Dok je predsjednik Trump održavao svoj inauguralni govor 2017. godine jedna je žena, zabundana u bijelu jaknu s kapuljačom, u V.I.P. sekciji slušala što on ima za reći.
Rosemary Vrablic je jedna od direktora/ica pri Deutsche Bank i jedan od glavnih razloga kako je i zašto Trump uopće postao predsjednik.
Dok je za Trumpa to bio trenutak slavlja, za Vrablicine šefove to je bio trenutak duboke krize i brige.
Trump i Deutsche Bank su dubinski isprepleteni, njihova je simbioza rođena iz nužnosti s obje strane - nekretninski mogul toksičan radi stvari koje govori i banka poznata po lošim potezima i financijskim problemima.
Odnos se isplatio. Trump je iskoristio kredite od Deutsche Bank da financira nebodere i druge nekretnine, i kada god bi se napalo njegovu sposobnost kao biznismena on bi navodio svoju vezu sa bankom.
Deutsche Bank je, pak, koristila Trumpove projekte da nabilda svoj ulagački portfolio, i preko njegovog imena privlači klijente.
Kada je Trump 2016. dobio izbore njemačka je banka krenula sa sanacijom štete, i pripremila se za to da će biti pod povećalom javnosti.
Nekoliko tjedana prije no što je Vrablic došla na polaganje zakletve, banka je naredila istragu o tome kako su se našli "tako duboko" upleteni s Trumpom. Svojim zaposlenicima na Wall Streetu dali su neobičnu naredbu - javno ne spominjite ime "Trump".
Više od dvije godine kasnije, Trumpove financijske veze s Deutsche Bank subjekt su istrage dva kongresna tijela, te državnog odvjetništva. Nadaju se kako će upravo Deutsche Bank iskoristiti kao prozor u Trumpove osobne i poslovne financije.
Iz banke potiho tvrde kako Trump nikada nije bio prioritet banke te da je posuđivanje plod rada jedne "odbjegle" divizije. No iz intervjua s više od 20 sadašnjih i nekadašnjih izvršnih direktora i menadžera jasno je kako to nije točno.
Više od dva desetljeća Deutsche Bank vidio je "crvene zastavice" i alarme oko Trumpa. Bilo je tu očajne prodaje obveznica, obećanog kredita koji je ovisio o lažnom potpisu bankara, potpuna preuveličavanja Trumpovog bogatstva, pa čak i tvrdnje o "božjem djelu" ili "višoj sili", piše The New York Times u detaljnoj analizi događaja.
No, banka je imala nezasitan apetit za rizik te ograničenu zabrinutost za reputaciju svog klijenta. Slučaj za slučajem banka je davala novac - sve u svemu preko 2 milijarde - čovjeku kojeg su sve druge banke proglasile nepoželjnim.
"I dalje smo predani kooperaciji s istražiteljima", kaže glasnogovornica banke Kerrie McHugh. Iz kompanije Trump Organization odbili su dati bilo kakav komentar.
Kasnih devedesetih njemačka se banka htjela dokazati na Wall Streetu. Njihov sektor za investicije uporno je zapošljavao nove ljude. Regrutirali su i iz Goldman Sachsa kako bi se infiltrirali u sektor komercijalnih nekretnina. Jedan od takvih novih ljudi bio je i Justin Kennedy, sin suca Vrhovnog suda Anthony Kennedyja. Drugi je bio sin pisca Sidneyja Offita, Mike Offit.
U banci Offitov je zadatak bio posuđivanje novca velikim ulagačima u nekretnine, "pakiranje" kredita i prodaja obveznica investitorima. U jednom je intervjuu rekao kako je jedan od načina da se istakneš davati kredite onima koje konkurencija vidi kao pretjerano riskantnima.
Godine 1998. broker ga je kontaktirao da vidi bi li dao kredit jednom nepoželjnom - Donaldu Trumpu, tada kasino magnatu čiji su bankroti banke koštali stotine milijuna dolara.
