Top News
1558 prikaza

Rušenje Bajićeva mita: Porezna inventura najvećih hrvatskih korupcijskih skandala

Bivši državni odvjetnik Mladen Bajić
PIXSELL
Bivšeg šefa DORH-a slavili su kao junaka, a sad sudovi oslobađaju optužene za korupciju i teški kriminal. DORH odbija tezu da gubi na sudovima jer su mu optužnice loše

Spice, Kamioni, Veliki maestro dio su sudskih postupaka koji su, po gledištu jednog dijela javnosti, završili fijaskom, a koji su započeli u doba vladavine do sada najdugovječnijeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Na njima i na postupcima koji traju godinama, poput suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu, Bankomata, nizu “ogranaka Fimi medije”, muljaža vezanih uz poslovanje HAC-a, Bajić je 2010. i osvojio svoj treći mandat. Odgovore na pitanje zašto je dio medijski najrazvikanijih sudskih postupaka protiv najviših državnih dužnosnika, direktora i poslovnih ljudi neslavno prošao, a dio se godinama “vuče” te je li antikorupcijska borba posustala, potražili smo od sudionika tih procesa. Razlozi su, tvrde, nedovoljno educirani državni odvjetnici, česte promjene zakona, suci koji podliježu pritiscima javnosti.... Županijski sud u Zagrebu još nije odlučio o osnovanosti optužnice za bojenje tunela. Istraga u postupku protiv Slavena Žužula, Skladgradnje i ostalih počela je još 2009. Ovaj slučaj mnogi su navodili kao školski primjer korupcije, no optužnica još nije pravomoćna. Uskok je 1. prosinca 2009., kad je pokrenuta istraga, zatražio da se toj tvrtki, kao privremena mjera osiguranja, blokira 22 milijuna kuna. Smatrali se da je to iznos do kojeg je Skladgradnja došla na nezakonit način.

Famozni slučaj braće Žužul i bojanje tunela

No sedam godina poslije, kad je optužnica u tom predmetu podignuta, nakon više provedenih vještačenja ustanovljena je šteta od 17,7 milijuna kuna. Stoga je 4,2 milijuna kuna odblokirano, dok ostatak novca ostaje pod blokadom. Osim Skladgradnje optuženi su njezin vlasnik Slaven Žužul te Jurica Prskalo, Marijo Lovrinčević, Goran Legec iz HAC-a te Željko Kandžija. - Protiv Slavena Žužula i Skladgradnje obustavljena su tri kazena djela. Ostao je samo dio koji se tiče tunela, a u odnosu na ovo kazneno djelo dokazi fiksirani tijekom istrage apsolutno demantiraju bilo kakav element kaznenog djela - kaže Žužulov odvjetnik Krešimir Vilajtović. Odvjetnik Vilajtović zastupao je i bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića u predmetu Kamioni, koji je završio pravomoćnom oslobađajućom presudom. Jedna od najduljih političko- pravosudnih trakavica počela je u siječnju 2005. godine kad je tadašnji predsjednik države Stjepan Mesić, u jeku predizborne kampanje, prozvao Rončevića zbog sumnjive nabave kamiona. Potkraj 2008. pokrenuta je kriminalistička obrada nad Rončevićem, a nakon šest godina su ga oslobodili. Time je ujedno propao jedan od najrazvikanijih slučajeva kad je riječ o borbi protiv korupcije, koji je ujedno bio ogledni primjer provođenja postupka po tada novom Zakonu o kaznenom postupku, kojim su se hrvatski dužnosnici hvalili kao preduvjetom za zatvaranje poglavlja 23. u pregovorima o pristupanju EU. Vilajtović kaže kako će Rončević odličiti hoće li potraživati naknadu nematerijalne štete.

