Top News
4133 prikaza

"Rusiji ne treba Agrokor. Mi bismo kupili Inu"

Agrokor
REUTERS
Analitičar think-tanka govori o ruskim očekivanjima od Hrvatske i otkriva pod kojim bi uvjetima Putin mogao doći u Zagreb

Maksim Samorukov, analitičar američkog think-tanka Carnegie, neizostavan je sugovornik kad se razgovara o ruskim odnosima sa zemljama Višegradske skupine ili Zapadnog Balkana. Njegova analiza ‘Ruska taktika prema Balkanu’ jedan je od najcitiranijih takvih radova, a Samorukov je i čest gost mnogih konferencija u Europskoj Uniji. Samorukov je za Express otkrio što Rusija želi od Hrvatske, što će ruske banke učiniti na kraju sa svojim dionicama Agrokora, je li Tomislav Karamarko ruski igrač te zašto se ruski predsjednik Vladimir Putin najvjerojatnije nikada neće susreti s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Prije godinu dana hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović susrela se u Sočiju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Posjet na državničkoj razini dogodio se nakon čak osam godina, a u tom razdoblju (dvije godine) Hrvatska nije ni imala veleposlanika u Moskvi. Je li došlo do poboljšanja odnosa i u kojim područjima se to točno može vidjeti?

Što smatrate poboljšanjem? Hrvatski izvoz u prvih devet mjeseci 2018 smanjio se za skoro 20 posto, što je i očekivano jer s ruske strane nema potražnje za hrvatskih proizvodima, a poljoprivredni proizvodi su pod sankcijama. Rusija, pak, u izvoznoj bilanci Hrvatske sudjeluje sa oko jedan posto što je gotovo ništa. No, u istom tom razdoblju uvoz ruskih proizvoda u Hrvatskoj porastao je za 30 posto. Zašto je porastao uvoz ruskih roba? Jednostavno zato jer su porasle cijene na energetske proizvode (nafta, plin), a Hrvatska je povećala uvoz tih istih proizvoda. Gazprom je nedavno izvijestio da im je u prvoj polovici godine izvoz porastao te da bi sa Hrvatskom htio surađivati i više pogotovo ako se uzme u obzir to da potražnja u Hrvatskoj može rasti zbog manje upotrebe ugljena. Također, dogodilo se i to da su Sberbank i VTB ove godine investirale u Hrvatsku više od milijardu eura (1, 35) postavši vlasnici malo manje od polovice dionica Agrokora. Ali te dvije banke ne planiraju zadržati te dionice.

Kažete da će Sberbank i VTB uskoro prodati svoje udjele u Agrokoru?

Da. Rusiji ne treba Agrokor. Banke će svoje udjele uskoro prodati, ali će čekati dobru ponudu. To može trajati godinu, dvije. No, do prodaje će doći i to najvjerojatnije nekom zapadnom fondu specializiranom za koncerne poput Agrokora. Naime, udjele u vlasništvu Agrokora Rusija nije mogla konvertirati u politički utjecaj i to je jedan od razloga zbog čega će ići na prodaju.

No, ako u Hrvatskoj napokon krene projekt LNG više neće biti potrebe za energetskom suradnjom s Rusijom. 

Za Rusiju je će to biti novo natjecanje, novi izazov. Ali, o tom LNG terminalu na Krku govori se već petnaest godina i ništa se još nije dogodilo. Osim toga i Rusija ima LNG terminal za plin, naftu koji može ponuditi Hrvatskoj te  će sigurno biti natjecanje oko cijena ponuda. I zato Rusija radi na poboljšanju odnosa država, Rusija želi da Hrvatska djeluje racionalno. Da ne razmišlja antiruski već da izabere najbolju ponudu. Da ne gleda na to politički nego isplativost. Tada bi imali konkretnu suradnju, a sada nemamo ništa, nena ulaganja niti u graditeljstvu. Suradnja država definitivno je limitirana. Mi u Rusiji ne možemo očekivati da Hrvatska stavi veto na europske sankcije Rusiji. Hrvatska je članica EU i NATO-a. Obje zemlje znaju da im je geopolitički limitirana suradnja. Pa se ne očekuju čuda. Rusija želi surađivati tamo gdje može, a to je prije svega energetika. Otvorena je i za druge suradnje poput graditeljstva, ali sada je kriza u Rusiji i teško je to očekivati. Isto tako, Hrvatska ne može očekivati da Rusija ukine embargo na uvoz hrvatskih poljoprivrednih proizvoda. Rusija će to otkazati samo ako Europska Unija ukine sankcije.

No, došlo je do konkretne suradnje Rusije i Hrvatske u plinifikaciji ruske rafinerije u Bosanskom Brodu. Koliko je ta suradnja jaka?

Plinifikacijom rafinerije u Bosanskom Brodu dogovoreno je da se ona priključi na hrvatsku plinsku mrežu. A što je još značajnije dogovorena je ekonomska suradnja na tržištima trećih strana.