Offit se s Trumpom sastao. Trump je tražio 125 milijuna dolara da obnovi svoju art deco zgradu na Manhattanu. Offit je bio impresioniran i kredit je - prošao.
Trump je, navodno, bio sretan kao dječarac. Poveo je Offita na golf, vodio ga helikopterom u Atlantic City na boksačke mečeve i njegovom ocu napisao pismo kako ima "divnog sina".
Onda je Trump došao po 300 milijuna za zgradu koja bi se nalazila nasuprot UN-ovoj u New Yorku. Kredit je odobren. Kada je htio još stotine milijuna za svoj kasino u Atlantic Cityju, Offit nije razočarao.
Nedugo nakon toga, Edson Mitchell, visoko rangirani direktor, otkrio je kako je potpis službenika na papirima za Trump Marinu u Atlantic Cityju krivotvoren, kaže Offit koji nikada nije okrivljen za to, a kredit nije realiziran. Nekoliko mjeseci kasnije Offit je dobio otkaz jer je, kaže Mitchell, bio nesmotren. Offit to negira.
Sada je stvari preuzeo Kennedy, koji je nastavio Trumpu sipati novac iz rukava, uključujući i za to da kupi zgradu General Motorsa na Manhattanu.
Trump je čak 2000. dao "intervju" za PR službu banke, gdje je pričao kako je divno iskustvo surađivati s Deutsche Bank i "kako su brzi i efikasni".
Godine 2003. tim iz banke, kojeg je vodio Richard Byrne, nekada analitičar kasino industrije, zaposlen je da prodaje obveznice u ime Trump Hotels & Casino resorts. Službenici iz banke pratili su Trumpa da se susretne s investitorima u New Yorku i Bostonu.
Sve se činilo odličnim, na svakoj "postaji" Trumpa su dočekivali oduševljene gomile menadžera, izvršnih direktora i poslodavaca sretnih da pasu oči na slavnom mogulu. Problem je bio u tome što mu gotovo nitko nije htio povjeriti svoj novac.
Trump je, ljutit, tražio audijenciju kod šefa tog sektora u banci.
Navodno je ekipi održao motivacijski govor.
"Ekipa, znam da ovo nije najjednostavnija stvar koju ste morali prodati. Ali ako ovo obavite, svi ćete biti moji gosti u Mar-a-Lagu". Ekipa je ipak uspjela prodati obveznice u vrijednosti stotina milijuna dolara.
Kada su ga podsjetili na njegovo obećanje, pravio se kako nema pojma o čemu je riječ i rekao da "prodavači ne očekuju sigurno za stvarno da idu na Floridu". Kad je odgovor bio potvrdan, ipak je 15-oricu za vikend pozvao i doveo u klub.
Samo godinu dana kasnije, 2004. Trump Hotels & Casinos nije izvršio obveze prema vlasnicima obveznica, a klijenti DB imali su velike gubitke. Ovaj sektor banke više nije radio s Trumpom.
Ipak, to nije spriječilo Trumpa da traži još jedan kredit, ovaj puta za hotel u Chicagu. Dok se banka premišljala on ih je snubio letovima na njegovom privatnom zrakoplovu, a rekao im je i kako bi njegova uzdanica, kći Ivanka bila zadužena za projekt u Chicagu.
No, bilo je puno "crvenih zastavica".
Trump je DB rekao kako je "težak" oko tri milijarde dolara, no nakon inspekcije ispostavilo se kako je to bliže 788 milijuna. Neki su u banci tvrdili da Trumpa treba zaobilaziti jer je povezan s građevinskom mafijom.
Usprkos svemu tome Deutsche Bank ipak 2005. Trumpu posuđuje 500 milijuna za projekt, a on garantira uspjeh sa 40 milijuna vlastitog novca, što znači da, ako nije ispunjavao obveze prema banci, mogla je tražiti njegov osobni novac i nekretnine.
