Globalna stopa pala je za 9,8 posto i iznosi 10,5 na 100 tisuća stanovnika, navodi WHO u izvješću koje pokriva razdoblje od 2000. do 2016.
Najveći pad je na zapadnom Pacifiku (19,6 posto) i Jugoistočnoj Aziji (4,2 posto). Jedino područje koje bilježi rast su Sjeverna i Južna Amerika, što se može objasniti velikom dostupnošću vatrenog oružja.
Većina samoubojstava, čak 79 posto, događa se u siromašnijim državama, no one bogate bilježe najveće stope, 11,5 samoubojstava na 100 tisuća stanovnika.
Država s najvećim brojem samoubojstava po stanovniku je Gvajana s (30,2), a slijede je Rusija, Litva , Lesoto, Uganda, Šri Lanka, Južna Koreja, Indija i Japan.
Hrvatska je po posljednjim dostupnim podacima iz 2016. zabilježila 11,5 samoubojstava na 100 tisuća stanovnika, pokazuje podaci WHO-a.
Najviše samoubojstava izvrši se vješanjem, trovanjem pesticidima i vatrenim oružjem.
Oduzimanje života je drugi vodeći uzrok smrti mladih između 15 i 29 godina, nakon prometnih nesreća, istaknuo je WHO.
Padu globalne stope djelomično je pridonijela činjenica da sve više zemalja ima nacionalnu strategiju za prevenciju samoubojstava, kažu u u agenciji Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Ženevi. Taj dokument trenutno ima samo 38 država.
"Svaka smrt je tragedija za obitelj, prijatelje i kolege. No, samoubojstva se mogu spriječiti", priopćio je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Koraci koji su se pokazali djelotvorni su educiranje medija o odgovornom izvještavanju o samoubojstvima te pomaganje mladima da se nose sa stresom i pomoć rizičnim skupinama te ograničavanje pristupa pesticidima.
WHO je objavio kako je zabrana pesticida u Šri Lanki smanjila broj samoubojstava za 70 posto između 1995. i 2015. godine. U Južnoj Koreji je slična mjera prepolovila broj samoubojstava između 2011. i 2013. godine.