Nakon susreta dvoje državnika u Sočiju napisali ste analizu ‘Može li Moskva u Hrvatskoj dobiti saveznika?’ Tada ste zaključili da će vrlo teško doći do približavanja. Biste li sada, s odmakom od godine dana, promijenili nešto u toj analizi?

Ne bih. Geopolitički i ekonomski gledano odnosi su isti kakvi su bili. No, došlo je do poboljšanja hrvatskog imidža u Rusiji. I to zahvaljujući hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i Svjetskom nogometnom prvenstvu. Rusija je tada izgubila utakmicu od hrvatske reprezentacije, ali kada je Hrvatska igrala u finalu protiv Francuske, ruski narod je navijao za Hrvatsku. Što se tiče vaše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ona je ovdje celebrity. Zvijezda. Svi su gledali kako je bodrila svoje nogometaše, kako je bila prirodna, emotivna, bliska narodu. Ona je sad Rusima najdraža predsjednica jedne države u Europskoj uniji. Ako Kolinda Grabar Kitarović izgubi iduće izbore u Hrvatskoj, može doći u Rusiju graditi političku karijeru. 

Kažete zapravo da nakon susreta u Sočiju nije došlo do nekog velikog zatopljavanja odnosa dviju država, tek u vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva?

Točno. Nije bilo reakcija u Rusiji nakon toga. Ali Svjetsko nogometno prvenstvo gledali su svi u Rusiji, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović bila je zvijezda prvenstva. I zato sad svi u Rusiji simpatiziraju Hrvatsku. 

Predsjednica je Vladimira Putina pozvala u Hrvatsku dva puta. Hoće li doći do tog posjeta do kraja aktualnog mandata hrvatske predsjednice? Što konkretno, sadržajno, taj posjet može donijeti, osim lijepih prilika za fotografiranje? 

Zašto ne? Predsjednik Putin sretan je kad može ugrabiti bilo koju mogućnost da ode u posjet nekoj od država članica EU. No on ne može ići samo se fotografirati nego se mora pronaći dobar razlog za dolazak. Vjerujem da bi u tom slučaju došao. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović susrela se s predsjednikom Putinom u Sočiju i još dva puta prilikom Svjetskog nogometnog prvenstva. Sad on mora vratiti posjet, to je diplomatsko pravilo. Hrvatska predsjednica ne može doći četvrti put u Rusiju, a da prije toga ruski predsjednik nije bio u Hrvatskoj. A, ponavljam, da bi došao u Hrvatsku, treba za to imati dobar argument.

Koji bi to dobar argument mogao biti?

Recimo, da se ostvari nuklearna suradnja između dviju država. Rusija, primjerice, gradi nuklearnu elektranu u Mađarskoj. Možda bi argument mogao biti i to da se Hrvatska odluči sudjelovati u Turskom toku... Odnosno, to svakako mora biti veliki projekt jer je predsjednik Putin veliki geopolitički igrač. 

Što zapravo Rusija želi od Hrvatske, kakvu Hrvatsku želi vidjeti? Da dobije još jednog bliskog EU saveznika, poput Mađarske i Grčke, ili joj je dovoljno samo da se  Hrvatska ne pridruži antiruskom paktu?

Rusija od Hrvatske ne očekuje da joj postane saveznik. Rusija želi da Hrvatska bude predvidljiva, stabilna u odnosima. Ona traži predvidljivog partnera lišenog antiruskih fobija. 

Što je sa željom da Rusija kupi Inu?

Rusija želi kupiti Inu, ali zna da to nije moguće. 

Kako bi se, prema vašemu mišljenju, trebala postaviti Hrvatska prema Rusiji? Treba li Hrvatska ‘igrati’, balansirati poput Slovenije, primati Putina, a istodobno biti odana zapadnim silama?

I Slovenija i Mađarska podržale su sankcije EU protiv Rusije, članice su NATO-a. Nema tu velikih političkih veza, one su dobre, ali te države nisu saveznice Rusije. Čak ni Mađarska. Sjetite se samo slučaja Skripal, Mađarska je protjerala ruskog diplomata nakon toga. Reagirala je. Ali Rusija to razumije, razumije da su te države, uključujući Hrvatsku, pa i cijeli Balkan, okrenute Zapadu. Zato u tim odnosima mogu samo jačati ekonomske veze.

Naime, u Hrvatskoj jača dojam da Hrvatska postaje ruska gubernija. U svojim rukama drži Agrokor, hotele na Jadranu, AD Plastiku,  IGH... Koliko je to točno?

To nije točno. Rusija ima samo energetski interes u Hrvatskoj, nije joj potreban ni Agrokor. Nije profitabilan. Hrvatska je mala zemlja, nema veliko tržište. Zašto bi Rusija puno investirala u Hrvatsku? Ono što je profitabilno jest energetski sektor, ništa drugo. Rusija razumije da Hrvatska neće postati saveznik, odnosi se stoga trebaju koncentrirati samo na ekonomiju. 

U svojoj analizi predsjednicu Grabar Kitarović opisali ste kao  jednu od  Wagnerovih valkira, a premijera Plenkovića kao još jedno glatko europsko lice s naočalama koji bio u Rusiji mogao voditi npr. regiju Samara i nitko ne bi primijetio zamjenu. Koliko su, dakle, oni prema vama karizmatični lideri, s jasnom vizijom razvoja Hrvatske, i koliko su oni politički snažni da realiziraju tu viziju?