Do kraja 2008. neboder kraj rijeke bio je skoro sagrađen. No, ekonomija je zapela, i Trump je imao velikih problema s prodajom stanova. Većinu kredita trebao je vratiti tog studenog.
U ugovoru je stajalo kako Trump nije odgovoran jedino ako pogodi, recimo, prirodna katastrofa ili bili koja vrsta više sile. A što je financijska kriza ako ne viša sila, tsunami dapače.
"Brilijantno", rekao je svojim odvjetnicima Trump.
Nekoliko dana prije roka otplate "prijavio" je višu silu i tražio tri milijarde dolara odštete. DB je digla vlastitu tužbu te tražila isplatu garantiranih 40 milijuna dolara.
Tu su bankari prekinuli sve veze s Trumpom.
Nedugo nakon tih događaja, DB je širio sektor privatnog bankarstva, posebno za superbogate. Vrbovali su već spomenutu Vrablic, koja je bila na glasu kao najbolja privatna bankarica u New Yorku.
Njezini su novi šefovi poticali da daje kredite koje su rivali vidjeli kao pretjerano velike ili previše kompleksne. Na taj su se način htjeli laktariti kroz hiperkompetetivni njujorški milje.
Godine 2010. DB i Trump su se nagodili, a Trump se složio isplatiti većinu što je dugovao do 2012.
Jedan od klijenata od Vrablic bio je i Jared Kushner koji se 2009. oženio s Ivankom Trump, a smatrao ju je "najboljom bankaricom na svijetu".
Upravo je Kushner odradio upoznavanje Vrablic i Trumpa. Trump je čak Vrablic odveo u Miami da joj pokaže imanje koje želi kupiti - Doral Golf Resort i Spa. Trebalo mu je više od 100 milijuna dolara.
DB je poslao tim ljudi u Trump Tower da provjere njegove osobne i korporativne podatke. Došli su do zaključka da je precijenio dio svojih nekretnina za 70 posto.
No, u međuvremenu je Trump postao reality zvijezda i plivao je u kešu kojeg mu je zaradio "The Apprentice". Službenici DB-a bili su impresionirani i činjenicom da "nema mnogo dugova".
Rekao je banci kako će iskoristiti taj kredit da otplati što još duguje "drugom kraku" banke. Čak i po kriterijima Wall Streeta, posuđivati s jedne strane banke da se otplati dug na drugoj strani je nevjerojatna glupost.
Vrablic je pristala na oba kredita, no trebali su odobriti i "više rangirani" šefovi.
Dio se šefova borio protiv te odluke. Među njima i Anshu Jain, koji će uskoro postati zamjenik direktora čitave banke. Rekli su da bi ponovno posuđivanje Trumpu bila gluparija.
Ekipa iz privatnog bankarstva je, pak, navijala za to. Rekli su kako je Trump dao osobne garancije te da nije rizičan. Kao i da će otplatiti sve što duguje od Chicaga.
Opet je, nakon malo sastančenja u Njemačkoj, izrečeno veliko "DA".
Vrablicin odnos s Trumpovima se, nakon toga, produbio. Novac je dobio i Donald Trump Jr. za poslovni pothvat u Južnoj Karolini koji je uskoro propao. Čak 15 milijuna dolara dobio je Jared Kushner skupa s majkom (otac Charles Kushner nije bio u to uključen jer je bio kriminalac koji je odslužio zatvor).
Kao Trump u onom intervjuu, ovaj je puta Ivanka Trump bila zvijezda jednog promotivnog videa o idiličnom odnosu banke i obitelji.
Godine 2014. je Trumpov odvjetnik, Michael Cohen, prišao Vrablici i tražio još kredita. Umro je vlasnik Buffalo Billsa, i Trump je bio zainteresiran za kupnju kluba. Morao je moći pokazati da može ponuditi više od milijarde. Banci je rekao da je "težak" 8.7 milijardi dolara.
