u oslobodilačku vojno-redarstvenu akciju "Oluju" početkom kolovoza 1995., u kojoj je oslobođen Knin, središte srpske okupacijske tvorevine u Hrvatskoj te većina okupiranog područja.

"Bljeskom" i "Olujom" stvoreni su uvjeti za pobjedu u Domovinskom ratu te mirnu reintegraciju istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja, čime je završen proces vraćanja cjelokupnog državnog teritorija pod suverenitet Republike Hrvatske.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.