Premijer Andrej Plenković već je mislio da su oštrice kritika na mirovinsku reformu otupjele i da je potpuno otvoren put za njezino usvajanje u Saboru. Međutim, sindikati će mu ipak pripremiti vrelu političku zimu, a njegov mladi ministar rada Marko Pavić bit će glavna meta. I to zbog dvije vrlo važne stvari za koje sindikati samo čekaju pravi trenutak. Prva je rušenje rada do 67. godine i penalizacija ranijeg umirovljenja, za što će sindikati krenuti u prikupljanje potpisa za referendum.
Drugi problem je Vladina ponuda povećanja plaća javnim službama od tri posto, dok sindikati traže više i ponudu smatraju sramotnom. Iako sindikati teško mogu dobiti potporu šire javnosti za štrajk koji najavljuju zbog povišica, zato je mirovinska reforma itekako zapaljiva tema, a kampanja za potpisivanje potpisa pretvorit će se u, kao i obično, veliku kritiku Vladi.
Činilo se da prosvjedi protiv mirovinske nisu uspjeli, ali Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da je prosvjed bio tek "prolazna stanica". Upravo traju velike pripreme za prikupljanje potpisa, a ono bi moglo biti čim Vlada usvoji paket mirovinskih zakona.
"Naši timovi svakodnevno rade na pripremi pitanja, prikupljanje potpisa sigurno će početi, ali još određujemo i pravo vrijeme. Nećemo rušiti cijelu mirovinsku reformu, nego samo njezine dijelove, a želimo biti sigurni da nitko neće moći, kad prikupimo potpise, rušiti pitanja na proceduralnim pogreškama", kaže Sever.
On objašnjava da Vladin plan o radu do 67. od 2033. godine jednostavno ne drži vodu na primjeru Hrvatske. On može proći u nekim zemljama EU, ali kod nas ljudi žive i rade kraće.
"Živimo 2,8 godina manje od prosjeka EU i, prema svim službenim europskim procjenama, živjet ćemo i 2070. godine kraće. Prosjek zdravih godina nakon 65. godine u Hrvatskoj je tek pet godina, prosjek EU je 10 godina, a u najrazvijenijim zemljama 15 godina", objašnjava Sever.
Također, kod nas je teško skupiti 41 godinu staža do 62 godine zbog rada na određeno, smatra.
Da je referendum postao bolje oružje sindikata od štrajkova potvrdio je i Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.
"Štrajkovi se nisu pokazali uspješnim zadnjih godina, ali zato postoje alati protiv referenduma", priznao je Stipić.
Dakle, sindikati će podići ozbiljnu bunu i raspravu u javnosti oko oba problema. Ali referendum će biti glavno oružje protiv Vlade. Već same najave referenduma, saznajemo, utjecale su na Pavića da neke stvari u mirovinskim paketima revidira.
Iako se zadnjih godina čini da referendumska pitanja koja pokreću desne udruge padaju na plodno tlo s upitnom učinkovitošću, poput onog protiv Istanbulske i izmjene izbornog zakona, treba se prisjetiti da su sindikalne pripreme za referendum bile više nego uspješne. Redom su rušili odluke vlade Zorana Milanovića i Jadranke Kosor, a udruge poput U ime obitelji mogu samo zaviditi broju prikupljenih potpisa.
Primjerice, Kosor je planirala liberalizirati Zakon o radu prije osam godina, a skupljeno je više od 700.000 potpisa za referendum. Ona je odustala pa referendum nije bio ni potreban. Ista stvar se dogodila s Milanovićevom namjerom "outsourcinga" prije četiri godine. Gotovo 550.000 potpisa ga je natjeralo da odustane od te ideje. A 530.000 potpisa ga je primoralo na odustajanje od planirane prodaje autocesta.
Dakle, na tim primjerima je vidljivo da su sindikati opasniji protivnik za Plenkovića od desnih udruga. Dulji rad prije mirovine, po anketama, ne odobrava većina građana, pa će prikupljanje potpisa vjerojatno pasti na plodno tlo. Plenkoviću prije europskih izbora ne trebaju silna negativna energija i eventualni referendum, tako da će ga sindikati natjerati u prilični škripac.