Cohen je prošli mjesec pred Kongresom svjedočio kako su dokumenti debelo preuveličavani. Do tog su zaključka, gotovo nevjerojatno, tada došli i u banci no i dalje su odlučili dati kredit.
Trump na kraju nije kupio klub, ali vrlo je skoro htio novi kredit. Federalna je agencija odabrala Trumpa da staru zgradu pošte pretvori u luksuzni hotel. Njegovi su se partneri povukli, a Trumpu je hitno trebalo 200 milijuna dolara.
Zbog desetljeća izigravanja banaka i obveza, te sve žešće političke retorike (između ostalog širenja teorije zavjere kako Barack Obama nije rođen u Americi) Trump je bio nepoželjan za sve banke, ali Vrablic je - opet - pristala pomoći.
Napisala je čitavi memorandum o tome zašto bi Trumpu trebalo dati taj kredit, te kako je to i u interesu grada. Jain joj je povjerovao i nije bilo previše otpora od strane banke.
Našli su se na sastanku u Trump Toweru, bilo je to 2013. kao grupa starih prijatelja, i uz ručak su pričali o Trumpovim financijama. Jain je "razmišljao pozitivno".
Dobio je 170 milijuna dolara za poštu, a on je na svoj bankovni račun u DB položio još kapitala. Nešto kasnije sudjelovao je u svojoj prvoj predsjedničkoj debati. Sukobio se s Megyn Kelly sa Fox Newsa. Za CNN je rekao kako Kelly "krv izlazi od svukuda".
U pauzama je potpisao za kredit od još 19 milijuna dolara za Doral resort. Pod gospođom Vrablic, piše The New York Times, krediti su se "nagomilali" na 300 milijuna.
Tijekom kampanje napadalo se i njegovu financijsku prošlost. On je samo prstima upirao u uspješne projekte, poput zgrade pošte koja je sada bila hotel nedaleko Bijele kuće.
Rane 2016. zamolio je DB i Vrablic za kredit za svoj golf teren u Škotskoj.
Vrablic je rekla "da", no uskoro je došlo do svađe. Jacques Brand, šef "američkog sektora" bio je protiv toga, prvenstveno radi Trumpove politike. Vrablic se obratila Njemačkoj koja je pak bila šokirana da bi privatna banka uopće razmišljala o kreditiranju predsjedničkog kandidata.
I tako je to palo u vodu. Istog mjeseca The Times je pripremao članak o ekskomunikaciji Donalda Trumpa sa Wall Streeta i osvrnuo se na njegov "topli" odnos sa Deutsche Bankom.
"Oni su sretni sa mnom. Nazovite šeficu Rosemary Vrablic, ona će vam sve reći", rekao je Trump za Times.
Nakon njegovog izbora za predsjednika banka kao da se prizvala svijesti i počela istraživati kako su postali banka broj jedan novoizabranog predsjednika.
Interna je revizija zaključila da su u sektoru privatnog bankarstva bili toliko ambiciozni i gladni uspjeha da su ignorirali sve znakove i crvene zastavice, kao i da većina kredita nije pregledana na "dovoljno visokom nivou".
Zaposlenicima je zabranjeno da Trumpa i spominju, i da se što manje priča o debeloj vezi banke i kontroverznog predsjednika.
Nakon što su nedavno Demokrati opet preuzeli vlast otvorene su i istrage o odnosu banke i Trumpa, a time se bavi i njujorško državno odvjetništvo. To dolazi u opasno vrijeme za banku koja se spaja sa još jednom njemačkom bankom.
Sljedeći bi mjesec DB trebala početi predavati ekstenzivne dokumente i arhivu komunikacije s Trumpom Kongresu. Vrablic je odbila išta komentirati, ali gotovo je sigurno da će morati svjedočiti na Capitol Hillu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
to je izgleda biznismen ko i naš gazda