To je bila šala. Naime, premijer Andrej Plenković stvarno izgleda kao gubernator Samare. Naime, kad je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović bila u posjetu u Sočiju, predsjednik Putin imenovao je nove gubernatore, o čemu su svi u Rusiji tada diskutirali. Naime, novi gubernatori nisu izgledali kao tipični ruski političari nego kao vrhunski zapadni menadžeri. Pa i premijer Plenković također ne izgleda kao tipičan balkanski političar nego kao zapadni menadžer. Zbog toga sam premijera Plenkovića usporedio s gubernatorom Samare. To je bila ruska šala. 

Vlada Tihomira Oreškovića otvorila je vrata Rusiji. Tad se pričalo da je Tomislav Karamarko, bivši šef HDZ-a, ruski igrač. Baš kao što se priča i da je Darko Horvat, sadašnji ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, ruski čovjek. Znate li što o tome?

Tu je riječ o običnom lobiranju. To se dešava svugdje i uvijek. I Austrija sigurno lobira u Hrvatskoj, baš kao i Njemačka. No Rusija u tome nema toliko iskustva, pa to radi nespretno. Ipak, ne znači da su Karamarko ili Horvat ruski agenti. Ne možemo niti znati je li Oksana Dvinski, pa tako i Karamarko, radila lobiranje za Kremlj ili je riječ o biznis-lobiranju za neku rusku tvrtku. To nikad najvjerojatnije nećemo ni saznati.

Utječe li bivša uloga hrvatskog premijera u Europskom parlamentu na kvalitetu hrvatsko-ruskih odnosa?

Hrvatski premijer Andrej Plenković stao je na stranu Ukrajine, pogotovo kad je rekao da bi ukrajinsku krizu u Donbasu trebalo riješiti po hrvatskome modelu mirne reintegracije. To je vrlo loše primljeno u Rusiji. Stoga predsjednik Putin više preferira kontakt s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović nego s njim. Inače je to u Putinovu stilu. On uvijek izabere čovjeka u državi s kojim želi surađivati i samo s njim surađuje. Putin i Kolinda Grabar Kitarović ostvarili su dobar personalni kontakt i nema razloga da se susreće s premijerom Plenkovićem. 

Ne smeta predsjedniku Putinu što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović bila visoko pozicionirana u NATO-u?

Ne, ona je pragmatična. 

Kako biste opisali rusku ulogu na Balkanu? Koji su ciljevi Putinove vlasti? Je li ona čimbenik mira ili nemira u regiji? Želi li Rusija pokvariti planove Zapada da cijela regija postane dio zapadnih integracija?

To je vrlo komplicirano pitanje. Rusija definitivno razumije da je Balkan većim dijelom Zapadni, Crna Gora je već članica NATO-a, Makedonija će to uskoro postati. Srbija će, pak, usko surađivati s NATO-om, ali ne i službeno. U stvarnosti su NATO i Srbija suradnici, trenutno na najvećem mogućem stupnju nego ikada do sada. Vučić je čest gost u Kremlju, ali to ništa ne znači. On to radi kako bi prikupio političke poene kod kuće. Jer da bi u Srbiji dokazao da si domoljub, trebaš doći u Kremlj, a to Vučić zna. Zbog toga je Rusiji sad važna Bosna i Hercegovina. Rusija je sretna sve dok je u BiH status quo, odnosno sve dok je stanje nepromijenjeno. Ako bi u BiH došlo do napretka i stabilizacije, onda bi Rusija izgubila utjecaj. Ona podržava paraliziranu Bosnu. Isto tako Rusiji odgovara sukob Srbije i Kosova jer, kad taj sukob jednog dana bude riješen, Beograd neće više trebati Rusiju da stavi veto u UN-u. Što se tiče Crne Gore, ona je izgubljen slučaj.  Dakle, da rezimiram, Rusija zna da je Balkan većinom zapadni, orijentirani smo sad prema Kini, postsovjetskim republikama i Bliskom istoku. No želimo i suradnju s Europskom unijom. 

  • matko212 11:26 02.Siječanj 2019.

    Za Inu bi najbolje bilo da je kupe Rusi, ako dopadne Hdzovim lopinama nema joj spasa. Ali to su već političke igre, tu se ne pita tržište nego politika

  • darko 18:36 01.Siječanj 2019.

    Mora se priznati da Rusija vrlo planski i legalno ostvaruje svoje ekonomske interese na Balkanu, za sada. LNG terminal,sada odgovara i Rusiji jer ima ogromnu proizvodnju zajedničku sa Francuzima i samo je katarski ukapljeni plin jeftiniji, a od Rusa čak ... prikaži još! kupuju i Ameri, jer je sjevernom morskom rutom puno jeftiniji transport, nego iz Katara. Agrokor će prodati, ali kad shvatimo tko će ga kupiti, bit će sve jasno ko dan.