Odvjetničke teorije i važno poglavlje 23

- Sudski postupci neopravdano dugo traju, za što nema razloga. Dobar dio kaznenih postupaka bio je u funkciji zatvaranja poglavlja 23, što je bio uvjet za ulazak Repiblike Hrvatske u EU i dokaz da se država bori protiv visokih dužnosnika i koruptivnih djela. Olako se išlo u optuženja- smatra Vilajtović. U Državnom odvjetništvu to oštro opovrgavaju. Tvrde da u kazneni progon moraju ići kad postoji osnova sumnje te da u svom radu ne kalkuliraju podižu li optužnice protiv tzv. političkih mrtvaca nego da u progon kreću kada dobiju informacije o mogućem počinjenju kaznenog djela. Sud je, nepravomoćno, ovo ljeto presudio kako se skupina menadžera Podravke i ostali nisu udružili u namjeri da novcem Podravke preuzmu tvrtku i oštetili je za 400 milijuna kuna. “DORH opetovano radi jednu te istu grešku. Kada dobiju svjedoka koji priča sve ono što žele, baziraju optužnicu na tom svjedoku ne provjerivši njegov iskaz kritički i niti to potvrđuju li ga drugi dokazi nego ga u potpunosti uzmu zdravo za gotovo. U predmetu Podravka takav je bio iskaz Miroslava Vitkovića, koji je pomoću svog svjedočenja postao predsjednik uprave Podravke i ostvario životni san. To je model po kojem su postupali i u drugim predmetima. U 17 dana ispitivanja na sudu osporili smo sve njegove teze i to materijalnim dokazima. Znači tužiteljstvo nije profesionalno postupilo - smatra Anto Nobilo, odvjetnik Damira Polančeca. Suđenje je trajalo od lipnja 2011. U pet godina postupka održano je oko 300 rasprava i ispitano preko 130 svjedoka. Troškovi već sad iznose desetak milijuna kuna, koje će platiti porezni obveznici. A vrati li Vrhovni sud postupak nakon žalbi na ponovno suđenje, troškovi bi se mogli i udvostručiti.

Damir Polančec izlazi iz zatvora | Author: Marko Prpić (PIXSELL) Marko Prpić (PIXSELL)

Enormno visoke cijene propalih suđenja

- Ovo mi je za kavicu - rekao je Josip Matanović, bivši šef Fonda za privatizaciju, gurajući u džep žutu omotnicu s 50.000 eura mita. U antikorupcijskom postupku započetom 2007. na kraju je pravomoćno osuđen na 11 godina zatvora. Bivši potpredsjednik Fonda za privatizaciju Robert Peša, koji je bio optužen s Matanovićem, na prvom je suđenju bio osuđen pa je dobio otkaz, a potom pravomoćno oslobođen, pa je vraćen na posao, no još se vodi parnica za dio plaće. Dio odštete za neljudske uvjete u zatvoru je dobio, za drugi dio odštete još je na sudu. Peša je dobio presudu i za povredu presumpcije nevinosti, no ona još nije pravomoćna. - Problem je u tome što Zakon o kaznenom postupku, koji su promijenili 2008., a po kojem su išli svi ti razvikani predmeti, nije bio u skladu sa zaštitom temeljnih ljudskih prava. Nije se trebalo ići u izmjene ZKP-a.

To je bila ishitrena odluka, niti se istraga trebala iz ruku istražnih sudaca prebaciti u ruke DORH-a, što je potvrdio Ustavni sud kad je 2012. ukinuo 43 odredbe ZKP-a - smatra odvjetnica Višnja Drenški Lasan, koja zastupa Roberta Pešu. - Ne mogu se donositi zakoni koji nisu u skladu s temeljnim standardima demokratskog društva. Hajde još da se s promjenama krenulo na predmetima u nadležnosti općinskih sudova. Tu bi bila manja šteta, no s eksperimentom se krenulo s najtežim predmetima, a rezultati toga još će godinama dolaziti - smatra Drenški Lasan. Tome svjedoče i odluke Vrhovnog suda i Europskog suda za ljudska prava da presude nisu u skladu za zaštitom ljudskih prava. Slučaj Bankomat počeo se rasplitati prije šest i pol godina, kad je Josip Protega, šef HBP-a, uhićen na hrvatsko-slovenskoj granici. Nakon istrage podignuta je optužnica, no tek nakon dvije i pol godine je potvrđena budući da ju je Uskok u nekoliko navrata popravljao. Od 2005. godine do 30. siječnja 2009. Protega i još dvojica menadžera banke odobrili su, stoji u optužnici, visokorizične kredite u iznosu od najmanje četvrt milijarde kuna, oštetivši istovremeno HPB. No nije samo u predmetu Bankomat optužnica vraćana na doradu. Bilo je to i u slučaju korumpiranih policajaca, koji su prodavali povjerljive podatke iz najvažnijih istraga PNUSKOK-a poslovnim ljudima i ljudima iz krim miljea. Optužnicom je obuhvaćen i Jozo Petrović, lobist MOL-a. I u nizu drugih predmeta suci sve češće vraćaju tužiteljstvu optužnice na doradu što je do prije nekoliko godina bilo gotovo pa nezamislivo.

Zdravko Mamić i Milan Bandić | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)

DORH je zadovoljan radom svojih tužitelja

Uvjeren sam da je to zbog toga što tužitelji jednostrano vode istragu. Oni se i dalje isključivo ponašaju kao stranka u postupku i djeluju samo kako bi dokazali početnu tezu - smatra Branko Šerić, ugledni odvjetnik, koji je dio karijere u pravosuđu proveo i kao sudac. - Za tužiteljstvo je jedino važno da se potvrdi optužnica. Bilo je vraćanja optužnica na doradu, ali sve su potvrđene - kažu nam u DORH-u i ponosno naglašavaju činjenicu da nakon što podignu optužnicu u više od 90 posto slučajeva one na kraju završe s osuđujućom presudom. Šerić smatra kako je za dugotrajnost postupaka i vraćanje optužnica na dopunu i doradu isključiva odgovornost na DORH-u. - Očigledno je da tužitelji nisu savladali procesna pravila i instrumente da vode te postupke kako treba. Mnogi mladi tužitelji ubačeni su u vatru a da nisu stekli niti potrebno iskustvo niti edukaciju - smatra Šerić. S njim se slaže i iskusni sudac, koji je sudionik nekih od najeksponiranijih slučajeva, i koji je želio ostati neimenovan. - Neki su pali na Ustavnom sudu, neki nisu dovršeni, a neki se nepotrebno odugovlače na sudovima i zbog sudačkih pohrešaka, poput predmeta Planinska, ali najviše radi preambicioznih, ali nestručno napisanih optužnica. Puno je predmeta ‘palo’ i zbog pogrešne primjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP-a). Ima li propusta sudaca i sudova? Naravno da ima, ali ne u velikoj mjeri - kaže nam sudac. - To je laž, laž, odvratna laž - oštro su reagirali u DORH-u na teze da su nestručni i da postupci dugo traju zbog njihovih pogrešaka.

- Prvo, mladi tužitelji ubačeni su u vatru, ali niti jedan nije izgorio. Nasuprot, odlično su se snašli i plivaju kao ribe u vodi. Drugo, tužiteljstvo nema zakonsku obvezu da branitelje zove na ispitivanje svjedoka. Treće, u najsloženijim slučajevima mi istragu moramo završiti u godinu i pol dana, a onda se događa da predmeti stoje na sudovima godinama dok ne počne suđenje. Mi poštujemo rokove i prava okrivljenika - kažu u DORH-u. Na Vrhovnom sudu trenutačno stoje predmeti u kojima su optuženi Zdravko Mamić, Reno Sinovčić, Nadan Vidošević, Marina Lovrić Merzel... Dio sudaca, odvjetnika i tužitelja upozorava i na prekoračenje ovlasti Ustavnog suda, koji se, po njihovu mišljenju, direktno miješa u pojedine slučajeve.

Nedopustive odluke Ustavnog suda

Navode rad profesorice kaznenoprocesnog prava Zlate Đurđević, koja je u svom radu zaključila kako su “odlukom Ustavnog suda kojom je zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću omogućen izlazak iz istražnog zatvora, prekršeni hrvatski zakoni i narušena vjerodostojnost državnih institucija pred građanima“. Podsjećamo, Bandić je uz jamčevinu od 15 milijuna kuna pušten iz istražnog zatvora, a pritom je obećao da neće utjecati na svjedoke, ni ponavljati djelo. No dok je bio na slobodi pokrivenoj jamstvom, kontaktirao je s Vidom Demarin, čijoj je ustanovi dao dio umjetnina te dogovarao s njom kako će ih evidentirati. Uskok je njegov susret ocijenio kao nedopušten, kao opstruiranje prikupljanja dokaza, ometanje istrage i činjenje novoga kaznenog djela. Uskok se obratio sudu i tražio da Bandića vrati u pritvor. Sud je tome udovoljio, zatvorio Bandića, a jamčevinu ocijenio propalom i 15 milijuna kuna prebacio na račun državnog proračuna. Odluka je dobila potvrdu u drugom stupnju, ali ju je srušio Ustavni sud.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.